Matayo 16 - Baibuli I Leb Kumam 2013Iparisayon Openyo Giaura kibut Yesu ( Marako 8.11-13 ; Luka 12.54-56 ) 1 Iparisayon kede Isadukayon oko bino but Yesu pi kino doge. Kiko penye pi timo ne gi gianena moro kame yai ki malo. 2 En eko dwoko ne gi be, “Kame piny oyuto, wun ikounu waco be, ‘Malo obokere, diki piny bino bedo ler.’ 3 Doko odiko ikounu waco be, ‘Tin kot bino cwei pien malo obokere, doko idoun oliero.’ Wun ingeunu ngino malo di ikounu tuco ka kot oyaro cwei arabo li, do likame itwerunu niang dwong me gikame tie timere i kare ni. 4 Jo me i kare ni kame timo tim areco kede kalikame yei Rubanga mito be mi gi gianena, do likame tie gianena moro kame koyaro mino gi, kwanyo kenekene gianena kame otimere ne Yona.” En eko yai eoto tenge eweko gi. Arup me Iparisayon kede Isadukayon ( Marako 8.14-21 ) 5 Kakame josiao otuno kede loka tetuca, wi gi oudo owil mako mugati. 6 Yesu oko waco ne gi be, “Gwokerenu ki arup me Iparisayon kede me Isadukayon.” 7 Gin kiko donyo yamo ken gi ken gi be, “En eyamo kamano pien wan likame okelunu mugati.” 8 Do kite kame Yesu oudo ngeo kede gikame gin kitie yamo, omio en eko penyo gi be, “Wun jo kame yei wu nonok, pinyo komio itienu yamo kop me bedo li kede mugati wun kenu kenu? 9 Mam likame pwodi iniangunu? Mam likame iyutununu epone kame apito kede jo tutumia kany kede mugati kany? Bin ikounu coko cam kame odong opongo ibukito adi? 10 Arabo, mam likame iyutununu kite kame apito kede jo tutumia ongwon kede mugati kanyaare? Ikounu bin coko cam kame odong opongo ibukito adi? 11 Benyo benyo komio likame iniangunu be ango oudo likame atie waco kop kame mako mugati? Gwokerenu ki arup me Iparisayon kede me Isadukayon.” 12 Di do josiao oko niang be en oudo likame etie waco ne gi be kigwokere ki arup kame konyalo me timo mugati, do pi gwokere ki pwony me Iparisayon kede me Isadukayon. Kop kame Petero Otuco i kom Yesu ( Marako 8.27-30 ; Luka 9.18-21 ) 13 I kare kame Yesu ooto kede i adul me Sisiria Pilipi, en eko penyo josiao mege be, “Kara ber jo waco be Wot ka dano en ngai?” 14 Gin kiko dwoko be, “Mogo waco be Yokana Ngaibatis, mogo be Elia kede jo apat waco be en Yeremia arabo ngat acel kikom inabin.” 15 En eko penyo gi be, “Do wun iwacunu be ango en ngai?” 16 Simoni Petero oko dwoko be, “In en Kirisito, Wot ka Rubanga kakuo.” 17 Yesu oko dwoko ne be, “Simoni wot ka Yokana, in itie kede winyo! Pien likame dano adana en kame omi ingeo kop noni, do Papa na kame tie malo. 18 Nataman awaco ni be, in en Petero. Ango abino gero ekodet me jo koyei ango i wi lela noni, doko akadi twer me to likame bino twero bwone. 19 Abino mini isumilito me Ajakanut me malo. Gi dedede kame in ibino tweno i piny, kobino tweno i malo da, doko gi dedede kame in ibino gonyo i piny kobino gonyo i malo da.” 20 Di do en eko ciko josiao mege kitek be kur kiwac ne ngatamoro be en ebedo Kirisito. Yesu Owaco Kop kame mako Can kede To Mere ( Marako 8.31—9.1 ; Luka 9.22-27 ) 21 Cako i kare no, Yesu oko cako niango josiao mege be, miero en eot Yerusalem di eko beo i can atot kibut joadongo me piny, jodongo me josaseredoti, kede jopwony me Iswil, di kiko neke, do di oko bino yaruno en i ceng me adek. 22 Di Petero oko kwanye otere tenge di oko donyo bunano en di ewaco be, “Rubanga geng gini, Rwot! Gini likame miero timere ne in.” 23 Do Yesu oko lokere oko waco ne Petero be, “Irwa tenge ki nyima, in Sitani! In itie gengo ango timo gikame amito pien likame tam nin owok kibut Rubanga, do ebedo me ka dano.” 24 Yesu oko waco ne josiao mege be, “Ka ngatamoro mito luba, ber kong edagere kene di en eko riongo musalaba mere eko luba. 25 Pien ngat kame mito lako kuo mere bino rwenye, kede ngat kame rwenyo kuo mere pira bino ude. 26 Bero nyo kame dano bino udo ka eudo gi dedede kame cunye mito i piny kan do di eko kei kuo mere? Arabo nyo kame dano bino mino pi dwoko kuo mere? 27 Pien Wot ka dano oyaro bino kede imalaikan mege di etie i deyo ka Papa mere, di en eko bino culo ngat acelacel pi gikame etimo. 28 Ateteni awaco ne wu be, tie jo mogo kame nataman tie kan, kalikame bino bilo to tuno di kineno Wot ka dano di etie bino di etie i Ajakanut mere.” |
Baibuli I Leb Kumam © Bible Society of Uganda, 2013.
Bible Society of Uganda