1Korɛntea 15 - BII BILAYeesu Krista tendul fulaa vanvílɛ́iya tɛɛn 1 Puapilɛa nia, i co niaa Yoongu kɛndɛ ya tiiyal niaa-o yiyalan, o niaa cɛl mì la sim lecoo yili-o. 2 Yoongu kɛndɛ kon ciindiaanin niaa ni, te la lo pɛ lecoo ɲɛkɛndɛi mɛɛ ya dimul niaa ndu yɛ. Kɛ te la lo lecoo le, laalan niaa siŋnun fúú. 3 O ya sɔla-o, ndu fɔlɔn ya pɛɛku niaa ni, maa Krista vi le hakila naalan maa mɛɛ o sɛvan yɛ. 4 Má kumbu ndu, o paale yàándɔlen coo, mó tendul maa mɛɛ o sɛvan yɛ. 5 Mó cɔmnun Piɛr, o kon kɔɔli, mó cɔmnun kiilaa tɔ́ a à ŋiɔnda. 6 O kon kɔɔli niko, mó cɔmnun puapilɛa o lepilɔɔ, ndáà hiow n'van kɛmɛ leŋuɛɛnu. Vanaa kan a bɔɔ-bɔɔ a co vɔ yoomu, a pum a vi. 7 O kon mó cɔmnun Nsaki, o kon kɔɔli, mó cɔmnun kiilaa kpow. 8 O mɛɛlulan kpɔŋ, mó cɔmnun ya pila, ya vana co hoo maa vana velun telen vialaa ndɔɔ ndóò tiiya vɔ loo-o. 9 Nduyɛ, o kiila tɛɛn kpow, ya co o sɔvɛ taw le ni, i co bɛɛ o sɔvɛ le ya veeloo aa kiilaa le, kani i tol kunda Hala-o yɛlen. 10 Kɛ nduyɛ, kɛndɛi Hala-e tosa ni mì va mɛɛ ya co nuaa yɛ, kɛndɛi o tosal-la ken-nde i yɔŋnun fúú le. Kani i tosa vallo hiovɔɔ kiilaa kan kpow coo, o co ya pila le tosa vali kon te, kɛ kɛndɛi Hala-i co ya coo-e. 11 Lelan, o va ya, o va nda, sɔɛi pilɛi he kpé naa n co niaa tiiyallo ni, ndi ko niaa laalan yɛ ni. Vanvílɛ́iya tendulnin 12 Nduyɛ, te n dimul niaa pɛ maa Krista tendul fulaa vanvílɛ́iya tɛɛn, le yɛɛ nɛ vanaa pum niaa tɛɛn a co yɛ dimio maa vanvílɛ́iya a muungunin yoomu le? 13 Te o va yɛ pɛ maa vanvílɛ́iya tendulnin te, mɛɛ Krista tendul te. 14 Nduyɛ te Krista tendul-lɛ le, mɛɛ pɛɛkuu fondoo fúú naa n co niaa ni, mɛɛ laalan niaa bɛɛ connun fúú. 15 Te o va yɛ pɛ lende, mɛɛ seile lacòòvalen naa n dimi a Hala o kɔɔ ni, kani n dimi maa o mingi Krista yoomu. Te o mingi yɛ Krista yoomu le, mɛɛ vanaa vi-a bɛɛ a muungu lɛnin yoomu le. 16 Nduyɛ taa muungu yoomu le, mɛɛ Krista bɛɛ muungu yoomu le. 17 Nduyɛ te Krista muungu yoomu le, mɛɛ laalan niaa siŋnun fúú, la co vɔ o hakila niaalan nin. 18 Vanaa ndáà laalan Krista má vu-a bɛɛ a lo. 19 Te o va yɛ pɛ maa le ceendo ho daama naa n tiindan Krista ni, mɛɛ naa mɔnɛi hiawnin biyɔɔ a vannda kpow. 20 Kɛ nihau, Krista tendul, ndu yɔŋnun vana tasoo fulaa vanvílɛ́iya tɛɛn ni. 21 Vana pilɛ kpé tosa ni mí piɔ́mndo hun, vana pilɛ kpé tosanin vɛlɛ ni mì vannda muungu yoomu. 22 Mɛɛ Adam yɔŋnun sabu mí piɔ́mndo va vannda kpow kuee yɛ, lende koni Krista yɔŋnun sabu le tendul vanvílɛ́iya ni. 23 Kɛ vannda a pilɛn-pilɛnnda a hunnin o polalen. Krista co vana tasoo ni. O ndu kɔɔli, vanaa vanin a ndɔa lɔ́ɔ́ o hunnin-ndo-a. 24 O kon, mɛɛlulan la tiiya. Telen kon o minginin Hala Fuɲaa masalen o ba ni, mò tɛɛmbuu masalen a kpaayala lemalan kpow. 25 Kani mɛɛ mò tosa masalen háá mò nɛw yaamɔaa ndɔa a n'pelu. 26 Yaamɔɔ o tɛɛmbuunin o mɛɛlulan kpɔŋ-ndo co piɔ́mndo ni. 27 Nduyɛ, o co o sɛvaa aa: «Hala kɛsi ndu ɲɔɔn kpow a ba bɛngu.» Kɛ te o dimi pɛ aa «kpow», kon co dimi le maa ndu Hala co lecoo, kani ndu kɛsi ndu ɲɔɔn kpow o ba bɛngu ni. 28 Nduyɛ, telen ɲɔɔn kpow n vanin Krista o ba bɛngu-o, ndu pila, o co Poo-o tuisinnin Hala o labɛngu, o sɔɔ ndu ɲɛm mun o ba-o pɛɛn, haliko mi Hala cua fondaa kpow o ɲɔɔn kpow nin. 29 Te vana muungu yɛ yoomu le, vɛ̀ɛ́ nɛ vanaa co yinɔɔ sɔlaa o fonda vanvílɛ́iya-a tosa yɛnin? Te vanaa vi-a muungunin yoomu le, le kɔlɔ yɛɛ nda sɔla yɛ niko yinɔɔ le nda? 30 Naa yɛ niko, le kɔlɔ yɛɛ nɛ naa pila n co yɛ o dɛnɛ palaa nin lɔ́ɔ́-lɔ́ɔ̀? 31 Puapilɛa nia, piɔ́mndo co ya biondɔɔ lɔ́ɔ́-lɔ́ɔ̀ le tùú ya co lisanndo a niaa o sondo o Maalii naa Yeesu Krista nin-ndo. 32 O dimi ivanacieeyaa nin, te vanvílɛ́iya a muungu lɛnin yoomu le, ɔ́ɔ̀ tɔnɔ naa sɔla mí n simul visia yondoa, mí n cɔlɔba nda Efɛs-o? Mɛɛ vanaa pum a dìmì yɛ aa: «N dionnun mì n kolnun, kani n co hunɔɔ vu siɔdii.» 33 Niaa pila huinun te, maa mɛɛ o dimin yɛ aa: «Canyan vɔɔnndon tɛɛmbuu naamula kɛndɛlan ni.» 34 La tosa dɛnɛ sandaa, la tosa lahaki le, kani a pum a sínà Hala le, i ya co hee dimio-e co dɛnɛ lasiɛmbu le niaa. Dialun vanaa muungunin yoomu-a a nɔnin-ndon 35 Mì vana pum ɲuna dɔ́ɔ́ aa: «Vɛ̀ɛ̀ vanvílɛ́iya a muungu yɛnin yoomu? Kɔɔle súú yɛɛ nda nɔ yɛnin?» 36 Niaa diɔmnda haa? Kúlún niaa saŋ-ndon nɔla pá vulɔɔ te n si fɔlɔn te? 37 Nduyɛ, la va pɛ saŋɔɔ, o co tum vil-lo le niaa saŋ te, kɛ kulle, bɔɔle maale, te kon te kulii ɲɛ celen. 38 O kon kɔɔli, Hala yɔngu kulii ken kɔɔlen mɛɛ o hɛnan yɛ. O yɔngu yɛi oo yɛi kɔɔle bɛnda a ndu len-ndo. 39 Ɲaa yoomaa kpow a nɔ kɔɔle pilɛ le, kɔɔle vanndacieea le co tengen, kɔɔle visia le co tengen, kɔɔle yowva le co tengen, kɔɔle suwva bɛɛ le co tengen. 40 Kɔɔle ɲɔɔn o halataala a mun o lɛŋnden coo bɛɛ le co ɲɛ pilɛ le. Ɲɔɔn o halataala a mun o lɛŋnden coo n nɔ naŋɔɔ pilɛ le. 41 Paalen le nɔ diondɔɔ ndɔ, paangei i nɔ diondɔɔ ndɔ. Loeon bɛɛ n nɔ diondɔɔ ndɔ, diondɔɔ loi pum co tengen a diondɔɔ loi pilɛi. 42 Lende ɲɔɔ vanin o tendul vanvílɛ́iya ni. A kɔɔle vu len nda kumbun ni, mà tendul a kɔɔle vi le len. 43 A va pɛ kɔɔle len kumbɔɔ, a kundu len o mɔnɛi nin a o kpaaya lepɛŋndo nin, kɛ le va pɛ tendullo, le tendul a biiloo a á kpaaya bɛndoo. 44 A dialun ivanacieeyan nda kumbun ni, mà tendul a dialun kɔllon. Te dialun ivacieeyan n co pɛ, mɛɛ dialun kɔllon bɛɛ n co. 45 Nduyɛ o sɛvan aa: «Vanaciee tasoo, o co Adam-ndo, o falun ivanacieeyaan nin o va ni, kɛ Adam mɛɛlaa ndu, kɔl yɔngu vana yoomoo-o o yɔŋnun ni.» 46 O co kɔllo le co o tasoo le, dialun ivanacieeyan ni, o kon kɔɔli dialun kɔllon. 47 Adam tasoo a puuloo Mɛlɛka toosiaa ndu ni, kɛ o diinndɔɔ ndu, o halataala o fula ni. 48 Mɛɛ vana cɔwnun a puuloo-o co yɛ, lende vanaa co o ceendo coo-a co ni. Mɛɛ vana fula o halataala-o co yɛ, lende ɲɛm co o halataala-on n co ni. 49 Mɛɛ naa n velan a vana cɔwnun a puuloo-o yɛ, lende koni naa n velannin a vana fula o halataala-o ni. 50 Puapilɛa nia, ɲɛ ya co dimio-o co hoo ni, dialun puulon a koovan nɔla kɛ Masale Hala len sɔlaa le. Lende vɛlɛ koni, ɲɛ vu-o nɔla mò va ɲɛ pilɛ a ɲɛ vi loo le. 51 I co niaa sɔɛi viannan-nde dimul. Naa kpow n vinin te, kɛ naa kpow n mangalanin, 52 o telen bingi bɛngu, o biɔŋɔɔ lepilɔɔ, lɔ́ɔ́ bulu mɛɛlaa hɔŋnunnin-ndo. Kani buloo soaanin mì vanvílɛ́iya tendul, a venin a siovɛi le, o kon naa bɛɛ n mangalanin. 53 Kani mɛɛ mì dialun sia-on n siŋnunn dialun si loon, mì dialun vu-on n siŋnun dialun vi loon. 54 Lɔ́ɔ́ dialun sia-on siŋnunnin dialun si loon-ndo, mì dialun vu-on siŋnun dialun vi loon, o kon sɔɛi sɛvan-nde peelun aa: «Sɔɛi piɔɔ́mnde i cuu, dɛnndan kpow la hiawnin.» 55 «Òó piɔ́mndo, ɔ́ɔ̀ kpaaya nɔmndo? Òó piɔ́mndo, ɔ́ɔ̀ kefii nɔmnde?» 56 Kefii piɔ́mnde i co hakio ni, kpaaya hakio co tɔŋndo ni. 57 Kɛ biiloo co le Hala, o yɔngu naa nɔlaa o Maalii naa Yeesu Krista nin-ndo. 58 Lelan, puapilɛa nia hɛnan ya taw-va, la sim yili. La kpeeŋian te. La yɔngun lɔ́ɔ́-lɔ́ɔ̀ o baala Maalii-o nin, mì la sínà maa baala niaa co tosaa o Maalii nin-ndo co fúú le. |
© Alliance Biblique en Guinée
Bible Society in Guinea-Conakry