Fulaa 9 - BII BILAKpundɛ ŋuɛɛnundɔɔ: nàà halimaa cɔlua 1 Mí Mɛlɛka dimul Moise aa: «Kɔ ma kɔ komal Faraɔnnɔɔ, mà dimul ndu aa: ‹Mɛlɛka, Hala Hebreea dimul nɔm aa nɔm mal cuavaa ndɔa mà kɔ biilu ndu. 2 Taa kɛɛ pɛ le nda malɔɔ, mà kungulan nda coo, 3 o co cɔlua nɔmaa co yondoo nin-nda soŋɔ̀ɔ̀. Nàà halimaa vɔɔndoo toalnin soa, sofɛlɛa, ɲɔɔmɛɛa, nawva, saa a cuinnda coo. 4 Mɛlɛka co cɔlua Esiptea a cɔlua Israɛlla sɛi, mì nàà halimaa kon kpakpala cɔlua Israɛlla. O cɔlua ndaa tɛɛn, o pilɛ bɛɛ vinin te.›» 5 Mí Mɛlɛka yam lɔ́ɔ́ o tuisinin kpundɛ kon nda coo-o, mó dimi aa: «Siɔdii ya tuisinin kpundɛ kon o lɛŋnde Esipte len coo ni.» 6 Diimandɔ kon tiiyaa, mí Mɛlɛka tosa mɛɛ o dimi yɛ. Mí cɔlua Esiptea cuu vu kpow, kɛ hali cɔloo ndu pilɛ o vi o cɔlua Israɛlla tɛɛn te. 7 Mí Faraɔnnɔɔ viam vanndo le kɔlan sɔɛi ken kpɛngbɛlaa o Israɛlla lo, kɛ mó tuɛi maa hali cɔloo ndu pilɛ vi o cɔlua ndaa tɛɛn te. Hali a ken kpede, mí Faraɔnnɔɔ kindi nilan, o mel Israɛlla kɔlan te. Kpundɛ ŋɔmpumndɔɔ: piɔŋndan 8 Mí Mɛlɛka dimul Moise nda Aarɔn aa: «La kɔndu pulta cal o tóndó bɛndu leyinndo nin-ndan bala tiɔn sakpo, mì Moise saŋ ndan coocoo fásàn Faraɔnnɔɔ o hɔl. 9 Pulta lan la siŋnunnin cundoo o lɛŋnde Esipte len kpow coo, mì la soli vanndacieea a cɔlua piɔŋndan Mì piɔŋnda lan la siŋnun pavii vɔɔnde.» 10 Mí Moise nda Aarɔn a kɔandu pultan, má kɔa o Faraɔnnɔɔ lo, mí Moise saŋ ndan coocoo fásàn. Mí la soli vanndacieea a cɔlua piɔŋndan háá mí piɔŋnda lan la siŋnun pavii vɔɔnde. 11 Vanaa mangalaa Esipte a nɔla lɛ le hunɔɔ simndan Moise o hɔl o kon te, kani nda bɛɛ mí piɔŋndan la fula nda mɛɛ la fula Esiptea tɔ̀a yɛ. 12 Kɛ maa mɛɛ Mɛlɛka ndóò dimul Moise yɛ, mí ndu Mɛlɛka kindi Faraɔnnɔɔ nilan, o cɛl le sɔɛi Moise nda Aarɔn-nde biyɔɔ le. Kpundɛ ŋɔmmɛwndɔɔ: loeon delian 13 Mí Mɛlɛka dimul Moise aa: «Pena fula púŋ ma kɔɛ o Faraɔnnɔɔ lo, ma dimul ndu aa: ‹Mɛlɛka, o co Hala Hebreea-o dimul nɔm aa nɔm mel ndu vanaa ndɔa mà kɔ biilu ndu. 14 Kani sisa nin, o cii kiolɔɔ le nɔm kpundɛla súú-súù ka tuisio coo niaa vanaa nɔmaa baalaa a Esiptea tɔ̀a kpow, haliko ma sina maa vana-vana siiman a ndu Mɛlɛka o ceendo coo le. 15 Te ndóò siɛndi pɛ baa mì ndóò tuisi nɔm nàà halimaa coo, la va cuu niaa lɛŋnde nɔmnden mí niáà faŋan o ceendo coo. 16 Kɛ o mɛi nɔm yoomu le nɔm kpaaya ndɔɔ cɔmndo a le tɔ́ɔ́ ndɔɔ sɛŋio o lɛŋnden coo kpow. 17 Kɛ háá hau, nɔm Faraɔnnɔɔ, a co vɔ cuavaa ndɔa kuunanndo coo, má kɛɛ le nda malɔɔ kɔlan. 18 Lelan, a telenndo ho siɔdii, o co piɔɔ n'loo tuisi, mì loeon deli delio pila. Kabi lɛŋnde Esipte len le cɔwnun, háá paalen nden hau, loeon vaa lende n deli vɔ le. 19 Lelan, viom vannda ma kɔ vion cɔlua nɔmnda a ɲɛ-ɲɛ co nɔm o ba yondoo nin. Kani vanndacieea a cɔlua vanin yondoo nin-nda, taa vinnun cɛilan nin te, loeon co nda deli coo ma vi.›» 20 O vanaa baalaa Faraɔnnɔɔ tɛɛn, vanaa siòònde bii a sɔɛi Mɛlɛka-i ken-nda, mí nda vian buɛyaa ndaa a cɔlua ndaa cɛilan nin. 21 Kɛ vanaa siòòŋii bii a sɔɛi Mɛlɛka-i ken te-a, mí nda mɛi buɛyaa ndaa a cɔlua ndaa yondoo nin. 22 O kon mí Mɛlɛka dimul Moise aa: «Heelu ba nɔmndo coocoo, haliko mi loeon deli o lɛŋnde Esipte len kpow coo, mì n deli vanndacieea a cɔlua coo, mì n deli vɛlɛ o bil kiyɛiyo kpow coo o lɛŋnde Esipte len nin.» 23 Mí Moise heelu tinda ndɔɔ coocoo, mí Mɛlɛka tuisi piɔɔ mataŋndo a loeon. Mɛɛ taŋndan má deli tei, mí Mɛlɛka tuisi loeon delian o lɛŋnde Esipte len kpow coo. 24 Loeon va delio a taŋndan latulu, mí ɲɔɔ bingulan kpow. Ɲɔɔ ndóò vɔw bɔɔ mbɔ̀! Kabi lɛŋnde Esipte len le co, ɲɛ súú vaa lende tosan-ndɔ le few. 25 O lɛŋnde len nin kpede, mí loeon tɛɛmbuu vanndacieea a cɔlua va yondoo nin-nda, mí n tɛɛmbuu vɛlɛ billo a yɔmnde yondoo nin kpow. 26 Fɔ o tàndàá Kosɛn nin loeon mun deli le ni, kani lon Israɛlla va icali ni. 27 Mí Faraɔnnɔɔ viam kilaa le kɔlan Moise nda Aarɔn veeloo, mó dimul nda aa: «O laan ndu, i cua hakio. O sandaa Mɛlɛka ndu co ni, kɛ naa n co vanaa yɔŋ vɔɔnda naa yungu nuu ni. 28 La piɛi Mɛlɛka le ya yandi, haliko mi taŋndan a loeon pɛngi delio. I co niaa malɔɔ mì la kɔɛ, i bii lɛnin niaa n'pelu le.» 29 Mí Moise mulul ndu aa: «Te i faŋan dɔ́ɔ́ ciee nanu pɛ, i heelu balan o Mɛlɛka lo le ndu tɛɛlɔnndo. O kon, taŋndan ma pɛngi deŋio, loeon bɛɛ n pɛngi delio, haliko ma sina maa Mɛlɛka nɔ lɛŋnden ni. 30 Nduyɛ, i sina maa niaa vanaa nɔmaa baalaa, la nɔnin vɛlɛ siòòŋii Mɛlɛka-e kpeekpei le, Hala pɛɛn.» 31 Mí funnden a ɔrse tambu, kani ɔrse ndóò cuu nin cuulu, funnden bɛɛ léè cuu nin yandɔɔ. 32 Kɛ maalon a sɔkpɔn mun tembu le, kani mun yala cuulu le. 33 Mí Moise fula o Faraɔnnɔɔ lo, mó faŋan o kobio nin, mó heelu balan coo, mó piɛi Mɛlɛka. O kon, mí taŋndan má pɛngi deŋio, mí loeon pɛngi delio, mí piɔɔ viangu. 34 Mɛɛ Faraɔnnɔɔ ce maa piɔɔ vengu, loeon ve lɛ deli le, taŋma ve lɛ deŋi le, mó luɛinun vɛlɛ o yɔŋ vɔɔndo nin, má kindi vɛlɛ nilan nda vanaa ndɔa baalaa. 35 Maa mɛɛ Mɛlɛka soo a sondo Moise-o yɛ, mó kɛɛ le Israɛlla malɔɔ kɔlan. |
© Alliance Biblique en Guinée
Bible Society in Guinea-Conakry