Luka 4 - Baibuli I Leb Kumam 2013Atama ka Yesu ( Matayo 4.1-11 ; Marako 1.12 , 13 ) 1 Di do Yesu oko dwogo ki Yorodan di epong kede Tipo Kacil, di Tipo Kacil oko tele ot i tim, 2 kakame Sitani oko tame kiye pi ceng ot ongwon. En likame oudo ecamo gimoro pi kare go dedede. Di do ceng go otiek, kec oko neke. 3 Sitani oko waco ne be, “Ka in Wot ka Rubanga, wac ne kidi ni lokere dok mugati.” 4 Do Yesu oko dwoko ne be, “Iwandik kacil waco be, ‘Dano likame kuo kede cam kenekene.’ ” 5 Di Sitani oko tere malo oko nyuto ne ajakanuto dedede me piny iesawa atitidi, di eko waco ne Yesu be, 6 “Abino mini akarunikin no dedede kede deyo gi da; pien kotieko mino gi i cinga, doko ada atwero mino gi but ngatamoroni kenekene kame cunya mito. 7 Aso, ka in iyei wora, mago dedede bino bedo megi.” 8 Yesu oko dwoko ne be, “Iwandik kacil waco be, ‘Wor Rwot Rubanga ni di itio nen kene.’ ” 9 Di bobo Sitani oko tero Yesu Yerusalem di eko kete i amidu me tempulo, en eko waco ne be, “Ka in Wot ka Rubanga, som piny ki kan, 10 pien iwandik kacil waco be, ‘Rubanga bino ciko imalaikan mege piri, di gin kiko gwoki; 11 gin kibino gagao in i cing gi, tetekeny kur itwom tieni i wi engaro.’ ” 12 Yesu oko dwoko ne be, “Iwandik kacil waco be, ‘Kur itam Rwot Rubanga ni.’ ” 13 Di do Sitani otieko tamo Yesu i yote dedede, en eko do yai eweke ber pi kare moro acecek. Yesu Ocako Tic mere i Galilaya ( Matayo 4.12-17 ; Marako 1.14-15 ) 14 Yesu oko dok Galilaya kede twer me Tipo Kacil, rwonge mere oko sarakin oromo pinye dedede kame oudo kio kede Galilaya. 15 En eko donyo pwony i sinagogan gi, di jo dedede oko donyo pake. Jo me Nasaret Odagi Yesu ( Matayo 13.53-58 ; Marako 6.1-6 ) 16 Di Yesu oko ot Nasaret, kakame oudo edongo iye. Ceng Sabato en eko ot i sinagoga bala epone kame oudo en enare timo kede. En eko yai malo pi somo iwandik kacil; 17 di oko mine itabu kame enabi Isaya owandiko. En eko yabo itabu, di eko udo kakame kowandiko be, 18 “Tipo ka Rwot tie i koma, piento en etieko yera pi kelo ne jocan kop aber. En eora pi bino tuco ne jo kame kotweo kop kame mako gonyo gi, kede but imuduka kop kame mako yabere me wang. En eora pi gonyo jo kame kodio, 19 kede pi kwenyaro be kare do otieko tuno me kisa ka Rwot.” 20 Kakame Yesu otieko somo kede itabu, en eko umo, di eko dwoko ne ngadar sinagoga, di en eko bedo piny. Jo dedede kame bin tie i sinagoga oko ciko wang gi i kome kitek. 21 Di do en eko cako waco ne gi be, “Tin iwandik kacil noni otieko cobere di wuda iwinyunu.” 22 Jo dedede oko donyo yamo kop aber i kome, di kiuro twatwal kope me kisa kame oudo wok ki doge; di kiko donyo penyere be, “Mam wot ka Yosepu ine?” 23 En eko dwoko ne gi be, “Ango angeo kiber be wun iyarunu waco nango agole ni be, ‘Emuron, cangere keni; gikame wan owinyo be ngoce in itimo i Kaperanaum, poore itimi i pinyu kan da.’ ” 24 Yesu doko oko medo waco ne gi be, “Ateteni awaco ne wu be, likame tie enabi moro kame jo gamo i bomba me tur gi. 25 “Doko i ateni, awaco ne wu be, apuserun oudo bin tot i piny me Isirael i kare ka Elia, kakame kot bin likame oko cwei kede pi mwakini adek kede dwete kanyape, di kec atek oko mako piny nono dedede. 26 Do Rubanga likame oko cwano Elia but ngatamoro kikom gi, kwanyo kenekene but apuserut kame oudo bedo i adul me Serapeta i piny me Sidon. 27 Doko bin jo atuwo dobo oudo tot twatwal i piny me Isirael i kare ka enabi Elisa, do likame oko cango ngatamoro kikom gi, kwanyo kenekene Naman dano me Siria.” 28 Kakame jo kame bin tie i sinagoga owinyo kede kop noni, kiko doko ger. 29 Di kiko yai, kiko koporo en kitere ooko me bomba, di kiko tere i wi emukura kame bin oudo gedo me bomba gi cungo iye. Bin gin oudo kimito be koto kiremoro en ki kuno epot piny adule, 30 do Yesu oko lwi obeo i diere gi kanono, en eko gire ot. Icuo kame tie kede Tipo Arac ( Marako 1.21-28 ) 31 Di Yesu oko ot Kaperanaum, kame oudo obedo bomba kame tie Galilaya. En eko donyo pwony ki kuno Ceng Sabato. 32 Jo oko uro pwony mere, piento en oudo eyamo kede akarunikin. 33 Icuo moro kame oudo tipo arac tie i kome oudo tie i sinagoga; di en eko kok kitek di ewaco be, 34 “Yesu me Nasaret, nyo kame in imito kibut wan? In do mam ibino pi tieko wan? Ango angei, in ibedo Dano Kacil ka Rubanga.” 35 Do Yesu oko coke di waco ne be, “Lingi, wok tenge ki kome!” Di jwogi nono oko lakakino icuo nono piny i nyim gi kanono, di eko yai tenge ki kome abongo mine awanon. 36 Jo dedede oko uro, di kiko donyo yamo ken gi ken gi be, “Epone me kop nyo ine? Piento en etie kede akarunikin kede twer me ciko tipere areco di kiko wok tenge.” 37 Rwonge i kom Yesu oko sarakin i piny dedede me kio. Yesu Ocango Jo Atot ( Matayo 8.14-17 ; Marako 1.29-34 ) 38 Yesu bin oko yai ki sinagoga, en eko ot di eko donyo i ot ka Simoni. Toto me dako ka Simoni oudo tie kede tuwo me musuja, di gin kiko kwano Yesu pi konye. 39 Yesu oko bino di eko cungo i ngete di eko coko musuja be weke, di musuja oko weke. Cucuto nono dako nono oko yai malo, eko cako tedo gi. 40 Otieno di do ceng tie donyo, jo dedede kame oudo tie kede joe gi kame oudo tie kede iponeso me tuwo apapat, oko kelo gi but Yesu; en eko donyo keto cinge i kom ngat acelacel kikom gi, di eko cango gin dedede. 41 Kiton jwogi da oko yai tenge ki kom jo atot di kikok be, “In en Wot ka Rubanga!” Do Yesu oko coko gi di likame en eko yei ne gi yamo, pien oudo gin kingeo be Yesu obedo Kirisito. Yesu Opwonyo i Sinagoga ( Marako 1.35-39 ) 42 Di do piny oru, Yesu oko yai ki Kaperanaum, en eko ot kakoling. Do jo oko cako mone kitek. Kakame kiude kede, kiko donyo tamo genge be koto kur eyai tenge kibut gi. 43 Do en eko waco ne gi be, “Ango apoore tuco Kop Aber me Ajakanut ka Rubanga i bomban apat da, pien gikame Rubanga oudo oora timo inonono.” 44 En eko donyo pwony i sinagogan dedede kame tie Yudea. |
Baibuli I Leb Kumam © Bible Society of Uganda, 2013.
Bible Society of Uganda