Marako 15 - Baibuli I Leb Kumam 2013Kotero Yesu i nyim Pilato ( Matayo 27.1-2 , 11-14 ; Luka 23.1-5 ; Yokana 18.28-38 ) 1 Odiko sek di piny oru, jodongo me josaseredoti oko ariamakin kede joadongo me piny, jopwony me Iswil karacel kede kansulo lung, kiko poro kop i kom Yesu. Gin kiko tweno Yesu di kiko tere ot mine i cing Pilato. 2 Pilato oko penye be, “In en ibedo abaka me Iyudayan?” Yesu oko dwoko ne be, “In en iwaco kamanono.” 3 Jodongo me josaseredoti oko pide pi kope atot. 4 Pilato bobo oko penye be, “Likame tie kop kame iromo dwoko? Winy ber twon kope kame kitie pidi iye.” 5 Do Yesu likame oko medo dwoko kop moro, omio Pilato oko uro. Kongolo ne Yesu Kop me To ( Matayo 27.15-26 ; Luka 23.13-25 ; Yokana 18.39—19.16 ) 6 Bin i kare dedede me Ebaga me Kalamo, Pilato oudo maro gonyo mabus acel kame jo penye be egonyi. 7 I kare nono, oudo tie icuo moro kame nyinge Baraba, kame oudo tie i otkol karacel kede jojemo kame oudo otimo nek i kare kame logologo oudo tie kede. 8 Ekodet me jo oko cokere, kiko cako penyo Pilato pi timo ne gi bala kite kame lem enare timo kede. 9 En eko penyo gi be, “Imitunu be agony ne wu Abaka me Iyudayan?” 10 En oudo engeo be jodongo me josaseredoti oudo omio Yesu i cinge pi nyeko gi. 11 Do jodongo me josaseredoti oko supo ekodet pi waco ne Pilato pi gonyo ne gi Baraba akaka Yesu. 12 Pilato bobo oko penyo ekodet be, “Di do ako timo nyo ne icuo kame wun ilwongunu be abaka me Iyudayan?” 13 Gin kiko dwoko di kilelemo be, “Gure i kom musalaba.” 14 Pilato doko oko penyo gi be, “Pinyo, nyo arac kame en etimo?” Do gin kiko medo lelemo kitek be, “Gure i kom musalaba.” 15 Do pi kite kame Pilato oudo mito yomo kede cuny jo, omio en eko gonyo ne gi Baraba, di eko mino kodao Yesu, di eko mine i cing isirikalen pi ot gure i kom musalaba. Isirikalen Otimo ne Yesu Tim me Anywar ( Matayo 27.27-31 ; Yokana 19.2-3 ) 16 Isirikalen oko tero Yesu i ot me ngapug adwong, kiko lwongo isirikalen icegun dedede. 17 Kiko ngapo ne Yesu ekanso akwakwar di kiko cweno okuto aluka kiko rwako ne i wie. 18 Kiko cako mote be, “Yoga abaka me Iyudayan.” 19 Gin kiko jwato wie kede ebela, di kingungulo lau i kome, di ki riondiko piny i nyime di kiluro ne wi gi di kicuko mine wor. 20 Kakame kitieko timo ne kede tim me anywar go, kiko gonyo egoe akwakwar nono, di kiko ngapo ne igoen mege di do kiko tere ot gure i kom musalaba. Koguro Yesu i kom Musalaba ( Matayo 27.32-44 ; Luka 23.26-43 ; Yokana 19.17-27 ) 21 Kiko dino icuo moro me Sirene kame nyinge Simoni pi yeno musalaba ka Yesu. En oudo eyai ki paco etie ot i bomba. Simoni oudo obedo papa me Alekesanda kede Rupus. 22 Kiko tero Yesu kabedo kame kolwongo be Gologota, kame dwong mere be, “Kabedo me cogowic.” 23 Kiko mine bwini kame konyalo kede yat kame nyinge maya, do en gire likame eko mato. 24 Gin kiko gure i kom musalaba di kiko popoko igoen mege di kiuco alulu pi neno gikame ngat acelacel poore tero. 25 Kiko gure i kom musalaba esawa adek me odiko. 26 Iwandik kame oudo koketo malo i wie kame nyuto kop kame kopide iye oudo somere be, “Abaka me Iyudayan.” 27 Doko kiko guro joyak are da kede Yesu; acel i bade tetu cam kede acel i bade tetu ngodal. 28 (Di iwandik kacil kame waco be, “Komare koribe i kom jotur iswil,” oko cobere kakare.) 29 Jo kame oudo beo kuno oudo yayango wi gi di kiwaco ne kop me anywar be, “Ee! In oudo iyaro turo tempulo di bobo iko gere pi ceng adek, 30 nan do ber lakere keni di iko wok piny ki musalaba!” 31 Iepone acel nono da jodongo me josaseredoti karacel kede jopwony me Iswil oudo yamo kop me anywar i kom Yesu be, “En elako jo apat do doko likame etwero lakere kene. 32 Ber kong Kirisito abaka me Isirael wok piny ki musalaba nan, tetekeny wan oneni di oko yei en.” Jo kame bin koguro kede Yesu da oko donyo yeyeto en. To ka Yesu ( Matayo 27.45-56 ; Luka 23.44-49 ; Yokana 19.28-30 ) 33 Piny lung oko doko col cako esawa kanyape me iceng tuno esawa kanyangon. 34 Iesawa kanyangon, Yesu oko kok kede dwan amalo be, “Eli, Eli, lama sabaktani?” kame dwong mere be, “Rubanga na, Rubanga na, pinyo komio ijala?” 35 Jo kame oudo tie cungo kuno owinyo kop mere kiko waco be, “Winyunu, etie lwongo Elia!” 36 Dano acel kikom gi oko ringo di eko rwako ecango i bwini awac, eko rwako i wi tir di eko keto i dog Yesu be ejwijwio. En etimo kaman di ewaco be, “Odarunu ber, omito neno ka Elia oyaro bino kwanye tenge ki kom musalaba.” 37 Yesu oko kok kede dwan amalo eko omo cunye di eko to. 38 Di egoe kame bin poko isenge me tempulo oko yec cako ki malo tuno piny. 39 Kakame ngadwong me isirikalen me Roma, kame oudo tie cungo kuno i nyim musalaba oneno kede kite kame Yesu oto kede, en eko waco be, “Ateteni icuo ni oudo obedo Wot ka Rubanga!” 40 Oudo mon mogo da tie kuno kame tie nene ki tenge. Kikom gi oudo tie iye Maria Magadalina, Maria toto me Yakobo atidi kede Jose, kede Salume. 41 Gin oudo kibedo mon kame bin lubo Yesu di pwodi oudo etie Galilaya di kikonye, karacel kede mon ace atot kame oudo oupere kede en tuno Yerusalem. Koyiko Yesu ( Matayo 27.57-61 ; Luka 23.50-56 ; Yokana 19.38-42 ) 42-43 Di piny oyuto, Yosepu me Arimatea oko tuno. En oudo ebedo dano me kansulo kame koworo, kame oudo tie kuro bino me Ajakanut ka Rubanga. Kite kame ceng nono oudo obedo kede ceng me iikere, ceng kame Sabato lubo, en eko bedo kede nwangcuny di eko ot but Pilato pi penyo kom Yesu. 44 Pilato oko uro ka ateteni Yesu oudo otieko to. En eko lwongo ngadwong me isirikalen di eko penye ka Yesu oudo otieko to. 45 Kakame etieko udo kede niang kibut ngadwong me isirikalen be Yesu oudo otieko to, en eko mino Yosepu akarunikin me kwanyo kome. 46 Yosepu oko do wilo esuka acil, di eko tako kom Yesu ki musalaba, eko bone kede esuka nono di en eko piele i ates kame oudo koroko i lela. En eko loro kidi di eko umo kede dog ates. 47 Maria Magadalina kede Maria toto me Jose oko neno kakame koketo iye kom Yesu. |
Baibuli I Leb Kumam © Bible Society of Uganda, 2013.
Bible Society of Uganda