Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Luke 8 - BII BILA


Vanlaandua va Yeesu kɔlan kɔɔli-a

1 O kon kɔɔli, mí Yeesu va kɔlan o cieon a o kobilan nin. O va keiyo Yoongu Kɛndɛ masale Hala len dimio nɛɛ-nɛɛ ka. Kaandeŋaa tɔ́ a à ŋiɔŋaa ndɔa a va ndu kɔɔli,

2 vanlaandua pum va ndu vɛlɛ kɔɔli, à ɲina vɔɔndo va kɔɔli-a a á sɔla siongɔɔ a nààla yɛ́-yɛ́lan-nda, nda yɔŋnun haa ni: Mari, o ndáà veelu aa Mari Makdala-o, o ɲinaa vɔɔnda nda ŋɔmmɛw a fula nin-ndo.

3 Yoana lanɔɔ Kusa, Kusa va vana pilɛ o vanáà nɔ hɔlten o ɲɛm Herɔde-on coo-a tɛɛn, Susane a vanlaandua celen sɛ́lɔ́ɔ́ taw. Vanlaandua haa a va Yeesu nda kaandeŋaa ndɔa malaa a ɲɛm ndan sɔlan ni.


Tale vana saŋaa yɛiyo
( Matie 13.1-9 , Marke 4.1-9 )

4 Vanaa bɔɔ-bɔɔ a va fulaa o kobila yɛ́-yɛ́lan nin ma va hunɔɔ cuungianndo Yeesu ikɛi. O kon, mó dimul nda taloo ho aa:

5 «Mí vana pum fula, mó kɔa yɛi ndɔɔ saŋɔɔ. O lo saŋɔɔ, mí kullon n tiŋ deli o nɛiyo demullo, mí vannda kei mun niɛw, mí yowva cɔwviaa mun.

6 Mí n tiŋ mun deli o pow bandíláà coo. Mɛɛ n vil, mí n vesan, kani ɲɛ ɲulu ve lon te.

7 Mí n tiŋ mun deli o yɔɔn nin. Mí n vul a yɔɔn mun latulu, mí yɔɔn mial mun.

8 Kɛ mí n pum deli o lɛŋnde kɛndɛlen. Mɛɛ n vil, mí n soli yasalan: mí yasa oo yasa koam kullon kɛmɛ.» Mí Yeesu dimi vɛlɛ aa: «La yaŋnun ɲɛkɛndɛi, vana nɔ pɛ nilan mɛɛ ndu tuei.»


Kɔlɔ Yeesu va sɔɔn dimio o talelan nin-ndo
( Matie 13.10-13 , Marke 4.10-12 )

9 Mí kaandeŋaa ndɔa ɲuna ndu kɔlɔ bundɛi ken.

10 Mó mulul nda aa: «Niaa niaa, la sina sɔɔn viannaŋun masale Hala len. Kɛ vanaa celen yɛ, n dimulun nda o talelan nin haliko: a va tofaa, kɛ a ca le, a va tueyɔɔ, kɛ a bii bila le.»


Yeesu tɛɛsiaa tale vana va saŋɔɔ-o
( Matie 13.18-23 , Marke 4.13-20 )

11 Mí Yeesu dimul kaandeŋaa ndɔa aa: «Kɔlɔ taloo ho co hoo ni: yɛiyo co sɔɛi Hala-e ni.

12 Kulun deli o nɛiyo lekɔɔ-on, mun co vanaa tuɛi sɔɛi Hala-e-a ni, kɛ mí masa ɲinaa vɔɔnda hun soli ndi nda o lakɔl, haliko a laalan mà sɔla cindaa le.

13 N deli o powtan coo-on yɛ, mun co vanaa tuɛi sɔɛi Hala-e, má cɛl ndi a ɲaaloo-a ni, kɛ a nɔ n'puundu le, le telen bingi kínɛí nda laalan ni, kɛ te tɔɔndanndo komal nda pɛ, a mal.

14 Yɛi del o yɔɔn nin-ndo, ndu co vanaa tuɛi sɔɛi Hala-e-a, kɛ mí buulanndan, yeemɛi bolofaa a yeemɛi ceende pia nda o lakɔl, a kum ndɛ komɔɔ kɛndɛ le-a ni.

15 Yɛi del o lɛŋnde kɛndɛlen-ndo, ndu co vanaa tuɛi sɔɛi Hala-e, má bii ndi a kɔlkɛndɔɔ a á kɔlta ndalan kpow-va ni, má lo lecoo háá má koam komɔɔ kɛndɔɔ.»


Yeesu dimi taloo a ɲɛ-tengaa o kɔɔ
( Marke 4.21-25 )

16 «Vana-vana mɛndul fitinaa, mò kuumbuu ndu o kpɛɛnɛi bɛngu, te kon te mò ven ndu o kpeloo bɛngu le. Kɛ nɛɛ vakpaa o kɛsi ndu ni, haliko mi vanaa co luɛyɔɔ-a ce ɲɛ-tengaa.

17 Kani ɲɛ-ɲɛ co o vianan, o fulanin ceen vakpa, dɛnɛ oo dɛnɛ co le, o kɛɛnin cɔmnɔn vannda o hɔl-lo.

18 Lelan, la caa taw, le mɛɛ niaa yaŋnun vannda yɛ. Kani a yɔngunin vana nɔ-o, kɛ vana nɔ loo, hali ɲɛ-pɔmbɔ o co yiyanndo maa o nɔ-o, ndu hialunnin ndu.»


Kalaa Yeesu a puapilɛa ndɔa kpeekpeiya
( Matie 12.46-50 , Marke 3.31-35 )

19 Mí kalaa Yeesu nda puapilɛa ndɔa kɔa le ndu cɔu, kɛ a tiwba tiiyaa nɛɛ o va-a le, kani vannda va sɛ́lɛ́.

20 Má dimul ndu aa: «Kala nɔm a puapilɛa nɔmnda co o dio, a yeema mà ce nɔm.»

21 Mí Yeesu mulul nda aa: «Kala nuu nda puapilɛa nia, nda co vanaa co sɔɛi Hala-e tueyɔɔ, mà va ndi biyɔɔ-a ni.»


Yeesu kpaa hoeyii fùkù-fùkùei
( Matie 8.23-27 , Marke 4.35-41 )

22 Paale pilɛ, mí Yeesu luɛi o dɛ̀ndɔ̀ɔ́ nin nda kaandeŋaa ndɔa, mó dimul nda aa: «N taŋnun o dalaa kɔngɔɔ leeloo.» O kon, má can kɔlan.

23 A lo taŋɔɔ, mí Yeesu hiawnun o lɔan. Fɔ́ɔ́fɔ̀, mí piɔɔ hoeyii fùkù-fùkù bɛndoo pum can siaa o dalaa coo. Mí mɛmma biiŋuanndan ma va piɔu o dɛ̀ndɔ̀ɔ́ nin, a va le lo.

24 Má kɔa Yeesu ikɛi, má tindi ndu a yondaa aa: «Vana bɛndoo, vana bɛndoo, cuuo naa n co nuaa ni!» Mí Yeesu can, mó kpaa hoeiye a mɛmma va iyongban-yongbannde-an, mí ma cal. Mí ɲɔɔ mei kpili.

25 Mí Yeesu ɲuna kaandeŋaa ndɔa aa: «Kuɛɛ laalan niaa co yɛ?» Mí siòònde bii nda taw, má dɔawnun kɔndɔfili. Má muungu ɲuunianndo vellaa-velle aa: «Vana súú yɛɛ fallo ho co yɛ? Hali hoeiye a mɛnndan, mi ma tuɛi ndu diom.»


Yeesu singi langbanɔ ɲinaa vɔɔnda va kɔɔli-o
( Matie 8.28-34 , Marke 5.1-20 )

26 O kon kɔɔli, mí Yeesu nda kaandeŋaa ndɔa tiiya o lɛŋnde Seraseniia len nin, Kalile hɔl-ndɔ lɛŋnde len le co ni.

27 Yeesu tolɔɔ lɛŋ, mí langbanɔɔ pum, ó va o kobi kon nin-ndo hun ndu o ibuŋ, ɲinaa vɔɔnda va ndu nin taw. Ndóò viow nin taw o ve lavolɔɔ vownɔn te, o ve vɛlɛ malɔ cɛinin te, kɛ o sɛilan nin ndóò lɔl ni.

28 Ndóò cɔu Yeesu, mó yonda kpélén, mó del Yeesu o labɛngunin, mó heelu diomndo aa: «Le yɛɛ n co yɛ ya kɔɔli, nɔm Yeesu Po Hala-Hiow-Ɲɔɔn-Kpow-vo? I co nɔm tɛɛlɔn, saangiaa ya le.»

29 Kani le fulaa Yeesu ndóò dimul ɲina vɔɔn va langbanɔ kon nin kabi lɔ́ɔ́ levil-lo ni. Yɔlɔn ndáà baa ndu ni, má vow ndu cilinndon o n'pelu. Kɛ o cɛn pɛ, o kili yɔlɔn mun, ɲina kon yɛɛ ndu o fondala vana ve le lan.

30 Mí Yeesu ɲuna ndu aa: «Vɛ̀ɛ̀ nɛ n nɔ yɛ diolan?» Mó muli aa: «Sɛ́lɔ́ɔ́», kani ɲinaa vɔɔnda taw aa luɛi ndu nin ni.

31 Mí ɲinaa kan a tɛɛlun Yeesu yɔŋii ndóò yɔɔ nda o soon nɔ lamɛɛlu loo nin.

32 Pewva pum a va diólan kundaa o pembei coo. Mí ɲinaa kan tɛɛlun Yeesu maa o cɛl mà kɔ luɛi nda nin. O kon mí Yeesu cɛl.

33 O kon má fula langbanɔ kon nin, má kɔ luɛi pewva nin. Mí pevaa kan kpow a hialun o fonda feke-fekeo, má toal a pimbullo o dala va o pembei bɛngu-o nin. Mí nda kpow kɔ miisuu o mɛnndan nin.

34 Vanaa va pevaa kalaa mandaa-a cɔu dɛnɛ kon, má ɲaanun, má kɔ downun vanaa va o kobio nin a o sɔndɔkɔltan nin-nda konaa.

35 O kon mí vannda fula le kɔlan dɛnɛ yɔŋnun kon-ndo tofaa. Ndáà tiiya nɛɛ Yeesu va-a, má komal langbanɔ ɲinaa vɔɔnda va kon nin-ndo icali Yeesu o labɛngunin, volɔɔlan la va ndu lekɔɔ, ndóò muungu nin o ndu pila nin. Mí siòònde bii nda.

36 Mí vanaa ce dɛnnda lan o tosanndo-a dimul nda mɛɛ langbanɔ kon looku siongɔɔ yɛ.

37 O kon, mí vanaa va o tàndáá Serasenii nin-nda kpow a dimul Yeesu maa o faŋan o nda lo, kani siòònde va nda taw. Mí Yeesu luɛi o dɛ̀ndɔ̀ɔ́ nin le kɔnndan.

38 Mí langbanɔ ɲinaa vɔɔnda va kon nin-ndo va Yeesu tɛɛlɔnndo haliko mi ndóò kɔɛ nda ndu. Kɛ mí Yeesu mingi ndu aa:

39 «Muungu o nɔm ndo, mà kɔ dimul vannda dɛnɛ Hala tosal nɔm-ndo kpow.» O kon, mí langbanɔɔ kɔa, mó kɔ dimul vanaa va o kobio nin-nda kpow ɲɛ Yeesu tosal ndu-o.


Cua Sairus-o a vanalanɔ pilan Yeesu domaa-o
( Matie 9.18-26 , Marke 5.21-43 )

40 Yeesu muungoo dalaa leeloo, mí sɛ́lɛ́ bɛndoo bɔŋa ndu, kani a va nin ndu cumndo.

41 O kon mí langbanɔ pilɛ sɔɔnguu, ó va simlacinɔ cɛi lekaando-o, diolan Sairus. Mó del Yeesu o labɛngunin, mó tɛɛlun ndu haliko mi ndóò kɔɛ o ndu lo cɛinin,

42 kani cuale ndɔle pilɛle ndóò nɔ len le va piɔ́mndo, ndóò nɔ nin vɔsilan tɔ́ a latiɔn. Telen Yeesu va kɔlan lon-ndo, mí sɛ́lɔ́ɔ́ va ndu ŋoviŋovio.

43 Nduyɛ vanalanɔɔ pum va lon, naa pulɔn ivanalanɔyaa va ndu, ndóò cii nin vɔsilan tɔ́ a latiɔn. Ndóò cii nin ɲɛ ndɔ sɔlaa kpede pisi o dɔtɔlɔa lo, kɛ vana-vana tiwba ndu singio le.

44 Mó sɔɔnguu Yeesu a makɔɔ, mó pilan bɔɔle doma ndɔɔ. Fɔ́ɔ́fɔ̀, mí pulɔn ndɔ ipaangoo cuu.

45 Mí Yeesu ɲuna aa: «Nɛ̀ɛ́-nɛ̀ɛ pilan yɛ ya?» Le tùú nda kpede a va cɛvɔnndo a lasondo-o, mí Piɛr dimi aa: «Vana bɛndoo, vannda co nɔm balɔɔ sɔ́, a co nɔm ŋoviŋovio.»

46 Kɛ mí Yeesu dimi aa: «Vana pum pilan ya. Kani i sina maa kpaayaa pum fula ya o n'dial.»

47 Vanalanɔ kon cɔu maa sɔɛi o tosa-e sinan, mó hun a ɲiiyaa, mó del Yeesu o labɛngunin. Mó cɔm le kɔlɔ o pilan Yeesu domaa-o a mɛɛ o looku siongɔɔ sɔla o foofo kon yɛ vannda kpede o hɔl.

48 O kon, mí Yeesu dimul ndu aa: «Cuanndo, laalan nɔmndo cii nɔm ciindiaa. Kɔnnun a kɔlɲuloo.»

49 Yeesu lo sɔɛi, mí vanndo hun fulaa o simlacinɔ cɛi lekaando lo, mó dimul ndu simlacinɔ kon aa: «Cua nɔmndo vi. Saangiaa lɛhau vana bɛndoo le.»

50 Mí Yeesu tuɛi sɔɛi ken, mó dimul Sairus aa: «Siòòŋii bii nɔm te, laalan daama, o co cinda.»

51 Yeesu tiiyaa o Sairus lo bɛɛ, o cɛl mì vana-vana luɛi ndu kɔɔli cɛinin te, fɔ Piɛr, Nsaŋ, Nsaki, fuɲaa cua kon a kala ndɔ.

52 Vannda kpow a va caŋndo mí mɔnɛi i va nda taw le cuaambɔ ndóò vi kon-ndo. Mí Yeesu kpaa nda aa: «La caŋ te, o vi le, o lɔan o co ni.»

53 Má muungu ndu mamɔɔ, kani a va sinaa maa cuaambɔɔ vi.

54 Kɛ mí Yeesu saa cuaambɔɔ baa, mó dimi a diom bɛndoo aa: «Cuaambɔɔ, cɔn!»

55 Mí yoomoo muungu ndu o n'dial. Fɔ́ɔ́fɔ̀, mó can. Mí Yeesu dimul nda le ndu ɲɛdiaa keo.

56 Mí kɔndɔfillo bii yungu cuaambɔɔ, kɛ mí Yeesu dimul nda aa: «La dimul vana-vana ɲɛ yɔŋnun-ndo le!»

© Alliance Biblique en Guinée

Bible Society in Guinea-Conakry
Lean sinn:



Sanasan