Matayo 10 - Baibuli I Leb Kumam 2013Joor Tomon kiwie Are ( Marako 3.13-19 ; Luka 6.12-16 ) 1 Yesu oko lwongo josiao mege tomon kiwie are bute, en eko mino gi akarunikin me lono tipere areco kede riamo gi; kede me cango epone me tuwo dedede. 2 Nying joor tomon kiwie are nogo ige: me agege Simoni kame kolwongo be Petero, kede omin mere Anderia; Yakobo wot ka Sebedayo kede omin mere Yokana; 3 Pilipo kede Batulumayo, Tomasi kede Matayo ngarar esolo, Yakobo wot ka Alipayo, kede Tadeo. 4 Simoni me Kanan kede Yuda Isikariot, ngat kame bin orupao Yesu. Yesu Ooro Josiao mege Tomon kiwie Are ( Marako 6.7-13 ; Luka 9.1-6 ) 5 Yesu oko oro cuo tomon kiwie are nogi di eciko gi be, “Kur iotunu kakame jo kalikame Iyudayan tie iye, doko da kur idonyunu i bomba moro me Josamaria, 6 do otunu but jo me Isirael kame tie bala romini korwenyo. 7 Doko kame itienu ot, tucunu ne jo be, ‘Ajakanut me malo do iyapiyapi.’ 8 Cangunu jotuwo, yarununu jo oto, cangunu jo kame tie kede dobo, doko ikounu riamo jwogi da. Wun igamunu abongo cul, wuda miunu abongo cul. 9 Kur imakunu saabu arabo siliba amoto kopa i isaun wu. 10 Kur imakunu ikapu me ot sapali wu, akadi esati ace da, arabo amuka amoto ebela, pien kopoore mino ngatic cam mere. 11 “Ka idonyunu i bomba arabo i calo moro, mounu ngatamoro kiye kame cunye ber, di ikounu bedo kede en tuno wun yai. 12 Ka itienu donyo i ot, miunu jo kame tie iye amot me mulem. 13 Ka jo me ot nono obedo jo kame cuny gi ber, wek mulem wu dong but gi; do kame jo nogo likame cuny gi ber, wek mulem wu dwog butu. 14 Doko ka ngatamoro likame ogamo wu arabo edagi winyo kop wu, tetengunu adae ki tienu kame itienu yai ki ot amotoko ki bomba nono, pi bedo bala ijura kame pido gi. 15 Ateteni awaco ne wu be i ceng me ngolo kop, Rubanga bino bedo kede kisa i kom jo me Sodoma kede Gomora kalamo jo me bomba nono. Itidil kame tie Bino ( Marako 13.9-13 ; Luka 21.12-17 ) 16 “Nenunu, ango atie cwano wu bala romini i dier ipeon. Pi mano, bedunu di iriekunu bala twole, doko di imwolunu bala aweleko. 17 Gwokerenu ki kom jo kame bino tero wu i nyim ekiko di kiko bino dano wu i sinagogan gi. 18 Doko kibino mako wu kiko tero wu i nyim wegi apugan kede abakai pira, pi mino ijura i koma i nyim gi kede i nyim jo kalikame Iyudayan. 19 Ka kitero wu i nyim ekiko, kur ibedunu kede par i kom gikame ibinunu waco arabo epone kame ibinunu yamo kede, pien gikame ibinunu waco kobino mino wu esawa nono. 20 Pien likame wun en kame ibinunu yamo, do Tipo ka Papa en kame bino yamo i dogu. 21 “Dano bino mino kotero omin mere di oko neko, papa me atin da bino timo ne atin mere kamanono, kede idwe bino dagi jonywal gi di kiko mino koneko gi. 22 Jo dedede bino dagi wu pira, do ngat kame bino kanyakino tuno i ajikini bino udo alako. 23 Ka kitidilo wu i bomba acel, ringunu i bomba ocelu. Ateteni awaco ne wu be Wot ka dano oyaro dwogo di pwodi wun likame itiekunu rimaro bomban dedede me Isirael. 24 “Likame tie ngasiao moro kame pire dwong kalamo ngapwony mere kede ruom, iepone nono da ngatic likame pire dwong kalamo ngadwong mere. 25 Etie gikaber ka ngat kame somo odoko bala ngapwony mere, kede ka ngatic da odoko bala ngadwong mere. Ka gin kilwongo won ot be Belsebul, kibino do waco kope areco me angalo kalamo i kom jo mege me ot nono. Ngat kame poore Alwora ( Luka 12.2-7 ) 26 “Pi mano, kur ilworunu gi, pien likame tie gimoro kame koumo kalikame kobino nyuto kakaler, doko likame tie gimoro kame kokano kalikame bino ngere. 27 Gikame ango awaco ne wu i kakacol wun wacunu i lero, kede kop kame iwinyunu di oweweo, wun tatamunu en ki wi ude. 28 Kur ilworunu jo kame neko kom dano do di likame kiko karuno neko tipo mere. Do lworunu ngat kame neko kom dano karacel kede tipo mere i mac kalikame to. 29 Mam omobilo are kocato pi siringi acel? Do di likame tie acel moro kikom gi kame poto piny abongo Papa wu yei ne. 30 Do kiton yer me wi wu da kotieko maro. 31 Pi mano, kur ibedunu kede lworo moro, pien wun piru tek kalamo omobilo atot. Tuco Yei i kom Kirisito kede Dage ( Luka 12.8-9 ) 32 “Ngat acelacel kame tuco be en eyei ango i nyim jo, ada abino tuco be angeo en i nyim Papa na kame tie i malo, 33 do ngat kame bino daga i nyim jo, ango da abino dage i nyim Papa na kame tie i malo. Yesu okelo Apokapoka do Likame Mulem ( Luka 12.51-53 ; 14.26-27 ) 34 “Kur iparunu be ango abino pi kelo mulem i lobo, ango likame abino pi kelo mulem, do abino pi kelo epima. 35 Ango abino pi kelo kwor i diere me awobi kede papa mere, i diere me nyako kede toto mere, i diere me dako kede daa mere, 36 doko jokwor ka dano bino bedo jo me i ode kikokome. 37 “Ngat kame maro toto mere arabo papa mere kalamo ango, udo likame epoore pi bedo mera. Doko ngat kame maro wode arabo nyare kalamo ango, udo likame epoore bedo mera. 38 Doko ngat kalikame riongo musalaba mere di eko donyo luba, udo likame epoore pi bedo mera. 39 Ngat kame gwoko kuo mere bino kei en, kede ngat kame rwenyo kuo mere pira ebino udo. Giamia me pwoc ( Marako 9.41 ) 40 “Ngat kame gamo wu, udo egama, kede ngat kame gama udo egamo Rubanga ngat kame oora. 41 Ngat kame gamo enabi i nying me enabi, bino udo giamia me pwoc me enabi, kede ngat kame gamo dano kopoore i nying me dano kopoore, ebino udo giamia me pwoc me dano kopoore. 42 Doko dano kame mio ngat acel kikom jo kalikame pirgi tek gi akadi ikopo me pii me amata i nying me ngasiao na, ateteni awaco ne wu be, likame ebino kei giamia mere me pwoc.” |
Baibuli I Leb Kumam © Bible Society of Uganda, 2013.
Bible Society of Uganda