Marako 8 - Baibuli I Leb Kumam 2013Yesu Opito Jo Tutumia Ongwon ( Matayo 15.32-39 ) 1 I kare nono di ekodet adwong oudo ocokere karacel, doko di oudo kili kede gi me acama, Yesu oko lwongo josiao mege bute di eko waco ne gi be, 2 “Kisa omaka kede jogi twatwal, pien kibedo kan keda nan oromo ceng adek, doko nan likame kitie kede gi me acama. 3 Ka nan aperuno gi be kioti i miere gi, kec bino nuono gi i yongayo, pien mogo kikom gi owok ki kakabor.” 4 Josiao mege oko penye be, “Ngai en kame karuno pito jogi kede mugati i tim kan?” 5 Di Yesu oko penyo gi be, “Itienu kede mugati adi?” Gin kiko dwoko be, “Kanyaare.” 6 En eko waco ne ekodet be bed piny. En eko kwanyo mugati kanyaare nogo, eko mino pwoc but Rubanga, eko tuturo gi di eko mino josiao mege pi popoko ne jo. Di gin kiko timo kamanono. 7 Oudo gin kitie kede deknam atitino anonok. Yesu oko mino pwoc pirgi, di en eko waco ne josiao mege pi popoko gida ne jo. 8 Jo dedede oko cam, di kiko yeng, di josiao oko coko angidingidin me cam kame odong oko pongo ibukito kanyaare. 9 Jo kame oudo tie kuno oudo romo tutumia ongwon. Yesu oko do peruno jo. 10 Esawa nono en eko donyo i yi yee kede josiao mege kiko ot i adul me Dalamanuta. Iparisayon Openyo Giaura kibut Yesu ( Matayo 12.38-42 ; 16.1-4 ) 11 Iparisayon oko ot but Yesu kiko cako piem kede en, di kimito be etim gianena moro kame yai ki malo; gin oudo kitie tame. 12 Yesu oko oomo cunye di eko waco be, “Pinyo komio jo me i kare ni penyo gianena? Ateteni awaco ne wu be, likame tie gianena moro kame kobino mino jo me i kare ni.” 13 En eko yai eweko gi kuno, eko dok i yi yee, di eko ngolo nam loka tetuca. Arup me Iparisayon kede me ka Erode ( Matayo 16.5-12 ) 14 Josiao ka Yesu oudo wi gi owil mako mugati. Oudo kitie kede mugati acel kenekene i yi yee. 15 Di Yesu oko kwenyaro gi pi gwokere kikom arup me Iparisayon kede arup ka Erode. 16 Gin di kiko cako yamo ken gi ken gi be, “En eyamo kamano pien wan oliunu kede mugati.” 17 Do Yesu oudo ngeo gikame gin kitie yamo, en eko penyo gi be, “Pinyo komio wun itienu yamo kop kame mako wun bedo li kede mugati? Mam pwodi wun likame ingeunu gigi arabo iniangunu i kom gi? Mam wun wi wu tek? 18 Itienu kede wangu, pinyo komio likame inenunu? Itienu kede yitu, pinyo komio likame iwinyunu? Likame iyutununu 19 kare kame bin atuturo kede mugati kany ako pito kede jo tutumia kany? Ikounu bin coko ibukito adi me angidingidin kame odong?” Gin kiko dwoko be, “Ibukito tomon kiwie are.” 20 Yesu oko penyo gi be, “Do i kare kame apopoko kede mugati kanyaare ne jo tutumia ongwon, ikounu bin coko angidingidin kame odong opongo ibukito adi?” Kiko dwoko be, “Kanyaare.” 21 Yesu oko penyo gi be, “Do nan likame pwodi iniangunu?” Yesu Ocango Emuduk i Betesaida 22 Yesu kede josiao mege oko bino Betesaida. Jo mogo oko kelo icuo kame wange oto bute di kiko kwane be eket cinge i kome. 23 Yesu oko mako cing emuduk nono eko pene tere tenge me calo nono. En eko ngulo lau i wange, eko keto cinge i wie di eko penye be, “Tie gikame itwero neno?” 24 Loca oko tingo wange malo eko waco be, “Ebo, atie neno jo, do kical bala yen kame tie ot.” 25 Yesu bobo oko mulo wang icuo nono, lo nono oko temuno nganyo wange di wange oko doko ber, en eko do donyo neno jame dedede kiber. 26 Yesu oko cwane dok paco di ewaco ne be, “Kur idoki i calo.” Kop kame Petero Otuco i kom Yesu ( Matayo 16.13-20 ; Luka 9.18-21 ) 27 Yesu kede josiao mege oko ot i calere kame tie Sisiria Pilipi. I kare kame kitie ot kede, Yesu oko penyo gi be, “Kara ber jo waco be ango en ngai?” 28 Gin kiko dwoko ne be, “Jo mogo waco be in en Yokana Ngaibatis, mogo waco be in Elia, doko mogo da waco be in ibedo ngat acel kikom inabin.” 29 En eko penyo gi be, “Do wun iwacunu be ango en ngai?” Petero oko dwoko ne be, “In en Kirisito.” 30 Yesu oko ciko gi kitek be kur kiwac ne ngatamoro kop i kome. Yesu Owaco Kop kame mako Can kede To mere ( Matayo 16.21-28 ; Luka 9.22-27 ) 31 Yesu oko cako pwonyo gi di ewaco be, Wot ka dano miero bei i can atot; di joadongo me piny, jodongo me josaseredoti kede jopwony me Iswil ko bino dage, di kiko neke da. Do ingei ceng me adek en ebino yaruno. 32 En ewaco kop noni kakaler. Di Petero oko kwanye otere tenge di oko donyo bunano en be koto kur di eyamo kamanono. 33 Do Yesu oko lokere oneno josiao icegun eko coko Petero be, “Dok cen ngea, in Sitani! Pien likame tam nin owok kibut Rubanga do ebedo me ka dano.” 34 Di do Yesu oko lwongo ekodet dedede karacel kede josiao mege bute, en eko waco ne gi be, “Ka ngatamoro mito luba, poore kong edagere kene, di en eko riongo musalaba mere eko luba. 35 Pien dano kame mito lako kuo mere, ebino rwenye; do ngat kame rwenyo kuo mere pira kede pi ejiri bino lake. 36 Bero nyo kame dano udo ka eudo gi dedede kame cunye mito i piny kan di eko kei kuo mere? 37 Pien nyo kame dano twero mino pi dwoko kuo mere? 38 Ngat kame nan lewic make i koma kede pi kop na i kare kanataman me kwina Rubanga kede me dub, Wot ka dano da lewic bino make i kome i kare kame ebino dwogo kede di etie i deyo ka Papa mere, karacel kede imalaikan kacil.” |
Baibuli I Leb Kumam © Bible Society of Uganda, 2013.
Bible Society of Uganda