Luke 8 - BII BILAVanlaandua va Yeesu kɔlan kɔɔli-a 1 O kon kɔɔli, mí Yeesu va kɔlan o cieon a o kobilan nin. O va keiyo Yoongu Kɛndɛ masale Hala len dimio nɛɛ-nɛɛ ka. Kaandeŋaa tɔ́ a à ŋiɔŋaa ndɔa a va ndu kɔɔli, 2 vanlaandua pum va ndu vɛlɛ kɔɔli, à ɲina vɔɔndo va kɔɔli-a a á sɔla siongɔɔ a nààla yɛ́-yɛ́lan-nda, nda yɔŋnun haa ni: Mari, o ndáà veelu aa Mari Makdala-o, o ɲinaa vɔɔnda nda ŋɔmmɛw a fula nin-ndo. 3 Yoana lanɔɔ Kusa, Kusa va vana pilɛ o vanáà nɔ hɔlten o ɲɛm Herɔde-on coo-a tɛɛn, Susane a vanlaandua celen sɛ́lɔ́ɔ́ taw. Vanlaandua haa a va Yeesu nda kaandeŋaa ndɔa malaa a ɲɛm ndan sɔlan ni. Tale vana saŋaa yɛiyo ( Matie 13.1-9 , Marke 4.1-9 ) 4 Vanaa bɔɔ-bɔɔ a va fulaa o kobila yɛ́-yɛ́lan nin ma va hunɔɔ cuungianndo Yeesu ikɛi. O kon, mó dimul nda taloo ho aa: 5 «Mí vana pum fula, mó kɔa yɛi ndɔɔ saŋɔɔ. O lo saŋɔɔ, mí kullon n tiŋ deli o nɛiyo demullo, mí vannda kei mun niɛw, mí yowva cɔwviaa mun. 6 Mí n tiŋ mun deli o pow bandíláà coo. Mɛɛ n vil, mí n vesan, kani ɲɛ ɲulu ve lon te. 7 Mí n tiŋ mun deli o yɔɔn nin. Mí n vul a yɔɔn mun latulu, mí yɔɔn mial mun. 8 Kɛ mí n pum deli o lɛŋnde kɛndɛlen. Mɛɛ n vil, mí n soli yasalan: mí yasa oo yasa koam kullon kɛmɛ.» Mí Yeesu dimi vɛlɛ aa: «La yaŋnun ɲɛkɛndɛi, vana nɔ pɛ nilan mɛɛ ndu tuei.» Kɔlɔ Yeesu va sɔɔn dimio o talelan nin-ndo ( Matie 13.10-13 , Marke 4.10-12 ) 9 Mí kaandeŋaa ndɔa ɲuna ndu kɔlɔ bundɛi ken. 10 Mó mulul nda aa: «Niaa niaa, la sina sɔɔn viannaŋun masale Hala len. Kɛ vanaa celen yɛ, n dimulun nda o talelan nin haliko: a va tofaa, kɛ a ca le, a va tueyɔɔ, kɛ a bii bila le.» Yeesu tɛɛsiaa tale vana va saŋɔɔ-o ( Matie 13.18-23 , Marke 4.13-20 ) 11 Mí Yeesu dimul kaandeŋaa ndɔa aa: «Kɔlɔ taloo ho co hoo ni: yɛiyo co sɔɛi Hala-e ni. 12 Kulun deli o nɛiyo lekɔɔ-on, mun co vanaa tuɛi sɔɛi Hala-e-a ni, kɛ mí masa ɲinaa vɔɔnda hun soli ndi nda o lakɔl, haliko a laalan mà sɔla cindaa le. 13 N deli o powtan coo-on yɛ, mun co vanaa tuɛi sɔɛi Hala-e, má cɛl ndi a ɲaaloo-a ni, kɛ a nɔ n'puundu le, le telen bingi kínɛí nda laalan ni, kɛ te tɔɔndanndo komal nda pɛ, a mal. 14 Yɛi del o yɔɔn nin-ndo, ndu co vanaa tuɛi sɔɛi Hala-e-a, kɛ mí buulanndan, yeemɛi bolofaa a yeemɛi ceende pia nda o lakɔl, a kum ndɛ komɔɔ kɛndɛ le-a ni. 15 Yɛi del o lɛŋnde kɛndɛlen-ndo, ndu co vanaa tuɛi sɔɛi Hala-e, má bii ndi a kɔlkɛndɔɔ a á kɔlta ndalan kpow-va ni, má lo lecoo háá má koam komɔɔ kɛndɔɔ.» Yeesu dimi taloo a ɲɛ-tengaa o kɔɔ ( Marke 4.21-25 ) 16 «Vana-vana mɛndul fitinaa, mò kuumbuu ndu o kpɛɛnɛi bɛngu, te kon te mò ven ndu o kpeloo bɛngu le. Kɛ nɛɛ vakpaa o kɛsi ndu ni, haliko mi vanaa co luɛyɔɔ-a ce ɲɛ-tengaa. 17 Kani ɲɛ-ɲɛ co o vianan, o fulanin ceen vakpa, dɛnɛ oo dɛnɛ co le, o kɛɛnin cɔmnɔn vannda o hɔl-lo. 18 Lelan, la caa taw, le mɛɛ niaa yaŋnun vannda yɛ. Kani a yɔngunin vana nɔ-o, kɛ vana nɔ loo, hali ɲɛ-pɔmbɔ o co yiyanndo maa o nɔ-o, ndu hialunnin ndu.» Kalaa Yeesu a puapilɛa ndɔa kpeekpeiya ( Matie 12.46-50 , Marke 3.31-35 ) 19 Mí kalaa Yeesu nda puapilɛa ndɔa kɔa le ndu cɔu, kɛ a tiwba tiiyaa nɛɛ o va-a le, kani vannda va sɛ́lɛ́. 20 Má dimul ndu aa: «Kala nɔm a puapilɛa nɔmnda co o dio, a yeema mà ce nɔm.» 21 Mí Yeesu mulul nda aa: «Kala nuu nda puapilɛa nia, nda co vanaa co sɔɛi Hala-e tueyɔɔ, mà va ndi biyɔɔ-a ni.» Yeesu kpaa hoeyii fùkù-fùkùei ( Matie 8.23-27 , Marke 4.35-41 ) 22 Paale pilɛ, mí Yeesu luɛi o dɛ̀ndɔ̀ɔ́ nin nda kaandeŋaa ndɔa, mó dimul nda aa: «N taŋnun o dalaa kɔngɔɔ leeloo.» O kon, má can kɔlan. 23 A lo taŋɔɔ, mí Yeesu hiawnun o lɔan. Fɔ́ɔ́fɔ̀, mí piɔɔ hoeyii fùkù-fùkù bɛndoo pum can siaa o dalaa coo. Mí mɛmma biiŋuanndan ma va piɔu o dɛ̀ndɔ̀ɔ́ nin, a va le lo. 24 Má kɔa Yeesu ikɛi, má tindi ndu a yondaa aa: «Vana bɛndoo, vana bɛndoo, cuuo naa n co nuaa ni!» Mí Yeesu can, mó kpaa hoeiye a mɛmma va iyongban-yongbannde-an, mí ma cal. Mí ɲɔɔ mei kpili. 25 Mí Yeesu ɲuna kaandeŋaa ndɔa aa: «Kuɛɛ laalan niaa co yɛ?» Mí siòònde bii nda taw, má dɔawnun kɔndɔfili. Má muungu ɲuunianndo vellaa-velle aa: «Vana súú yɛɛ fallo ho co yɛ? Hali hoeiye a mɛnndan, mi ma tuɛi ndu diom.» Yeesu singi langbanɔ ɲinaa vɔɔnda va kɔɔli-o ( Matie 8.28-34 , Marke 5.1-20 ) 26 O kon kɔɔli, mí Yeesu nda kaandeŋaa ndɔa tiiya o lɛŋnde Seraseniia len nin, Kalile hɔl-ndɔ lɛŋnde len le co ni. 27 Yeesu tolɔɔ lɛŋ, mí langbanɔɔ pum, ó va o kobi kon nin-ndo hun ndu o ibuŋ, ɲinaa vɔɔnda va ndu nin taw. Ndóò viow nin taw o ve lavolɔɔ vownɔn te, o ve vɛlɛ malɔ cɛinin te, kɛ o sɛilan nin ndóò lɔl ni. 28 Ndóò cɔu Yeesu, mó yonda kpélén, mó del Yeesu o labɛngunin, mó heelu diomndo aa: «Le yɛɛ n co yɛ ya kɔɔli, nɔm Yeesu Po Hala-Hiow-Ɲɔɔn-Kpow-vo? I co nɔm tɛɛlɔn, saangiaa ya le.» 29 Kani le fulaa Yeesu ndóò dimul ɲina vɔɔn va langbanɔ kon nin kabi lɔ́ɔ́ levil-lo ni. Yɔlɔn ndáà baa ndu ni, má vow ndu cilinndon o n'pelu. Kɛ o cɛn pɛ, o kili yɔlɔn mun, ɲina kon yɛɛ ndu o fondala vana ve le lan. 30 Mí Yeesu ɲuna ndu aa: «Vɛ̀ɛ̀ nɛ n nɔ yɛ diolan?» Mó muli aa: «Sɛ́lɔ́ɔ́», kani ɲinaa vɔɔnda taw aa luɛi ndu nin ni. 31 Mí ɲinaa kan a tɛɛlun Yeesu yɔŋii ndóò yɔɔ nda o soon nɔ lamɛɛlu loo nin. 32 Pewva pum a va diólan kundaa o pembei coo. Mí ɲinaa kan tɛɛlun Yeesu maa o cɛl mà kɔ luɛi nda nin. O kon mí Yeesu cɛl. 33 O kon má fula langbanɔ kon nin, má kɔ luɛi pewva nin. Mí pevaa kan kpow a hialun o fonda feke-fekeo, má toal a pimbullo o dala va o pembei bɛngu-o nin. Mí nda kpow kɔ miisuu o mɛnndan nin. 34 Vanaa va pevaa kalaa mandaa-a cɔu dɛnɛ kon, má ɲaanun, má kɔ downun vanaa va o kobio nin a o sɔndɔkɔltan nin-nda konaa. 35 O kon mí vannda fula le kɔlan dɛnɛ yɔŋnun kon-ndo tofaa. Ndáà tiiya nɛɛ Yeesu va-a, má komal langbanɔ ɲinaa vɔɔnda va kon nin-ndo icali Yeesu o labɛngunin, volɔɔlan la va ndu lekɔɔ, ndóò muungu nin o ndu pila nin. Mí siòònde bii nda. 36 Mí vanaa ce dɛnnda lan o tosanndo-a dimul nda mɛɛ langbanɔ kon looku siongɔɔ yɛ. 37 O kon, mí vanaa va o tàndáá Serasenii nin-nda kpow a dimul Yeesu maa o faŋan o nda lo, kani siòònde va nda taw. Mí Yeesu luɛi o dɛ̀ndɔ̀ɔ́ nin le kɔnndan. 38 Mí langbanɔ ɲinaa vɔɔnda va kon nin-ndo va Yeesu tɛɛlɔnndo haliko mi ndóò kɔɛ nda ndu. Kɛ mí Yeesu mingi ndu aa: 39 «Muungu o nɔm ndo, mà kɔ dimul vannda dɛnɛ Hala tosal nɔm-ndo kpow.» O kon, mí langbanɔɔ kɔa, mó kɔ dimul vanaa va o kobio nin-nda kpow ɲɛ Yeesu tosal ndu-o. Cua Sairus-o a vanalanɔ pilan Yeesu domaa-o ( Matie 9.18-26 , Marke 5.21-43 ) 40 Yeesu muungoo dalaa leeloo, mí sɛ́lɛ́ bɛndoo bɔŋa ndu, kani a va nin ndu cumndo. 41 O kon mí langbanɔ pilɛ sɔɔnguu, ó va simlacinɔ cɛi lekaando-o, diolan Sairus. Mó del Yeesu o labɛngunin, mó tɛɛlun ndu haliko mi ndóò kɔɛ o ndu lo cɛinin, 42 kani cuale ndɔle pilɛle ndóò nɔ len le va piɔ́mndo, ndóò nɔ nin vɔsilan tɔ́ a latiɔn. Telen Yeesu va kɔlan lon-ndo, mí sɛ́lɔ́ɔ́ va ndu ŋoviŋovio. 43 Nduyɛ vanalanɔɔ pum va lon, naa pulɔn ivanalanɔyaa va ndu, ndóò cii nin vɔsilan tɔ́ a latiɔn. Ndóò cii nin ɲɛ ndɔ sɔlaa kpede pisi o dɔtɔlɔa lo, kɛ vana-vana tiwba ndu singio le. 44 Mó sɔɔnguu Yeesu a makɔɔ, mó pilan bɔɔle doma ndɔɔ. Fɔ́ɔ́fɔ̀, mí pulɔn ndɔ ipaangoo cuu. 45 Mí Yeesu ɲuna aa: «Nɛ̀ɛ́-nɛ̀ɛ pilan yɛ ya?» Le tùú nda kpede a va cɛvɔnndo a lasondo-o, mí Piɛr dimi aa: «Vana bɛndoo, vannda co nɔm balɔɔ sɔ́, a co nɔm ŋoviŋovio.» 46 Kɛ mí Yeesu dimi aa: «Vana pum pilan ya. Kani i sina maa kpaayaa pum fula ya o n'dial.» 47 Vanalanɔ kon cɔu maa sɔɛi o tosa-e sinan, mó hun a ɲiiyaa, mó del Yeesu o labɛngunin. Mó cɔm le kɔlɔ o pilan Yeesu domaa-o a mɛɛ o looku siongɔɔ sɔla o foofo kon yɛ vannda kpede o hɔl. 48 O kon, mí Yeesu dimul ndu aa: «Cuanndo, laalan nɔmndo cii nɔm ciindiaa. Kɔnnun a kɔlɲuloo.» 49 Yeesu lo sɔɛi, mí vanndo hun fulaa o simlacinɔ cɛi lekaando lo, mó dimul ndu simlacinɔ kon aa: «Cua nɔmndo vi. Saangiaa lɛhau vana bɛndoo le.» 50 Mí Yeesu tuɛi sɔɛi ken, mó dimul Sairus aa: «Siòòŋii bii nɔm te, laalan daama, o co cinda.» 51 Yeesu tiiyaa o Sairus lo bɛɛ, o cɛl mì vana-vana luɛi ndu kɔɔli cɛinin te, fɔ Piɛr, Nsaŋ, Nsaki, fuɲaa cua kon a kala ndɔ. 52 Vannda kpow a va caŋndo mí mɔnɛi i va nda taw le cuaambɔ ndóò vi kon-ndo. Mí Yeesu kpaa nda aa: «La caŋ te, o vi le, o lɔan o co ni.» 53 Má muungu ndu mamɔɔ, kani a va sinaa maa cuaambɔɔ vi. 54 Kɛ mí Yeesu saa cuaambɔɔ baa, mó dimi a diom bɛndoo aa: «Cuaambɔɔ, cɔn!» 55 Mí yoomoo muungu ndu o n'dial. Fɔ́ɔ́fɔ̀, mó can. Mí Yeesu dimul nda le ndu ɲɛdiaa keo. 56 Mí kɔndɔfillo bii yungu cuaambɔɔ, kɛ mí Yeesu dimul nda aa: «La dimul vana-vana ɲɛ yɔŋnun-ndo le!» |
© Alliance Biblique en Guinée
Bible Society in Guinea-Conakry