Yoane 18 - Bibilia Buk na Ŋun nagon koti luŋu aMoka na Yesu (Köti Matayo 26.47-56 ; Marako 14.43-50 ; Luka 22.47-53 ) 1 A nagon Yesu aje jambu kilo kulyaesi nu, a nye ŋiörö ŋiörö se ko ŋutu kanyit kajujumuk kulo, a iti i nu pele na loro Kidirona. A melesen nene gwe nyu, a nye se ko ŋutu kanyit kajujumuk kulo iti nyin. 2 A Yuda lo tiŋdu lepeŋ i tatua lo iŋge den nu pirit, kogwon Yesu se ko ŋutu kanyit kajujumuk kulo diŋitan jore momorja nyu. 3 Nyena a Yuda wuji teŋ na ŋutu kamörok se ko köliponok i konisi ti kiŋanejin temejik se ko Parusijin, a iti i ŋinu melesen joŋga lombojin ko kalya se ko tito moriesi. 4 Nyena a Yesu iŋge den ŋo liŋ nagon pokin kanyit ki kune, a nye miju ŋerot, a pije lepeŋat adi, Ta ga ’yu ŋa? 5 A se waddi lepeŋ adi, Yi ga ’yu Yesu lo Najareta. A Yesu kulyani ko lepeŋat adi, Nan nye lo. A Yuda lo tiŋdu lepeŋ i tatua lo gwo ’de ko kilo ŋutu i pirit na geleŋ. 6 A nagon Yesu aje kulya ko lepeŋat adi, Nan nye lo nu, a se kukutörö bot a ’do ’done kak. 7 Nyena a nye köti pije se adi, Ta ga ’yu ŋa? A se waddi adi, Yi ga ’yu Yesu lo Najareta. 8 A Yesu waddi adi, Nan dika aje tukökin ta adi nan nye lo. Nyena ko ta ga ’yu nan kölörö ta kulo ŋutu ti iti. 9 Lepeŋ kulya sona anyen ŋo na kulyari nye kune böŋö kokona adi, Nan a ko tolikin lele lo ŋutu logon do aje tikin nan kulo. 10 Kudyakan Simona Petero gwon ko baŋdu, a ’dutuŋdye nye kaŋo, a tukuŋdye swöt lutaten lo lele ’dupiet lo kijane duma lo kaŋo. Karin ti ŋilo ’dupiet a Maluko. 11 A Yesu kulyani ko Petero adi, Suki baŋdu ilot kanyit i pirit. Lo kopo lo ŋoŋga logon Baba aje tin nan lo a nan de tine möji le? Yesu a joga ko kijane duma i komor (Köti Matayo 26.57-58 ; Marako 14.53-54 ; Luka 22.54 ) 12 A teŋ na kamörök ko duma lose se ko kölipönök ti Yudayaki morgi Yesu, a toŋi lepeŋ. 13 A se joŋgi lepeŋ ko Ana yu a kokwe, kogwon Ana a ŋogwo lo Kayapa. Kayapa a koane duma i ŋilu kiŋa. 14 Lepeŋ a nye lo saŋu Yudayaki adi ködyö a na ’but ko ŋuto geleŋ lo twan dakari ŋutu kulo. Petero a renya adi nye a ko den Yesu (Köti Matayo 26.69-70 ; Marako 14.66-68 ; Luka 22.55-57 ) 15 A Simona Petero se ko lele kajujumunit lo kepoddi Yesu. Ŋilo ŋuto kajujumunit lo a dena ko koane duma. a nye iti ko Yesu i pirit na geleŋ a luponi i ’baŋ lo koane duma, 16 ama a Petero gwo ’de i kötumit kaŋo. Nyena a kajujumunit logon a dena ko koane duma lo lupuŋdye kaŋo, a jambi ko ŋuto na tiju kötumit na, a nye joŋgi Petero lukata. 17 A ŋuto na pije Petero adi, Do köti a lele kajujumunit lo ŋilo ŋuto le? A nye renyani adi, Nan a leŋe. 18 Nyena a ’dupi se ko kölipönök iŋge to ’debba kuk a kimaŋ kogwon kak lilik, a se gwo ’de nyu lalaŋa, a Petero köti gwo ’de ko se i pirit na geleŋ lalaŋa. Koane duma pipija Yesu (Köti Matayo 26.59-66 ; Marako 14.55-64 ; Luka 22.66-71 ) 19 A koane duma pije Yesu i kulya ti ŋutu kanyit kajujumuk, ko i kulya ti ŋo na todin nye kune. 20 A Yesu waddi lepeŋ adi, Nan a jamakiŋdya ŋutu kulya köke; nan yeŋ todiŋdyö i kadijik momoresi ko i Kadi na Ŋun na momorakiŋdye Yudayaki liŋ kata nu, a nan gwe a ko jambu nene ŋo a lwön. 21 Nyo do pipi nan? Pije ŋutu logon aje yiŋ nan i jambu kilo ko nan a jamakin lepeŋat nyo. Mete, lepeŋat deden ŋo nagon nan aje jamakin se kune. 22 a nagon nye aje kulya sona nu, a lele lo kölipönök logon gwo ’dan kanyit nyona lo iŋge naŋ Yesu i komor pija adi, Do waddu koane duma sona? 23 a Yesu waddi lepeŋ adi, Ko nan a jambu arabat tokore toron nio; ama ko nan a jambu ’bura, nyo do nanaŋ nan? 24 Nyena a Ana so ŋdi lepeŋ ko Kayapa yu a tora. Kayapa a koane duma. Petero köti a renya adi nye a ko den Yesu (Köti Matayo 26.71-75 ; Marako 14.69-72 ; Luka 22.58-62 ) 25 A Simona Petero gwe i gwo ’dan lalaŋa. A kulye kulo ŋutu pije lepeŋ adi, Do köti a lele lo ŋutu kanyit kajujumuk le? Ama a nye renyani adi, Nan a leŋe. 26 A lele lo ’dupi ti koane duma logon a karutyo lo ŋuto logon Petero a tukun swöt kaŋo lo pije adi, Nan a ko met do i melesen ko lepeŋ i pirit na geleŋ le? 27 A Petero köti renyani renya, ’de ’de a sukuri lo sirani. Yesu a joŋa ko Pilato i komor (Köti Matayo 27.1-2 , 11-14 ; Marako 15.1-5 ; Luka 23.1-5 ) 28 A se nyömuŋdye Yesu kaŋo ko Kayapa kadi, a joŋgi lepeŋ i modoria. A gwe a waran na kak. A Yudayaki gwe a ko lupö i mödöria lukata an se ko toluta i kulya ti keri, ama se bubulö nyesu Pasaka. 29 Nyena a Pilato lupuŋdye kaŋo ko lepeŋat ni, a pije adi, Toron a nyo nagon ta kulya adi lo ŋuto a kon? 30 A se waddi lepeŋ adi, Ko lo ŋuto ködyö ’bayin a katoronyanit, a yi ködyö tine jon lepeŋ konut ni. 31 A Pilato kulyani ko lepeŋat adi, Ta ko ’börik joŋgi ta lepeŋ, ko ’duŋökiŋdye ta lepeŋ putet gwoso i saresi kasu. A Yudayaki waddi adi, Yi a ko ’buruki i tatuja na lele ŋuto. 32 Kine kona anyen kulya na jam Yesu kune ködyö kokona na kwekiŋdye nye ko nye mo twan ada. 33 a kirut Pilato yitöni i mödöria lukata, a luŋgi Yesu, a pije lepeŋ adi, Do ’diri a mor lo Yudayaki le? 34 A Yesu waddi pija adi, Do jambu kine kulya a kunök, kode kulye ŋutu lo tukökiŋdyö do kulya kwe? 35 A Pilato waddi adi, Nan a Yudayakityo le? ŋutu ti jur losu se ko koanejin temejik lo pakiŋdya do köyö i könin. Ŋo a nyo nagon do a kon? 36 A Yesu waddi adi, Tumatyan nio ti gwon a na na kak. Ko ködyö tumatyan nio a na na kak a kölipönök kwe ködyö mömörö, anyen nan gwon ti tiki Yudayaki, ama tumatyan nio ’bayin a na kak ni. 37 A Pilato pije lepeŋ adi, Nyena do ’diri a mor le? A Yesu waddi adi, Do lo kulya adi nan a mor. Nan a yuŋwe a iŋge po kak ni kogwon ŋina kwe adi anyen nan tokoŋu kulya ti to ’diri. ŋutu liŋ logon a ti to ’diri kilo yiŋga gworo liŋ. 38 a Pilato pije lepeŋ adi, To ’diri a nyo? A nagon Yesu aje jambu sona nu, a Pilato köti lupuŋdye kaŋo ko Yudayaki ni, a takiŋdye lepeŋat adi, Nan a ko ryö toron nagon riŋari lepeŋ; Yesu a ’duŋöki i tatua (Köti Matayo 27.15-31 ; Marako 15.6-20 ; Luka 23.13-25 ) 39 ama ta gwon ko keri adi nan yukukiŋdyö ta ŋuto geleŋ i Pasaka. Ta ’de ’dekan nan yukukiŋdyö ta mor lo Yudayaki le? 40 A se köti woŋoro ki adi, Yi ti ’bön ŋilo ŋuto, ama yukuki yi Baraba! Ama Baraba a karyakanit. |
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.
Bible Society in South Sudan