2 Abakai 18 - Baibuli I Leb Kumam 2013Abaka Esekia me Yuda ( 2 Iyutun 29.1-2 ; 31.1 ) 1 I mwaka me adek me apugan ka Kosea wot ka Ela bala abaka me Isirael, Esekia wot ka Akas bin oko doko abaka me Yuda. 2 Mwakini me dongo mere oudo tie ot are kiwie kany i kare kame bin en ecako kede pug. En bin eko pug i Yerusalem pi mwakini ot are kiwie kanyangon. Nying toto mere bin Abi nyar ka Sakaria. 3 En bin eko timo gikame poore i nyim Rwot bala kame bin kwaru mere Daudi otimo. 4 En ekwanyo kabedere kame oudo koworo iye rubangan, emumuko ipirin me kide, di eko tongo ereto piny cal me rubanga adako kame oudo kolwongo be Asera. En bin eko tuturo cal me twol kame bin Musa otimo kede nyonyo buronsi, kame bin kocako ne nyinge be Nekusutan. Pien tuno i kare nono jo me Isirael oudo obedo mino giayala me odok angwe kur but twol nono. 5 Esekia bin oketo gen mere i kom Rwot Rubanga me Isirael. Likame tie abaka moro me Yuda kame oudo cal bala en, akadi kikom abakai kame en elunyo cen ngei gi amoto kolunyo cen ngei en. 6 En bin emoko i kom Rwot kitek; likame eweko lube do ebedo gwoko cik kame bin Rwot omio Musa. 7 Rwot oudo tie kede en, omio kabedere dedede kame en bin eoto iye gi dedede bedo ne kiber. En bin eko jemo edagi timo tic ne abaka me Asiria. 8 En bin eko suro jo Pilistia ape paka tuno Gasa kede adulion koluke, cako ki calo katitidi tuno i bomba kame kocelo kede apama. 9 I mwaka me ongwon me apugan ka Esekia, en kame oudo mwaka me kanyaare me apugan ka Kosea wot ka Ela bala abaka me Isirael, Abaka Salamaneser me Asiria bin oko suro Samaria di eko luke. 10 I atiekini me mwaka me adek mere, en eko mano Samaria. Manono otimere i mwaka me kanyape me apugan ka Esekia, doko en oudo ebedo mwaka me kanyangon me apugan ka Kosea me Isirael. 11 Abaka me Asiria oko tero jo me Isirael Asiria bala mabus di eko keto gi bedo i bomba me Kala, i nget ecilet me Kabor i adul me Gosan, kede i bomban me Mede. 12 Jo me Samaria bin komako di oko tero bala mabus pien gin likame kilubo kop ka Rwot Rubanga gi, do gin kituro isikan mere kede gi. Gin kidagi lubo iswilia dedede kame Musa ngatic ka Rwot bin ociko; kidagi winyo iswilia nogo akadi lubo gi. Jo Asiria Osuro Yerusalem ( 2 Iyutun 32.1-19 ; Isaya 36.1-22 ) 13 I mwaka me tomon kiwie ongwon me apugan ka Abaka Esekia, Abaka Senakerib me Asiria oko ot suro bomban dedede me Yuda kame bin kocelo kede apama atek di eko mano gi. 14 Abaka Esekia oko cwano kop but Senakerib, di Senakerib oudo tie Lakis be, “Ango adubo; weka di iko dok cen; ango ayei timo gimoroni kenekene kame in iwaco na.” Abaka me Asiria oko ngolo ne Esekia pi culo kilo tutumia tomon me siliba (10,000), kede kilo tutumia acel me saabu (1,000), 15 Esekia oko mine siliba dedede kame bin tie i ot ka Rwot kiton kame bin tie kakame bin kokano iye jamini i ot ka abaka. 16 I kare nono Esekia bin oko da kikiso saabu ki ikekon me tempulo, kiton saabu kame bin tie i kom ibaon me nget ikekon kame en kikome oudo epuo iye. En ekikiso gi di eko cwano ne abaka me Asiria. 17 Abaka me Asiria oko cwano jodongo adek me isirikalen kede twon ekodet me isirikalen pi ot suro abaka Esekia i Yerusalem. Kakame gin bin kituno kede Yerusalem, gin kiko cungo i puleju kame bin kelo pii ki atapar me malo, i yongayo adwong aoto i dukini me jo tim igoen. 18 Kakame gin bin kiko lwongo kede abaka pi bino riamo kede gi, Eliakim wot ka Kilikia, ngat kame bin telo kope kame mako paco me abaka, kede Sebena kalani, kede Yoa wot ka Asap, ngat kame bin gwoko kope kame kowandiko dedede, en kame oko lunyo bino but gi. 19 Ngat acel kikom jodongo me isirikalen me Asiria oko waco negi be, “Wacenu Esekia be abaka adwong, en abaka me Asiria penye be, ‘Gen kame in itie kede no kara cungo i kom nyo? 20 Benyo, in iparo be kop me dog kenekene rom aroma kede rieko kede teko me yi? Ngai do kame in itie keto gen ni i kome, en komio in ijemo na? 21 Neningo, in itie geno Misiri kame rom aroma kede mako magada akaka ebela me cing; magada kame tur eko cobo cingi ka icatakino kede. Parao abaka me Misiri cal kamanono but jo dedede kame keto gen gi i kome.’ 22 Do ka in iwaco nango be, ‘Wan ogeno Rwot Rubanga wa,’ benyo, likame kabedere kame kowore iye kede alutarin mege en kame Esekia orereto di ewaco ne jo me Yuda kede Yerusalem be, ‘Wun ibinunu woro Rubanga i nyim alutari me Yerusalem kenekene’? 23 Nataman bia italere kede adwong na abaka me Asiria. Ango abino mini asigiran tutumia are (2,000), ka in ikaruno udo jo kame twero ringo kede gi. 24 Benyo benyo kame in itwero bwono kede akadi ngatel acel me isirikalen me ruom apiny twatwal kikom jotic me ngadwong na, ka in pwodi igeno Misiri pi cwano ni cabalan kede jo kame ringo kede asigiran? 25 Medo i wi manono, benyo, in iparo be ango abino pi muducaro kabedo noni abongo Rwot konya? Rwot en kowaco nango be asur lobo noni di ako muducaro en.” 26 Di do Eliakim, Sebena, kede Yoa oko waco ne ngadwong me isirikalen nono be, “Wan okwai iyam kede wan jotic ni kede leb Aramaik, pien wan owinyo leb nono. Kur iyam kede wa kede leb me jo Yuda, pien jo dedede kame tie i wi apama tie winyo.” 27 Ngadwong me isirikalen nono oko waco negi be, “Benyo, iparunu be wun kede ngadwong wu kenekene en kame ngadwong na ocwa pi bino waco ne wu kope nogi dedede, do likame but jogo kame tie bedo i wi apama, gin jo kame kibino camo cet gi di iko mato lac gi, bala wuda?” 28 Di do ngadwong me isirikalen nono oko cungo di eko lelemo kede leb jo Yuda be, “Winyunu kop kame abaka adwong tie waco, en abaka me Asiria! 29 Abaka kwenyaro wu be kur imiunu Esekia ngalu, piento en likame etwero lako wu ki cinga. 30 Kur igamunu kop ka Esekia me mino wu keto gen wu i kom Rwot, be Rwot ateteni bino lako wu, doko bomba wu likame bino poto i cing abaka me Asiria. 31 Kur iwinyunu kop ka Esekia. Abaka me Asiria tie waco be wokunu ooko bute di ikounu iiko kop me mulem kede en; di do wun dedede ikounu bino camo anyakini me olok wu kede anyakini me epigi wu, di imatunu pii me ataneko wu, 32 tuno ango bino di ako tero wu i lobo kame cal bala meru, lobo kame ceko cam doko bwini dwong iye, lobo kame mugati kede olok odure iye, lobo kame mo me olibeti kede mokic dwong iye, tetekeny kur itounu do ibedunu kuo. Kur iwinyunu kop ka Esekia be Rwot bino lako wu. 33 Benyo, tie rubanga me ateker moro kotieko lako piny mere ki cing abaka me Asiria? 34 Kara rubangan me bomban me Kamat, Arapad Separabaim, Kena, kede Iba tie tuai? Benyo, gin bin kiko lako Samaria ki cinga? 35 Rubanga mene kikom rubangan dedede me pinye nogi en kame bin oko lako piny gi ki cinga, en kame mio iparunu be Rwot twero lako Yerusalem ki cinga?” 36 Jo oko ling titi likame kigamo doge akadi acel, pien Abaka Esekia oudo ociko gi be kur kigam doge. 37 Di do Eliakim, Sebena, kede Yoa oko nyinyilo igoen me kom gi pi cwercuny di kiko ot tatamo ne Esekia kope kame ngadwong me isirikalen me Asiria owaco. |
Baibuli I Leb Kumam © Bible Society of Uganda, 2013.
Bible Society of Uganda