YOHANIS 12 - Buuk Do KinorohinganTinuntugan i Yesus do Tumau dit Owongi' do Hilo'd Baitani ( Mat. 26.6-13 , Mar. 14.3-9 ) 1 Tontok dit onom po tadau dot a' orikot i Tadau'd Agayo do Paska, om ongoi no i Yesus do hilo'd Baitani. Om hilo' no o kinoiyonon di Lasarus, i pinasi kawagu di Yesus do mantad id kapatayon. 2 Om hilo' nod pinaakan diyolo' i Yesus, om maganu-anu nopo nga' i Marta. I Lasarus no om i tulun do suwai om songirikau do potorungak di Yesus do makan. 3 Om rikot noddi i Maria do kiinigit do tumau dit owongi' om agayo gatang, do haro i' doti' o satanga' lito do kogoyoo' di tumau'ddi. Om potuntugo' no dau i tumau'ddi do hiri'd kolung di Yesus, om luhado' nogiddi dau di tobuk dau. Om koponu' nopoddi di winongi' di tumau'ddi o hiri'd walai. 4 Nga' boros ka di Yudas Iskariot, i tiso' di tumatanud di Yesus nga' i pinapadagang di Yesus di koimbagu — 5 om, “Nokuro tu' a' nogi' padagangon ilo tumau'd owongi' do tolu nahatus o tusin do pirok o pamagatang, om patahakon nogindo i tusin di gatang diri dot id tulun do mosikin?” ka dau. 6 Kinapamarasan nopo di Yudas do miagal diri nga' okon i' ko' mamadul kopio iyau di tulun do mosikin, nga' mantad i' di kabanakaho' dau. Asaru' iyau do manganu'd tusin do mantad hiri'd poiiyanan do tusin di pogiuhupan diyolo', tu' iyau i' o mongingigit di tusin diri. 7 Nga' boros ka di Yesus, “Pologoso' nopo ilo tondu'! Wonsoyon pogi' dau o miagal dilo' nga' maan di tadau'd kapamalabangan doho'. 8 Iri nopo tulun do mosikin om hino kasai' i' dot id pogialatan dokoyu, nga' iyoho' nopo om a' i' hino kasai',” ka dau. Pakat do Sumaap di Lasarus 9 Om ogumu'ddi o tulun do Yohudi do nokorongou do hilo'd Baitani i Yesus, om ongoi noddi iyolo'd hilo'. Om kinaangayan nopo diyolo'd hilo' nga' okon nopo ko' mongoi solowot di Yesus, nga' mongoi nogi' ontong di Lasarus i pinasi di Yesus do mantad id kapatayon. 10 Om iri no daa'ddi o kapamatayan di piro-piro o boyoon dot imam di Lasarus piya, 11 tu' iyau no o kabayayat dot ogumu' di tulun do Yohudi do tumongkiad diyolo' om tumanud nogindo di Yesus om otumbayaan iyolo' dau. Sinuwau i Yesus do Suminuang do Hilo'd Yorusalim ( Mat. 21.1-11 , Mar. 11.1-11 , Luk. 19.28-40 ) 12 Tadau noddi kawagu om korongou no i tulun dot ogumu' di ruminikot do mongoi pamaramai do Paska, do hiri nod tanga'd ralan i Yesus do pakayaan do hilo'd Yorusalim. 13 Om ongoi noddi iyolo' panganu do papa' do palma, om ngoyo' no diyolo' rubao' i Yesus, do mikuwo'd sanggara-gara' do popimboros do poingkaa, “Royohon no o Kinorohingan! Barakatan nod Kinorohingan i rumikot dot id suang do ngaran do Tuhan. Barakatan nod Kinorohingan i Raja' dot Israil!” ka diyolo'. 14 Om ongoyo' no di Yesus o songinan o kaladai dit okoro' po, om sakai no iyau'ddi. Om kabayaai noddi i nokotulis dot id suang do Buuk do Kinorohingan do poingkaa, 15 “Kada' kooris, oi bandar do Sion! Antangai pogi' nga' rumikot no i Raja' nu, do poinsakai'd kaladai dit okoro' po!” ka. 16 Tontok nopoddi om a' po i tumatanud di Yesus kosuhut do komoyon ngai'ddi. Nga' koinggayo poddi i Yesus di napasi kawagu iyau do mantad id kapatayon, om kosorou nogiddi diyolo' dot iri nopo i winonsoi di tulun diri dot id di Yesus nga' nokotulis mantad no dot id Buuk do Kinorohingan dot iyau o komoyon. 17 Om iri nopoddi tulun di hino do tontok di linohou di Yesus i Lasarus do sumoliwan do mantad hiri'd lobong, om minamasi dau do mantad id kapatayon om popimboros nopoddi do pasal diri. 18 Om iri no o kinorikatan di tulun dot ogumu' dot id di Yesus tu' nokorongou no iyolo' dot iyau o minomonsoi do koimayaan diri. 19 Om boros ka di tulun do Parisi do mogiboro-boros, “Aiso' no o milo toko'd wonsoyon! Antangan nopo nga' oinsanan nopo moti' o tulun do hiti'd pomogunan do tumanud dau!” ka diyolo'. Minogihum di Yesus o Piro-Piro Tulun do Yunani 20 Id pogialatan nopo di tulun do minongoi'd hilo'd Yorusalim do mongoi sambayang do tontok do tadau'd agayo'ddi om haro o piro-piro tulun do Yunani. 21 Om ongoi no iyolo' solowot di Pilipus om boro-boros nod, “Tobpinai, ondung milo daa om orohian daa iyahai do sumolowot di Yesus,” ka diyolo'. (I Pilipus nopoddi nga' mantad hilo'd Baitsaida, i hilo'd Galilia.) 22 Om ngoyo' no di Pilipus posunudo' iri dot id di Andarias, om piwoyo' nogiddi iyolo' do minongoi pomisunud di Yesus. 23 Om boros ka di Yesus dot id diyolo', “Norikot noddi i maso do poinggoyoon i Tanak do Tulun. 24 Otopot i' kopio iti poboroson ku do poingkaa: Ondung a' potonomon do hilo'd tana' o sowatu o gandum do gisom dot apatai iri, om sowatu-watu kasai' no iri. Nga' ondung apatai i sowatu o gandum diri, om milo nogindo do mongua' dot asapou. 25 Tulun nopo dit osianan do dau'd koposion om okon nogi' dot atagakan di koposion dau. Nga' tulun nopo dit okon ko' dau nod koposion o kosianan do hiti'd pomogunan diti, om ogompi' nogindo dau iri do kumaa dot id koposion dit otopot kopio om i poingompus. 26 Tulun nopo dit orohian do momonsoi'd karaja' ku om mositi' no do tumanud doho'; om kowoyo' indo doho' do hinonggo oku nopo do poundorong. Tulun nopo di momonsoi'd karaja' ku om momusou no di Tapa' ku,” ka di Yesus. Pinoboros di Yesus o Pasal do Kapatayon Dau 27 Om boros ka kawagu di Yesus, “Agangau'ddi o ginawo ku; om nunu po mando o poboroson ku'dti do dinondo? Poboroson ku tuu o poingkaa, ‘Apa', poiduwo' oku do mantad id maso'dti,’ kangku tuu? Nga' kinorikatan ku nopo om mongoi nogi' kopio pomurimon do koinggoritan do maso'dti. 28 Poinggoyoo' no o ngaran nu, oi Apa'!” ka di Yesus. Om korongou noddi o boros do mantad hilo'd tawan do minomoros do poingkaa, “Nokoinggayo' ku no iri, om poinggoyoon ku pondo kawagu,” ka. 29 Om iri tulun dot ogumu' di hino'd hiri nga' nongkorongou i' di boros diri. Om boros ka diyolo', “Tinggoron!” ka. Nga' haro i' o minomoros dot, “Okon! Moloikat i' iri do minoro-boros dau,” ka. 30 Om boros kaddi di Yesus dot id diyolo', “Norongou pogi' i boros diri nga' maan do parangahan dokoyu om okon i' ko' iyoho' o porongohon. 31 Dinondo nopodti om norikot no o maso do kopomutusan diti pomogunan; om dinondo no dot alaon i boyoon diti pomogunan. 32 Nga' iyoho' nopo, om koinsawat oku nopondo do mantad hiti'd pomogunan, om mamayayat oku nondo dot ogumu' o tulun do rumikot dot id doho',” ka dau. 33 Om pinoboros pogi' dau o miagal diri nga' poposunud iyau do kowoyo-woyoo' dau'd matai. 34 Om boros ka di tulun dot ogumu' dot id dau, “Tumanud nopo di Tourat dahai om poimpasi kasai' i' i Raja' do Gampamasi. Om nokuro'ddi tu' poboroson nu do mositi' do poinsawaton i Tanak do Tulun do mantad hiti'd pomogunan? Isai toi i Tanak do Tulun diri?” ka diyolo'. 35 Om boros ka di Yesus do suminimbar, “Oruuhai i tanawau do hino dot id pogialatan dokoyu. Iyo nopoddi, om mamanau kou no do solinaid pod hino i tanawau, om a' kou i' orikatan di totuong. Tulun nopoddi mamanau dot id suang do totuong, om a' i' koilo ondung honggo o pakayaan dau. 36 Ponongkuyaai kou no di tanawau'ddi do solinaid po di tanawau dot id pogialatan dokoyu, om osiliu kou i' do tangaanak do tanawau,” ka di Yesus. Om koboros poddi di Yesus o miagal diri, om tongkiad no iyau do mantad hiri om a' noddi iyau minintalang dot id diyolo'. A' Monongkuyaan i Tulun do Yohudi 37 Mulong piya dot ogumu' no o koimayaan do nowonsoi di Yesus dot id toguang diyolo', nga' a' po iyolo' monongkuyaan dau. 38 Om kabayaai noddi i pinoboros di Nabi Yosaya do poingkaa, “Tuhan, isai poo o monongkuyaan di pinoboros dahai? Isai poo o pokitonon di sinundu do Tuhan?” ka. 39 Iti no ot a' diyolo' koponongkuyaan tu' nokoboros mantad no di Yosaya o poingkaa, “Boros kad Kinorohingan, 40 ‘Bolohon ku o mato diyolo', om pokodohon ku o ginawo diyolo'; om a' indo kokito o mato diyolo', om a' kosuhut o pomusarahan diyolo'. Om a' iyolo' koguli' dot id doho'; om a' ku iyolo' olingasan,’ ka,” ka dau. 41 Minomoros pogi' i Yosaya do miagal diri nga' nokokito no iyau do kagayaan di Yesus, om nokopimboros iyau do pasal dau. 42 Iyo piya'ddi nga' ogumu' i' o tulun dot id pogialatan piya di piro-piro boyoon do tulun do Yohudi do minonongkuyaan di Yesus. Nga' a' i' iyolo' katama' do popoboros kopio, tu' ooris iyolo' dot a' pabanaron di tulun do Parisi do sumuang di walai'd sasambayangan. 43 Orohian nogi' iyolo' do royohon do tulun ko' mantad do pusohon do Kinorohingan. I Boros di Yesus o Momutus 44 Om boros kaddi di Yesus dot opuhod, “Iri nopo tulun dit otumbayaan doho', om okon i' ko' iyoho' o kotumbayaan dau, suwai ko' i minonuhu' doho'. 45 Om iri tulun di kokito doho' nga' kokito no di minonuhu' doho'. 46 Ruminikot oku do hiti'd pomogunan do miagal do tanawau, om a' indo koundorong dot id totuong o koinsanai'd tulun dit otumbayaan doho'. 47 Tulun nopo di korongou do ponudukan ku, om a' indo tumanud diri, om okon no ko' iyoho' o momohukum dau. Tu' okon i' ko' mongoi pomohukum o kinorikatan ku do hiti'd pomogunan, suwai ko' mongoi pamasi'd tulun do hiti'd pomogunan. 48 Iri nopo tulun di magada' doho' om it a' mokinongou do boros ku, om haro no i momutus dau. Iti no boros di pinolombus ku o momutus dau dot orikot o kopupuson diti pomogunan. 49 Tu' a' oku i' moro-boros do tumanud do doho'd korohian; suwai ko' iri i Tapa', i minonuhu' doho', o monuhu' doho' do popoboros dit apatut ku'd poboroson om popolombus dit apatut ku'd polombuson. 50 Om oilaan ku i' dot iri nopo ponuhuan dau'ddi om manahak do koposion dit otopot kopio om i poingompus. Om poingkuro nopo i pinotuduk di Tapa' ku dot id doho', om iri no o polombuson ku,” ka dau. |
Hakcipta © 2007, Pertubuhan Bible Malaysia Copyright © 2007, Bible Society of Malaysia
Bible Society of Malaysia