1 Abakai 7 - Baibuli I Leb Kumam 2013Paco ka Abaka Sulumani 1 Sulumani bin oko da gero paco mere me abaka, kame tieko gero otero ne mwakini tomon kiwie adek. 2-3 En bin egero ot acel adwong, kame kolwongo be Abum me Lebanon. Boro mere oudo tie mita ot ongwon kiwie ongwon, laco mere oudo tie mita ot are kiwie are, kede boro mere malo oudo tie mita tomon kiwie adek kede dul. Ipirin me ot nono oudo tie i irotin ongwon me yen seda. Eroto acelacel oudo tie kede ipirin tomon kiwie kany me yen seda, kame atekai ot ongwon kiwie kany buto i wi gi, di opeto ebao me seda i wi atekai nogo. 4 Dirisan oudo tie i irotin adek i apama tuni tuni di kipimere. 5 Ikekon dedede kede ipirin me ikekon oudo nget gi tie ongwon ongwon, di kipimere i irotin adek nogo. 6 En bin eko mino kogero ot kame kolwongo be Ot me Ipirin, boro mere oudo tie mita ot are kiwie are, kede laco mere oudo tie mita tomon kiwie adek kede dul. I ekeko kame donyo i ot i tetu anyim oudo tie iye ot atitidi kame tie kede ipirin kame gango wie. 7 Sulumani bin oko gero ot ace kame kom mere me ajakanut bedo iye, kame oudo kolwongo be Ot Ngolo Kop, kakame en oudo engolo iye kope. Ot nono bin komwono kede ebao seda, cako ki piny tuno malo i wi ot. 8 Ot ka Sulumani amake, kame bin en ebedo iye, oudo tie i diakal apat, ingei Ot Ngolo Kop. En bin kogere bala ude icegun. En doko da bin eko gero ot ace kame cal kamanono ne dako mere, nyar ka Parao. 9 Ude nogi lung kede diakal adwong, cako ki acakini piny me apama tuno i wi gi bin kogero kede kide me wel, kame kopao bala kame mitere, di oko temuno nget gi tetu dedede kiber kede musumeno. 10 Acakini me ude nogo bin kogero kede kide adongodongo me wel; ace kikom gi oudo boco gi romo mita adek kede dul, mogo mita ongwon. 11 I wi kide me acakini nogo bin konapo iye kide me wel, kame kopao bala kame mitere, kede ibaon me yen seda. 12 Diakal me paco me abaka bin kogero kede kide kame konapo irotin adek me kide i wi buli eroto acel me ibaon me seda, rimaro en lung. Diakal me ot ka Rwot da bin kogero kamanono, kiton agola kame kodonyo kede i ot nono. Tic kame Komio Kuram 13 Abaka Sulumani bin oko lwongo Kuram dano me Taya pi bino bute. 14 En oudo ebedo wot ka apuserut kame yai ki ekeko ka Naputali, do papa mere oudo obedo dano me Taya. Papa mere da di pwodi likame eto, oudo obedo ngatet kame tio kede nyonyo buronsi. Kuram oudo obedo dano kame adam mere riek, doko oudo etie kede ngec me tic kede nyonyo buronsi. En bin eko bino but Abaka Sulumani di eko timo ne tice mege dedede. Ipirin Are me nyonyo Buronsi ( 2 Iyutun 3.15-17 ) 15 Kuram bin oko timo ipirin are me nyonyo buronsi, acelacel boro mere malo oudo tie mita kanyauni, do kore rimaro oudo buco romo mita kany kede dul. 16 En eko ropo wi gi kede nyonyo buronsi kame kotwako; arop acelacel oudo boro mere malo kalamo mita are momot. 17 Arop acelacel oudo kotubuso kome kede irotin kanyaare me cal me irikoi, 18 kede da irotin are me cal me pomagurunet. 19 Arop kame bin tie i wi ipirin me kadonyo i ot oudo kotimo i cal me ature me korom, kame boro gi malo oudo buco romo mita are; 20 bin koketo gi kakame kilulunga me ipirin nogo, kame oudo tie malo me kakame kogoro iye cal me irikoi. I arop me wi epir acelacel rimaro, oudo kogoro iye cal me pomagurunet tol are (200). 21 Kuram bin oko sipo ipirin are nogo i nyim ekeko kame kodonyo kede i tempulo; acel esipo i bad tetu piny di eko cako ne nyinge be Yakin, di eko sipo epir ocelu i bad tetu malo di eko cako nyinge be Boasi. 22 I wi ipirin nogo bin kocibo iye arop kame kotimo iye cal me ature me korom. Di do bin tic me timo ipirin nogo oko tiek kamano. Epipa me Nyonyo Buronsi ( 2 Iyutun 4.2-5 ) 23 Kuram bin oko timo epipa kilukumum, kame oudo kolwongo be Nam adwong kame kotwako atwaka. En oudo etut ekalamo mita are momot, laco mere oudo tie mita ongwon kede dul, kede lake rimaro oudo tie mita tomon kiwie adek kede dul. 24 Irotin are me opokini kame kotimo kede nyonyo buronsi bin tie i lak epipa nono rimaro i ooko mere. Opokini nogo bin kotimo i kom epipa nono i kare kame bin kotete kede. 25 Epipa nono oudo cungo i ngei cal me twonin tomon kiwie are kame kotimo kede nyonyo buronsi, adek bin cungo di kineno bad tetu malo, adek neno bad tetu tim, adek bad tetu piny, kede adek neno bad tetu kide. 26 Bimirir me nget epipa nono oudo rom kede yi cing dano; lake oudo cal bala lak i kopo, di eyarere ooko bala ature. En oudo etero pii kame romo lita tutumia ot ongwon (40,000). Icegeren me Nyonyo Buronsi 27 Kuram bin oko timo da icegeren tomon kede nyonyo buronsi; acelacel oudo boro mere buco romo mita are, laco mere da kamanono, kede boro malo oudo buco romo mita acel kede dul. 28 Icegeren nogo oudo kogero kaman: oudo kitie kede nyonyo abatal kame korio i nget gi. 29 I kom nyonyo abatal nogo oudo tie iye cal me inguon, twonin, kede cerubim. I kom purem me cegere, malo kede piny me cal me inguon kede twonin, oudo tie iye cal me ature kame kodwadwalo. 30 Cegere acelacel oudo tie kede namisigan ongwon kede ari kame kotimo kede nyonyo buronsi. I isondana mege dedede ongwon oudo tie iye gikame kocibo iye kalayan. Gicibo kalayan nogo oudo kotubuso nget gi kede cal kame kodwadwalo. 31 Wi gicibo kalayan nogo oudo dog gi tie aluka. Gin oudo kibocoboco malo kikalamo wi cegere kede sentimita ot ongwon kiwie kany, do boro gi dok piny i kom cegere oudo tie sentimita tomon kiwie kanyauni. Cal oudo tie i dog kalaya acelacel, kame kotimo me tubuso en; nyonyo apadal me ngete oudo tie kede isondana ongwon. 32 Namisigan ongwon nogo oudo tie piny i dud nyonyo me ngete; ari me namisigan nogo oudo tie i kom cegere; boro me namisiga acelacel malo oudo tie sentimita ot kanyape kiwie kanyape. 33 Namisigan nogo oudo cal bala me cabala; ariin gi, namisigan kikom gi, ipirin, kede iwuan, bin dedede kotimo kede nyonyo buronsi. 34 Agangeta bin tie i isondana ongwon dedede me cegere acelacel; agangeta nogo bin kotimo di kitie kicel kede kom cegeren. 35 I wi cegere acelacel bin tie iye gi kibatalal di etie aluka, kame laco mere romo sentimita ot are kiwie are; agangeta mege kede en bin kiribakin i kom cegere. 36 I kom agangeta mege kede i kom eda, Kiram bin ogoro cal me cerubim, inguon, kede tugo, karamoroni kenekene kame oudo kabedo me cal udere iye, karacel kede ature kame kodwadwalo, en bin egoro gi rimaro. 37 Epone noni en kame bin en eko timo kede cegeren tomon nogo; en etimo gin dedede di kicacal, di kirorom doko di kitie iepone acel. 38 Kuram bin otimo da kalayan tomon me nyonyo buronsi, acelacel pi cegere acel. Kalaya acelacel oudo laco mere buco romo mita are, doko oudo emako pii kame romo lita tol kanyauni (800). 39 En bin eko keto cegeren kany i bad tetu piny me tempulo, kany icegun eko keto i bad tetu malo; epipa en bin eko keto i esonda me ot i dierediere me bad tetu piny kede bad tetu kide. Jamini kame bin Kuram Otimo pi Keto i Tempulo ( 2 Iyutun 4.11—5.1 ) 40 Kuram bin oko timo da agune, jamini me kikiso wi alutari, kede kalayan. En bin eko tieko timo tice dedede kame oudo en etie timo ne Abaka Sulumani, kame mako tempulo ka Rwot. Magonogi en jamini kame bin en eko timo: 41 ipirin are, arop are kame oudo tie i wi ipirin nogo, cal are me irikoi kame oudo tie i kom arop nogo; 42 cal me pomagurunet tol ongwon, kame kotimo i irotin are are i wi arop me epir acelacel; 43 cegeren tomon, kalayan tomon kame koketo i wi cegeren nogo; 44 epipa acel, kede cal me twonin tomon kiwie are kame epipa nono cungo i ngei gi; 45 agune, jamini me kikiso alutari kede kalayan. Jamini nogi dedede Kuram bin otimo ne Abaka Sulumani kede nyonyo buronsi, pi en keto gi i ot ka Rwot. 46 Abaka bin oko mino koteto jamini nogi i kabedo kame elupe oudo tie iye, i dierediere me Sukot kede Saretan, i aditot me Yorodan. 47 Sulumani bin likame oko mino kopimo peko me jamini nogi dedede, pien oudo kitot twatwal, di manono oko mino rom me nyonyo buronsi kame kotio kede likame oko ngere. 48 Aso, Sulumani bin oko mino kotimo jamini dedede kame oudo tie i ot ka Rwot: alutari kame kotimo kede saabu, emesa me saabu kame bin koketo iye mugati kame koyalo but Rwot, 49 gicibo italan kame kotimo kede saabu kame kojililo kiber, kame bin cungo i nyim Kabedo Kacil Kalamo, kany i bad tetu piny kede kany da i bad tetu malo; ature, italan, kede ilumai; 50 ikopon, gi iiko ausin me italan, kalayan, bakulin me dunyo odok angwe kur, kede itatany me kwanyo buru aliet, ipatai me ikekon me Kabedo Kacil Kalamo kede me ekeko adonyo i tempulo. Jamini nogi dedede bin kotimo kede saabu. 51 Epone no en kame bin tic kame Abaka Sulumani otimo me gero ot ka Rwot oko tiek kede. En bin eko tero jamini dedede kame oudo papa mere Daudi omio but Rwot di eko keto gi i agolai me kano jamini i tempulo. Jamini nogo bin ribo siliba, saabu kede ace apat. |
Baibuli I Leb Kumam © Bible Society of Uganda, 2013.
Bible Society of Uganda