Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Iswilia 1 - Baibuli I Leb Kumam 2013


Kop kame Nyuto

1 Itabu noni tie kede kope kame Musa bin owaco ne jo me Isirael i kare kame gin oudo kitie kede i wi tim i bad tetu kide me ecilet me Yorodan. Gin oudo kitie i aditot me Yorodan kakame kiyapiyapi kede Sup, i dierediere me bomba me Paran i tetucel kede bomban me Topel, Laban, Kaserot kede Disakab i tetu ocelu.

2 (Yai ki moru me Sinai ot tuno Kades Barenea tero ceng tomon kiwie acel di dano olubo yongayo kame beo i piny me Edom kobedo mori mori.)

3 I ceng me agege me duwe me tomon kiwie acel me mwaka me ot ongwon ingei gin yai ki Misiri, Musa oko waco ne jo me Isirael gi dedede kame oudo Rwot ocike be ewace gi.

4 Musa owaco negi kope nogi di do oudo en etieko bwono Abaka Sikon me jo Amor, kame oudo pugo bomba me Kesibon, karacel kede Abaka Og me Basan kame oudo pugo bomban me Asitarot kede Ederei.

5 Di jo pwodi oudo tie loka tetuca me ecilet me Yorodan i lobo me Moab, Musa oko cako gonyo ne jo iswilia ka Rubanga kamane:

6 Rwot Rubanga wa bin oyamo kede wa i moru me Sinai di ewaco be, “Wun itiekunu bedo i dud moru ni pi kare kame lac.

7 Cakunu bobo sapali wu, di ikounu ot donyo i piny kobedo mori mori me jo Amor karacel kede i adulion kame kio kede, gin en aditot me Yorodan, piny kobedo mori mori kede koditokin, Negeb, kede dog nam me Mediterania. Otunu idonyunu i lobo me Kanan paka tuno i moru me Lebanon, di ikounu ot paka tuno i ecilet adwong me Eupurate.

8 Nenunu, ango atieko mino wu lobo nono i cingu; otunu ikounu mano lobo kame bin ango akwongere but joakwari wu, Aburaam, Isaka, kede Yakobo, be abino mino gin kede ikwae gi.”


Musa Oyero Jongolkop
( Yai 18.13-27 )

9 Musa oko waco ne jo be, “Di pwodi wan oudo otienu i moru me Sinai, ango oudo awaco ne wu be ango kena likame akaruno yeno peko me telo wu.

10 Rwot Rubanga wu otieko mino wun inywalunu ikounu nyai idokunu tot bala acerin kame tie i edou.

11 Akwao Rwot, Rubanga ka joakwari wu, emi wel wu meede kalamo kanataman tien kede tien, kede emi wu winyo bala kame oudo en ecikere pi timo ne wu.

12 Do benyo benyo kame ango akaruno kanyakino kede yeno peko me winyo pido wun ango kena?

13 Yerunu i ekeko acelacel jo mogo kame riek, jo kame tie kede niang, doko di jo woro gi, di ango ako bino keto gin kibedo jotel wu.

14 Wun bin ikounu dwoko na be, ‘Tam kame in ikelo ber.’

15 Aso ango bin ako gamo jo ariek kame jo woro kame wun iyerunu i ikekon wu, di ako keto gin pi bedo jotel wu. Jo mogo kikom gi oudo telo jo tutumia acel, jo tol acel, jo ot kany, kede mogo jo tomon. Ango ako yero bobo jotel ace i ikekon dedede.

16 “I kare nono ango bin ako waco ne jongolkop wu be, ‘Winyunu pido kame wok ki dierediere me imiegu wu di ikounu ngolo negi kop i yore me ateni, akadi di ngat nono obedo dano me Isirael arabo ngakumbor kame bedo kede wu.

17 Kur ibedunu kede apokapoka ka ingolunu kop; winyunu kop me jo me ruom apiny kede jo me ruom amalo di rom aroma. Kur ilworunu ngatamoro, pien kop kame wun ingolunu wok kibut Rubanga. Kelunu buta kop kame ngolo obwono wu, di ango ako bino winye.’

18 I kare nono ango bin awaco ne wu gi dedede kame wun ipoorenu timo.


Kocwao Bega ki Kades Barenea
( Wel 13.1-33 )

19 “Wan okounu timo bala kame oudo Rwot Rubanga wa owaco ne wa. Oyaunu ki moru me Sinai di okounu ot beo i twon wi tim kame kelo lworo, kame wun kikomu inenunu i yongayo. Kakame wan otununu kede Kades Barenea,

20 ango ako waco ne wu be, ‘Otiekunu tuno i piny kobedo mori mori me jo Amor, piny kame Rwot Rubanga wa tie mino wa.

21 Nenunu, Rwot Rubanga wa otieko mino wa lobo noni, otunu igamenu bala kame Rwot Rubanga ka joakwari wa otieko cikere kede butu; kur ibedunu kede lworo amoto potocuny.’

22 “Do wun dedede ikounu bino buta di ikounu waco be, ‘Mito kong ocwaunu jo mogo ot anyim kwale ot ngingico lobo nono, di gin kiko dwoko ne wa kop amako yongayo kame poore olubunu pi donyo i lobo nono kede cal me bomban kame tie kunono.’

23 “Ango ako neno bala tam nono oudo ber, omio ango ako yero cuo tomon kikom wu, ngat acel ki ekeko acelacel.

24 Gin kiko yai di kiko ot i lobo kobedo mori mori nono di kiko mamano en tuno i aditot me Esikol.

25 Gin kiko ngwedo anyakini mogo ki kuno kiko kelo ne wa, di kiko dwoko ne wa kop kame waco be lobo nono kame Rwot Rubanga wa tie mino wa mio twatwal.

26 “Do wun bin ikounu dagi donyo i lobo nono. Ijemunu ikounu dagi lubo cik ka Rwot Rubanga wu.

27 Wun bin ingungurunu i kimere wu di iwacunu be, ‘Rwot dagi wa en omio ekwanyo wa ki Misiri pi mino wa but jo Amor tetekeny kineneko wa.

28 Kara lobo acal nadi kame wan otienu ot iye? Imiegu wa otieko onyo koyo i kom wa di kidwoko ne wa kop be jo me kunono tek lo wa, doko kibocoboco kikalamo wa, kede be bomban gi lac di kocelo gi kede apama atek kame tuno i edou; doko da gin kineno itucio me jo kunono!’

29 “Do ango bin ako waco ne wu be, ‘Kur ibedunu kede lworo i kom jogo.

30 Rwot Rubanga wu, ngat kame telo wu, en kame bino yi piru bala kame bin etimo ne wu di wun inenunu i Misiri,

31 kede i wi tim, kakame wun bin inenunu iye kite kame en egwoko wu kede bala kame dano tingo kede atin; en ebedo timo kamanono i kabedere dedede kame wun bin ibeunu iye paka tuno kan.’

32 Do akadi bin di ango awaco ne wu kamano, wun likame pwodi ikounu geno Rwot Rubanga wu,

33 ngat kame bin obedo telo ne wu yongayo pi mono ne wu kabedo me gero kimere. En ebedo telo wu iwor i epir me mac kede i ceng i edou, pi nyuto ne wu yongayo kame ipoorenu lubo.


Rwot Omio Jo me Isirael Alola
( Wel 14.20-45 )

34 “Kakame Rwot bin owinyo kede kop kame wun iwacunu, eko lilo di eko kwongere be,

35 ‘Likame tie ngatamoro kikom wun lwak arac me i kare noni kame bino neno lobo amio kame bin ango acikere pi mino joakwari wu,

36 kwanyo kenekene Kaleb wot ka Jepune. En ebino donyo iye doko abino mino lobo nono but ikwae mege, lobo kame oudo en kong egeo tuno iye pi mamano. Abino mine piento en ebedo kede genere buta.’

37 Rwot oko lilo akadi ne ango da pi gikame wun itimunu di eko waco be, ‘Ida likame ibino donyo i lobo nono.

38 Do Yosua wot ka Nun, ngakonyi, bino donyo i lobo nono; poore imie nwangcuny, piento en ebino telo jo me Isirael ot mako lobo nono.’

39 “Di Rwot oko waco ne wanunu dedede be, ‘Idwe wu kame wun oudo iwacunu be jokwor bino mako di kiko tero, idwe kalikame pwodi ngeo poko gikarac kede gikaber, en kame bino donyo i lobo nono. Ango abino mine but gi di gin kiko donyo bedo iye.

40 Do wun, lokerenu idokunu cen i wi tim, tetu Nam Akwar.’

41 “Wun ikounu dwoko na be, ‘Wan otieko timo dub but Rwot. Do nataman wan otieko iikere me ot yi bala kame Rwot Rubanga wa oudo ociko wa pi timo.’ Di wun dedede bin ikounu ngapere pi ot yi di oudo iparunu be ot suro piny kobedo mori mori nono yoyot.

42 “Do Rwot oudo oko waco nango be, ‘Wace gi kur kiot kunono doko kur kiyi, pien ango likame ayaro bedo tie kede gi; ka gin kidagi, jokwor gi bino bwono gi.’

43 Bed bala ango oudo ako waco ne wu kop kame Rwot owaco, do wun ikounu dagi winyo. Wun bin ijemunu di ikounu dagi lubo cik ka Rwot, di ikounu wakere be iotunu i piny kobedo mori mori nono.

44 Di jo Amor kame oudo bedo i piny nono bin oko bwote pi yi kede wu di gin kiko riamere kede wu bala kic. Gin kiriamere kede wu tuno Koroma di gin kiko bwono wu i Edom piny kobedo mori mori.

45 Kakame wun bin idwogunu kede di ikounu kok i nyim Rwot, en eko dagi winyo koko wu.


Mwakini kame Jo Otieko i Wi Tim

46 “Aso, ingei wan bedunu Kades tieko kare kalac,

Baibuli I Leb Kumam © Bible Society of Uganda, 2013.

Bible Society of Uganda
Lean sinn:



Sanasan