2Masaa 9 - BII BILAA pɔla Yehu le siŋnɔnndo masaa Israɛl 1 Mí Elise, vana-tɛɛngaa-diom Hala-o veelu vana pilɛ o vanaa-tɛɛngaa-diom Hala-a tɛɛn, mó dimul ndu aa: «Yiinun yáwlen o caŋ, ma cua lee macuɛiyo, ma kɔɛ Ramɔt o tàndá Kalaad-o nin. 2 A tiiya pɛ, a kɔ cɔ Yehu po Yosafat-o, po imama Nimsi-o pɛɛn, a kɔ soli ndu puapilɛa ndɔa tɛɛn, la kɔ luɛi niaa ndu o cɛi lenin connun lándan-ndo pum nin. 3 Te la luɛi pɛ o cɛi kon nin, a cua lee macuɛi kon, a taaliaa ndu cuɛiyan o lebol, a dimi aa: ‹Nuaa Mɛlɛka dimi ni aa o pɔla nɔm, mó siinguu nɔm masaa Israɛlla coo.› A cii pɛ, a kumbi dioo, a ɲaanun kɛ, tamala le dɛ!» 4 Mí langbanɔ felengi kon can, langbanɔ tɛɛngaa diom Hala kon pɛɛn, mó kɔa Ramɔt o tàndá Kalaad-o nin. 5 Ndóò tiiyaa, o komal simlacia vanaa cɔwva va icali nɛɛ pilɛ, mó dimi aa: «Vana bɛndoo sei! I nɔ isɔɔ le nɔm dimullo.» Mí Yehu dimi aa: «O naa ha kpow tɛɛn, ɔ́ɔ̀ vana kon?» Mó muli aa: «Nɔm kpeekpei ni, vana bɛndoo.» 6 Mí Yehu can, mó luɛi cɛinin. O kon, mí langbanɔ felengi kon taaliaa cuɛiyan ndu o lebol, mó dimul ndu aa: «Diom Mɛlɛka Hala Israɛlla dimi-o co hoo ni aa: ‹I pɔla nɔm, mí siinguu nɔm masaa vanaa Mɛlɛka-a coo, Israɛlla pɛɛn. 7 Nɔm diwnin poaa Akab-a ni, ó va paandu vana nɔm bɛndoo-o pɛɛn. Lende ya mingulnin Yesabɛl màá ni le vanaa nia baalaa, vanaa-tɛɛngaa-diom Hala-a a le vanaa baalaa Mɛlɛka-a o diw kpow-va. 8 Polale Akab len kpede le co cuvɔɔ vu. I diwnin vanpiaandua o polale ndɔlen kpow coo o lɛŋnde Israɛl-ten nin, o va n'hɔ́ɔ́ o va n'cɛ. 9 I tosanin a yungu Akab-o mɛɛ ya tosa a yungu Yeroboam, po Nebat-o a yungu Baesa, po Ahiya-o yɛ. 10 Tunnda dianin Yesabɛl yondoo nin Yisreɛl, kani vana venin le ndu kumbɔɔ le.›» Ciiyo sɔɔn mun dimio, mó kumbi dioo, mó ɲaanun kɛ. 11 Mí Yehu fula, mó muungu nɛɛ simlacia vana ndɔ bɛndoo va-a. Má kɔ ɲuna ndu aa: «Vɛ o co sɔɛi vɔɔn te? Yɛɛ nɛ vana seemɛi kon ndóò hin yɛ tosa o nɔm ndo?» Mí Yehu mulul nda aa: «Niaa pila sina langbanɔɔ ho a sɔɔn fula ndu o sondo-on!» 12 Kɛ má mulul ndu aa: «Còòlan ni! Downun naa kona.» O kon, mí Yehu dimul nda aa: «Mɛ̀ɛ́-mɛ̀ɛ́ ka o soo o ya lo ni. O dimul-la aa nuaa Mɛlɛka soo ni maa ndu Mɛlɛka pɔla ya, mó siinguu ya masaa Israɛlla coo.» 13 Fɔ́ɔ́fɔ̀, mí nda kpow vana-vana cua doma ndɔ bɛndoo, má yɛɛmbuu lan o helɔɔlan coo a maluaŋ le Yehu kɛsio lecoo, má hɔŋ buloo, má va deŋio aa: «Yehu siŋnun masaa!» Yehu yii masaa Yoram dúmbú 14 Mí Yehu, po Yosafat-o, po imama Nimsi-o yii Yoram dúmbú. Tuma kon yɛ, Yoram nda vanaa cɔvaa Israɛlla kpow a va kobio Ramɔt co o tàndá Kalaad-o nin-ndo kandaa, yɔŋii Hasaɛl masaa Aram ndóò tɛɛmbuu ndu. 15 Kɛ mí masaa Yoram ndóò muungu Yisreɛl le yɔŋul Aramiia ndáà yɔŋul ndu o Hasaɛl masaa Aramiia cɔlɔbaa-o cɛwvo. Mí Yehu dimi aa: «Te la cɛl pɛ le ya simndan kɔɔli, mɛɛ i yeema mì vana-vana cɛn o kobio ho nin nanu le kɔlan yoongu ɲɛ yɔŋnun nanu-o dimio Yisreɛl te.» 16 Mí Yehu hel o ɲɛ ɲaanan ndɔ soa nan-ndo coo, mó kɔa Yisreɛl, kani lon Yoram va ihini a yɔŋulɔn ndɔɔ ni. Ahasia, masaa Yuda ndóò kɔɛ ndu yilɔɔ-o bɛɛ va lon. 17 Mí kpalilnɔ nda kɛsi o kpaki kobio Yisreɛl coo-o ca kunda va Yehu kɔɔli-o hunɔɔ, mó dimi aa: «I co vannda taw cɔu hunɔɔ.» Mí Yoram dimi aa: «Dimul vana ɲaanun o sow coo-o mò kɔɛ nda diomɔɔ, mò ɲuna nda aa: ‹Vɛ o co sɔɛi vɔɔn te?›» 18 Mí kiilanɔ kɔɛ kon o sow coo-o komal Yehu, mó dimul ndu aa: «Masaa dimi aa: ‹Vɛ o co sɔɛi vɔɔn te?›» Mí Yehu dimul ndu aa: «Ɔ́ɔ̀ mako nɔmndo o ken nin? Hiow ya kɔɔli.» Mí kpalilnɔɔ yɔngu diomndo aa: «Kiilanɔɔ kɔɛ háá mó tiiya o nda lo dí, kɛ o co muungu le.» 19 Mí Yoram viam vɛlɛ vana diinndɔ ɲaanun o sow coo-o, mó komal nda, mó kɔ dimul nda aa: «Masaa ɲuna te la connun o kɔlɲuloo nin nanu.» Mí Yehu muli aa: «Ɔ́ɔ̀ mako nɔmndo o ken nin? Mulin ma hiow ya kɔɔli.» 20 Mí kpalilnɔɔ yɔngu diomndo aa: «O kɔɛ mó tiiya di, kɛ o co hunɔɔ le. Nduyɛ, mɛɛ ya co nda cɔu hunɔɔ yɛ, vana ce pɛ aa Yehu po Nimsi-o co hunɔɔ a nda ni. O co hunɔɔ nda laci maa vana seemɛi.» 21 Mí masaa Yoram dimul vannda le ɲɛ ɲaanan ndɔ soa nan-ndo dovio, má dovi ndu. Mí Yoram masaa Israɛl a Ahasia masaa Yuda a hel o ɲɛla ɲaanannda ndala soa nan-ndan coo, má kɔa Yehu bɔŋa nda ŋiɔn kpow. Má bɔŋan nda ndaa o ciɛi Nabɔt Yisrɛeliinɔ-e nin kpafii. Piɔ́m Yoram masaa Israɛl-lo 22 Fɔ́ɔ́fɔ̀, lɔ́ɔ́ Yoram ce Yehu-o, mó ɲuna ndu aa: «Yehu, vɛ̀ɛ̀ la co kɛndɛ nɛ?» Mí Yehu mulul ndu aa: «Kɛndɛ yɛɛ nɛ? Yesabɛl kala nɔm co vɔ piɔmaa fondoa sooloo, o nɔ vɛlɛ balan o mangala lekueiyo nin háá hau!» 23 Mí Yoram mulin dɔ́ɔ́, mó ɲaanun, mó va Ahasia yondallo aa: «Ahasia sei! Dúmbóó ndei!» 24 Mí Yehu kindu kpaasiaa ndɔɔ, mó mal, mí kɔɛi kɔ bii Yoram o congúla tumndan tɛɛn, mí i kei ndu kɔllo buli, mí i kɔ fula lekɔɔli. Mí Yoram del o ɲɛ ɲaanan ndɔ soa nan-ndo nin. 25 Mí Yehu dimul Bidkar va ɲɛm ndɔn cɔwvon cuaa-o aa: «Cua ndu, mà viow ndu o ciɛi Nabɔt Yisrɛeliinɔ-e nin. Kani taa loonun pɛ telen naa n va kelaa naa nɔm a ɲɛla ɲaanannda soa nan-ndan Akab fuɲa ndɔ kɔɔli-o, mí Mɛlɛka dimi sɔɛi he a ndu Akab o kɔɔ aa: 26 ‹Ya Mɛlɛka, cɛi mí ca Nabɔt nda poaa ndɔa o piɔ́mndo. Lelan, fɔ mì mingul nɔm dɛnɛ kon, o yondo pilɔɔ ho nin, ya Mɛlɛka soaa nuaa ni›. Lelan cua ndu mà viow ndu yondoo nin mɛɛ Mɛlɛka dimi lɔ́ɔ́ kon yɛ.» Piɔ́m Ahasia, masaa Yuda-o ( 2Dɛnnda lemasalan 22.7-9 ) 27 Ahasia, masaa Yuda cɔu lende, mó sɔndan, mó kei a nɛi Bɛt-Kan-ndo. Mí Yehu ɲaanun ndu kɔɔli, mó dimi aa: «Ndu bɛɛ, la viɔ ndu a kɔɛi.» Má yɔŋul ndu o ɲɛ ɲaanan ndɔ soa nan-ndo coo telen nda va helɔɔ Kur, o co Yibleam ikɛi-yo. Mó kɔ viannun Mekido, lon o vi ni. 28 Mí buɛyaa ndɔa cua ndu o ɲɛ ɲaanan soa nan-ndo nin, má kɔa a ndu Yerusalɛm, má kɔ kumbu ndu o sɛi ndɔɔ nin fuɲaa ndɔa mamaa ikɛi, o Kobi David-o nin. 29 O vɔsi tɔ́ a ò pilɛndɔɔ nin, o masale Yoram po Akab-o len bɛngu Ahasia siŋnun masaa Yuda ni. Yesabɛl sɔla piɔ́mndo 30 O kon, mí Yehu luɛi Yisreɛl. Yesabɛl tueyɔɔ lende, mó suinun ɲɛ ŋɛlɛngi-ŋɛlɛngio pum o lahɔl, mó bɛɛndiaa bollen ɲɛkɛndɛi, mó kɔ sim tofaa o dio-pɔmbɔɔ. 31 Yehu hiovɔɔ dɔ́ɔ́ dio kobio mó luɛi ciee, mí Yesabɛl ɲuna ndu aa: «Vɛ̀ɛ̀ a hin kɛndɛ nɛ, nɔm vana dii hoo masa nɔmndo-o? Nɔm maa Simri lekɛ́ndɛi n co ni.» 32 Mí Yehu tofa coocoo o dio-pɔmbɔɔ, o kon mó ɲuna aa: «Nɛ̀ɛ́ co yɛ le ya? Nɛ̀ɛ́-nɛ̀?» Mí vanaa nda kɛsi kɔllo coo o cɛi lemasaa nin-nda a ŋiɔn, te kon te a yaa a nangun o dio-pɔmbɔɔ, má tofa nɛɛ Yehu va-a. 33 Mí Yehu dimul nda aa: «La ɲindu ndu lɛŋ!» Má ɲindu ndu, mí kooma ndɔan ma vesulun o cìì cɛiyo, mí ma vesulun vɛlɛ soa. Mí Yehu kei ndu coo a ɲɛ ɲaanan ndɔ soa nan-ndo. 34 O kon, mí Yehu luɛi o cɛi lemasaa nin, mó dia ɲɛdiaa, mó kol. Mó dimi aa: «La toosiaa sɔɛi cua dangaa ho, mì la kumbu ndu, kani cua masaa o va ni.» 35 Mí vannda fula le ndu kɔlan kumbɔɔ, kɛ ɲɛ nda komal nin daama-o va kpokpoo, pelon a bala kɔlta ndɔlan ni. 36 Má muungu cɛinin, má kɔ downun Yehu kona a sɔɛi ken o kɔɔ. Mí Yehu dimi aa: «Sɔɛi he Mɛlɛka ndóò dimi a sondo vana ndɔ baalaa ni, Elii fula Tisbe-o pɛɛn aa: ‹Tunnda dianin dialun Yesabɛl-lon yondoo nin Yisreɛl. 37 Ɲɛ tɔ̀ co lo-o saŋnunnin yondoo nin Yisreɛl lon maa puulu sál. Vana nɔlanin bɛɛ dimio le aa Yesabɛl co hoo ni.›» |
© Alliance Biblique en Guinée
Bible Society in Guinea-Conakry