Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

MARKUS 9 - Buuk Do Kinorohingan

1 Om poboroso' po kawagu di Yesus diyolo' o poingkaa, “Ilaai no dokoyu! Id pogialatan piya dokoyu'd hiti nga' haro i' ot a' po apatai dot a' po kokito'd Pomorintaan do Kinorohingan do mikuwo'd kuasa',” ka dau.


Pinoinggayo i Yesus
( Mat. 17.1-13 , Luk. 9.28-36 )

2 Om katalib poddi ot onom o tadau om angatai no di Yesus i Pitrus om i Yakub om i Yohanis, i tobpinai di Yakub do tuminakad dot iso' o nuluhon dit akawas dot iyolo-yolo'. Om kosimban noddi o korupa-rupao' di Yesus di maso diyolo'd poingontong dau.

3 Om i pakayan dau nga' minumang purak gisom do mogulinau po o kopurako'. Om aiso' no o songulun piya do hiti'd pomogunan di momumupu' do kain, do milo do momupu' do miagal kopio'ddi kopurak.

4 Om kokito noddi di tolu o tumatanud di Yesus do moro-boros i Yesus di Ilia om i Musa.

5 Om boro-boros noddi i Pitrus di Yesus do poingkaa, “Oi Guru, osonong no kopio do hiti toko'. Osonong nogi' do popowonsoi iyahai do kiim, dot iso' o diya' om iso' o di Musa om iso' kawagu o di Ilia,” ka dau.

6 Otopot nopo kopio om a' no i Pitrus koilo ondung nunu it apatut dau'd poboroson, tu' moddosi no kopio iyau om i duwo tambalut dau.

7 Om tokop noddi o haun dot id diyolo', om mantad no dot id haun diri do norongou diyolo' o boros do poingkaa, “Iti no o Tanak ku di kosianan kopio ku. Pokinongou kou no dau!” ka.

8 Om olomus nopo iyolo' do mikoroontong do hiri'd posorili' diyolo', om aiso' noddi o nokito diyolo'd tulun do suwai do poinsugku' diyolo', do suwai ko' i Yesus noo.

9 Om tontok di rumuhuk iyolo' di nuluhon diri, om sunudai no di Yesus iyolo' do poingkaa, “Kada' dokoyu posunudo' dot id disai nopo i nokito dokoyu di tiinu'ddi dot a' po apasi do mantad id kapatayon i Tanak do Tulun,” ka dau.

10 Om minumboyo' i' iyolo' di pinosunud di Yesus diri, nga' id pogialatan nopo diyolo' om tuminimpuun no iyolo' do mogiboro-boros ondung nunu o komoyon di Yesus di boros dau dot, “apasi kawagu do mantad id kapatayon,” ka.

11 Om uhoto' no diyolo' i Yesus, “Nokuro tu' momoros i piro-piro guru do Tourat dot, ‘Mositi' no dot i Ilia po o mogulu do rumikot?’ ka,” ka diyolo'.

12 Om boros ka di Yesus do suminimbar, “Atantu' no dot i Ilia o mogulu do rumikot do mongoi posodia' do koinsanai'd nunu nopo. Nga' poingkuro no i Tanak do Tulun? Nokuro tu' nokotulis dot id suang do Buuk do Kinorohingan dot ogumu' nondo o koinggoritan dau om indaraaton iyau'd tulun?

13 Nga' poboroson ku no dokoyu: Dot i Ilia nopo om nokorikot no, om wonsoyo' nopod tulun dot id dau o poingkuro nopo i korohian diyolo', om miontok nopo kopio iri di nokotulis mantad dot id Buuk do Kinorohingan do pasal dau,” ka dau.


Minomolingos i Yesus do Tanak di Norusadan do Rusod dot Araat
( Mat. 17.14-21 , Luk. 9.37-43a )

14 Om soira' di nokoguli' i Yesus om i tolu o tumatanud dau dot id piro-piro o tumatanud dau'd suwai, om kokito no diyolo' dot ogumu' o tulun do hiri. Om haro nogi' o piro-piro guru do Tourat do maso do monokisimbar-simbar di piro-piro tumatanud di Yesus.

15 Om kokito noddi di tulun i Yesus, om kongotigowo nopo iyolo', om santangkus-tangkus nopoddi iyolo' do mongoi suwau dau.

16 Om uhoto' no di Yesus i piro-piro tumatanud dau do poingkaa, “Nunu i pogisimbar-simbaran dokoyu di piro-piro o gomponuduk do tugama'ddi?” ka dau.

17 Om simbar no i songulun dot id pogialatan di tulun dot ogumu' do poingkaa, “Oi Guru, pootodon ku dot id diya' iti tanak ku. Bobou iyau tu' norusadan iyau'd rusod dot araat.

18 Ondung inggoriton iyau di rusod diri, om popinliidon nopo iyau dot id tana'. Om mogimputa' nondo o kabang dau, om marit-ngarit o nipon, om kumodou nopo o tinan dau. Om nosuhu' ku no daa i piro-piro tumatanud nu do monunsub di rusod dot araat diri, nga' a' i' iyolo' nokosunsub,” ka dau.

19 Om boros ka di Yesus dot id diyolo', “Aranaban oku no kopio dokoyu'dti! Otopot no kopio do tulun kou dit a' otumbayaan. Songkuro po o koloido' ku do poinsugku' kasai' dokoyu om papalanut do ginawo ku dot id dokoyu? Ngoyo' hitio' i tanak diri!” ka dau.

20 Om ngoyo' noddi diyolo' hirio'd di Yesus i tanak diri. Nga' kokito nopo di rusod dot araat i Yesus om pokohiso' nopo di rusod dot araat i tinan di tanak om kohunduk nopoddi i tanak diri gisom do minliid po do hiri'd tana'. Om muta'-puta' tomod o kabang dau.

21 Om uhoto' no di Yesus i tapa' di tanak, “Songkuro no o koloidon dilo' do miagal diti?” ka dau. “Mantad po dit okoro' po,” ka di tapa' di tanak do suminimbar.

22 Boros ka kawagu di tapa' di tanak, “Asaru' no i rusod dot araat do tumotos daa do mamatai dilo tanak, do maan no posuboo' do tapui om porotuon no dot id waig. Nga' milo ko nopo daa do monulung, om insianai no iyahai om tulungo' no kopio iyahai!” ka dau.

23 Om boros ka di Yesus do suminimbar, “Nunu ka nu'ddi? Ondung milo ko no, ka nu? Milo ngai' i' do wonsoyon dot otumbayaan i tulun!” ka dau.

24 Om pagarango' nopo di tapa' di tanak o poingkaa, “Otumbayaan oku i' oi Tuhan. Nga' a' kosongkuro kogiroto' do kotumbayaan ku. Tulungo' oku no om kogirot i' o kotumbayaan ku!” ka dau.

25 Om soira' di nokito di Yesus i tulun dot ogumu' do tumimpuun nod murugun, om barasai no dau i rusod dot araat diri, “Oi rusod di bosukon om i bobou, suhuon ku iya' do sumoliwan do mantad id tanak diti, om kada' nondo kopio guli' do mongoi suang dau,” ka dau.

26 Om pomogiak no i rusod dot araat diri om pokohiso' no dau o tinan di tanak, om soliwan nogiddi. Om iyo poddid rata' o kokitanan di tanak, gisom dot oinsanan nopo i tulun do minomoros do, “Napatai no iyau!” ka.

27 Nga' igitai no di Yesus o longon di tanak do pinopotungag. Om tungag noddi i tanak diri.

28 Om kasalakoi poddi i Yesus do hiri'd walai, om rikot no i piro-piro o tumatanud dau do hiri dot iyolo-yolo'. Om uhoto' no diyolo' i Yesus, “Nokuro ma tu' a' iyahai nokosunsub di rusod dot araat diri?” ka.

29 Om boros ka di Yesus do suminimbar, “Rusod nopod araat do miagal diri, om a' i' milo do sunsubon do poingkuro nopo o ralan do monunsub, suwai ko' sumambayang poo,” ka dau.


Pinopoboros po Kawagu i Yesus do Pasal do Kapatayon Dau
( Mat. 17.22-23 , Luk. 9.43b-45 )

30 Om tongkiad noddi do kinoiyonon diri i Yesus om i tumatanud dau, om lombus no iyolo'd minamanau do minaya' do hilo'd Galilia. Om mada' i' i Yesus dot oilaan do tulun do suwai i kinoiyonon dau,

31 tu' maso dau do monuduk di tumatanud dau. Boros ka di Yesus, “Patahakon nondo i Tanak do Tulun dot id kuasa' do tulun, om patayon nondo iyau, nga' kotolu nopondod tadau om apasi indo iyau kawagu!” ka.

32 Om a' i' kosuhut i tumatanud di Yesus di pinotuduk di Yesus diri, nga' ooris iyolo' do monguhot dau.


Isai it Agayo Kopio o Ngaran
( Mat. 18.1-5 , Luk. 9.46-48 )

33 Om korikot noddi iyolo' do hilo'd Kapornaum. Om kasalakoi poddi iyolo' do hiri'd walai, om uhoto' no di Yesus i piro-piro tumatanud dau, “Nunu i pogisimbar-simbaran dokoyu di hilo'd tanga'd ralan di tiinu'ddi?” ka dau.

34 Nga' a' nopo iyolo' suminimbar, tu' minogisimbar-simbar i' iyolo' ondung isai it agayo o ngaran di hiri po iyolo'd tanga'd ralan.

35 Om irikau noddi i Yesus om lohowo' no dau i hopod om duwo o tumatanud dau'ddi. Om poboroso' no dau dot id diyolo' o poingkaa, “Isai nopo o tulun dot orohian dot id gulu om mositi' no do tumohuri iyau. Om sumiliu iyau do susuhuon do koinsanai'd tulun,” ka dau.

36 Om ngoyo' no di Yesus o tiso' tanak dit okoro' po om poingkakato' no dau i tanak diri dot id dotoguangan diyolo'. Om gopuso' no dau i tanak om boro-boros no iyau di piro-piro tumatanud dau do poingkaa,

37 “Tulun nopo di rumamit do songulun o tanak do miagal diti dot iyoho' o kopomoromitan, om komoyon nopoddi om rumamit no iyau doho'. Om i tulun di rumamit doho' nga' okon i' ko' iyoho' noo o romiton dau nga' rumamit nogi' iyau di minonuhu' doho',” ka dau.


Isai Nopo ot A' Sumaap Dati' om Sumokodung no Dati'
( Luk. 9.49-50 )

38 Om boro-boros noddi i Yohanis di Yesus do poingkaa, “Oi Guru, nokokito iyahai dot iso' o tulun do monunsub do Rogon do rumait do ngaran nu. Om oduhai noddi dahai iyau tu' iyolo' nopo om okon i' ko' mantad id pogialatan toko',” ka dau.

39 Nga' boros ka di Yesus, “Kada' dokoyu iyau oduhai, tu' aiso' i' o tongosongulun piya do milo do momonsoi'd koimayaan do rumait do ngaran ku di mitilombus nopondo do momohingi-hingi doho'.

40 Tu' tulun nopo dit a' sumaap dati' om sumokodung no dati'.

41 Soro-sorohon no dokoyu! Tulun nopo di popoinum dokoyu dot i tumanud kou di Raja' do Gampamasi o kopoinuman dau dokoyu, om atantu' no do somulian i' iyau'ddi,” ka dau.


I Kobungou'd Tulun do Momonsoi'd Dusa
( Mat. 18.6-9 , Luk. 17.1-2 )

42 Om poboroso' po kawagu di Yesus o poingkaa, “Isai nopo i mamalid dot ongoiso' diti tangaanak dot ongokoro' podti, do gisom dot a' nondo iyolo' otumbayaan doho', om osonong nogi' do lontoidan do watu di pongingisar o liou dau, om pataamon do hilo'd rahat.

43 Ondung ino longon nu o kobungou diya' do momonsoi'd dusa, om potodon nogi' i longon nu'ddi! Osonong nogi' do poimpasi ko do poinsugku'd Kinorohingan dot iso-iso' piya o longon nu ko' mantad do hino goduwo o longon nu do kosuang do tapui naraka dit a' milo'd pisokon.

44 [Hilo' nopo om a' no milo'd pisokon i tapui, om giuk nga' a' i' matai.]

45 Om ondung gakod nu o kobungou diya' do momonsoi'd dusa, om potodon nopo i gakod nu'ddi, tu' osonong nogi' do poimpasi ko do poinsugku'd Kinorohingan dot iso-iso' piya o gakod ko' mantad do hino goduwo o gakod nu do kosuang di tapui naraka.

46 [Om hilo' nopo om a' no milo'd pisokon i tapui, om giuk nga' a' i' matai.]

47 Om ondung mato nu o kobungou diya' do momonsoi'd dusa, om irulon nopo i mato nu'ddi. Osonong nogi' dot aiso' piya o tiso'd mato do sumuang do Pomorintaan do Kinorohingan ko' hino goduwo o mato nu om pataamon ko indo do hilo'd tapui naraka.

48 Om hilo' nopo om a' no milo'd pisokon i tapui, om giuk nga' a' i' matai.

49 Pointikid-tikid do tulun om lidangan indo do tapui, do miagal di porsombahan di sinumbali', tu' lidangan di silaon.

50 Silaon nopo om osonong kopio, nga' ondung oidu' o koosino' di silaon diri, om a' nori milo do mosin kawagu. Iyo nopoddi, om siliu kou no do miagal do silaon — mogiuulud kou no,” ka dau.

Hakcipta © 2007, Pertubuhan Bible Malaysia Copyright © 2007, Bible Society of Malaysia

Bible Society of Malaysia
Lean sinn:



Sanasan