Nyökit 1 - Bibilia Buk na Ŋun nagon koti luŋu aMose nyönyöggu Orebe yu ŋo nagoŋ MATAT a milyekin tiŋdu ŋulu ti Yisaraele 1 A kulo gwe a kulyaesi logon Mose a jamakin ŋuto ti Yisaraele liŋ i nu pele na Yardene i yöbu, i Araba, i pirit na diŋö ko Sup, i kiden na Paran ko Topele, ko Laban, ko Kaserot, ko Di-dakap. 2 (Suluja Orebe tojo ko Kadesa-barenea joŋga perok puök wot geleŋ i kiko lo tiri nyona ko mere Seir.) 3 A ko gwe sona i kiŋa tomerya Iŋwan, i lor geleŋ lo yapa topuök wot geleŋ, a Mose kulyani ko ŋutu ti Yisaraele gwoso i ŋo liŋ nagoŋ MATAT a sarakin lepeŋ i jambu ko se. 4 Lepeŋ kulya i mukök na te ’yi nye Sikon mor lo Amori lo si ’da Kesebon, ko ŋga mor lo Basan, lo si ’da Asatarot ko Ederei. 5 A kirut Mose pakiŋdye mugun i tokuruki ŋilo na ŋilo saret i nu pele na Yardene i jur lo Moaba, kulya adi, 6 MATAT Ŋun likaŋ a kulya koyi Orebe yu adi, Ta aje si ’da i lo mere ko diŋit a najo; 7 ŋine ta ki, ko Yuörö ta Yuörö tojo i Jur lo Amori logon a merya, ko i ŋutu liŋ lo diŋö ko se i Araba, ko i merya, ko i piritön na ’daya-tak, ko i jur lo Loki, ko i kutuk na tor, kweja adi lu jur lo Kanana, ko Libaŋon, tojo ko lu kare duma logon a kare Perat. 8 Meddi ta, nan aje tiŋdu ta lo jur kasu i komor; lupöni ta lukata ko morgi ta lu jur logon nan MATAT aje milyekin tiŋdu merenyejin kasu, logon a ko Abarayama, ko Yisaka, ko Yakobo, ko nyakwariat kase i mukök kilo. Wulwe na ka ’duŋök ti putesi (Köti Yuörö 18.13-27 ) 9 Nan köju a kulya ko ta i nu diŋit adi, Nan geleŋ ti jukin ’doko ta; 10 MATAT Ŋun losu aje tunöijö ta, nyena mete ta, tojore nasu i lo lor gwon gwoso na kaser ti ki. 11 Ti MATAT Ŋun lo merenyejin kasu ’yalakiŋdye ta i lwoŋgu gwoso daŋin aliŋ i tojore nasu, ko ti nye ’boroji ta, gwoso na milye-kiŋdye nye ta nu! 12 Nan bubulö ’doko ada nan geleŋ ko sopa, ko ’doko nasu, se ko rerenyesi kasu? 13 Wuluŋdye ta ŋutu lokoŋ, ko lotolokok, ko ŋutu logon a diniki gwoso i kötumitön kasu geleŋ geleŋ, a nan mo tiŋdi se a kusik kasu. 14 A ta köju waddi nan adi, Kulya na jam do kine a na ’but i kona. 15 A nan ’dumuŋdye kusik ti kötumitön kasu, logon a ŋutu lokoŋ lo diniki, a nan tiŋdi se kasu ŋerot a kasarak ti ŋutu alipan, ko a kasarak ti ŋutu miajin, ko a kasarak ti ŋutu merya mu-kanat, ko a kasarak ti ŋutu puök, ko a yumiat gwoso i kotumiton kasu liŋ geleŋ geleŋ. 16 I nu diŋit nan a saŋu ka ’duŋök kasu ti putesi adi, Yiŋge ta kulya na gwon i kiden na luŋösurök, ko ’duŋöki ta gwogwo putet lo ŋuto ko luŋaser lonyit kode ko lwakatyo lo gwon ko lepeŋ lo. 17 Ta ködyö ti gwon a kanyunyumök ti ŋutu i ’duŋgö na putesi; ta ködyö yiŋga ŋutu lo ’di ’dik ko ŋutu dumalak liŋ jojo; a ta tine kujönö komŋo na ŋutu, kogwon ’duŋgö na putet a na Ŋun; a ta ködyö joŋdi köyö ni putesi logon ta ryö a iŋgo parik i ’duŋökiŋdyö, a nan mo lilije se. 18 Nan köju aje sarakin ta i nu diŋit ŋo liŋ nagoŋ ta kökon. Ŋuto a sonyo i wiŋa na jur lo Kadesa-barenea (Köti Kenet 13.1-33 ) 19 A yi köju Yuörö Orebe, a lwöŋöddi nu yöbu na sese duma nagoŋ kukujö-nörikin, nagoŋ ta a met i kiko lo tiri lojo ko jur lo Amori logon a merya, gwoso nagoŋ MATAT Ŋun likaŋ a saŋi yi na; a yi ’dure Kadesa-barenea. 20 A nan kulyani ko ta adi, Ta aje ’dur i jur lo Amori logon a merya, logon MATAT ŋun likaŋ a tikin yi lo. 21 Mete ta, MATAT Ŋun losu aje pakiŋdya lu jur kasu i komor; iti ta ko morgi ta lepeŋ, gwoso nagoŋ MATAT ŋun lo merenyejin kasu a takiŋdye ta nu; ko kujonö ta, köti an ta ko delya. 22 A ta liŋ köju miju köyö nyona, a kulyani adi, Ti yi soŋdi ŋutu kayaŋ ŋerot i wiŋa na lu jur, ko i jakiŋdya na yi lore i kulya ti kiko logon yi ködyö titiri kata lu, ko i kulya ti köjinö nagoŋ yi mo lulubbe kunu. 23 a kine kulya gwe a na ’but köyö, a nan ’dumuŋdye ŋutu puök wot murek kasu kiden, ŋuto geleŋ a lo kotumit geleŋ. 24 A kulo ŋutu ŋiörö ŋiörö, a iti tojo i jur logon a merya, a se ’dure i loro Esekola a wiŋe nye. 25 A se joŋdi kulye ludweki ti lu jur kase i könisi a baruŋdye se kayaŋ ni, a se toyitökiŋdye yi kutuk adi, Lu jur logon MATAT ŋun likaŋ a tikin yi lu gwon a jur lo ’but. 26 A ta tine ’bön tu nyu, nagoŋ kölumbö ta a rerenya ko saret lo MATAT Ŋun losu; 27 a ta gwe i momo-ŋatu kasu i mera adi, MATAT a toyuuŋdyö yi kaŋo i jur lo Ejipeto i pakiŋdya na yi ko ŋutu ti Amori i könisi, i tukaŋu na yi, kogwon nye maman yi. 28 Yi de tu da? Luŋasirik kaŋ aje tomunyaŋdu töilyet kaŋ adi, Kulu ŋutu a temejik ko a lojo totoŋun yi; a kunu köjinö a temejik ko gwon ko mariŋan nagoŋ yeŋga i ’diko; ko lwolwöŋ ŋo liŋ yi köti a meddya ŋutu ti Anak nyu. 29 A nan aje kulya ko ta adi, Ko rigwokö ta, ko kujonö ta lepeŋat. 30 MATAT ŋun losu logon a tu kasu ŋerot lo, nye lepeŋ mo lo mörökiŋdyö ta gwoso i ŋo liŋ nagoŋ nye a konakin ta Ejipeto a ta memeddya kunu, 31 ko köti i yöbu. Nyu ta a met MATAT ŋun losu i ’doggu na ta gwoso na ’doggi ŋuto ŋuro lonyit na, i ’kiko liŋ lo tiri ta tojo ko ’dur nasu i na pirit. 32 Naŋon ma ’di kine kulya liŋ gwon sona ta a ko yuŋ MATAT ŋun losu, 33 logon a tu kasu ŋerot i kiko i galakiŋdya na ta pirit nagoŋ ta ’beggi mera nasu. Nyekoju a tu i kimaŋ lukata i tukwaje, ko i luru lukata i tuparan i kwekiŋdya na ta kiko logon ta titiri lu. Ŋun a riŋga ŋutu ti Yisaraele (Köti Kenet 14.20-35 ) 34 A MATAT aje yiŋ kulyaesi kasu, a iŋge woran, a nye iŋge giggö adi, 35 ’Diri lele lo kilo ŋutu ti na toberon naron mo gwe ti met lu jur lo ’but logon nan aje milyekin i tiŋdu na merenyejin kasu lu, 36 ake Kaleba ŋuro lo Yepune lo meddya; a nan mo tiŋdi lepeŋ ko ŋwajik kanyit lo jur logon nye aje wöröri lo, kogwon nye kekebbu nan MATAT ko töili lonyit liŋ! 37 A MATAT aje woran ko nan koti kogwon kulya kasu adi, Do koti mo ti lupö i lu jur; 38 Yosua ŋuro lo Nun, logon kitakiŋdya do lo, nye mo lo lupö i lu jur; topo ’yi lepeŋ kogwon nye mo tiŋdu ŋutu ti Yisaraele i morga na lu jur a lose. 39 köti lupudiet kasu logon ta a kulyari adi se mo poŋdya a ryakat, se ko ŋwajik kasu logon i lo lor ’bak denet na kulya na ’but ko narok kulo, se molu lo lupö lukata, a nan mo tiŋdi se lu jur, a se mo ’debbi lepeŋ a lose. 40 Ama ta, ŋine ta, ko jölöni ta i yöbu lukata i kiko lo tiri i Tör Nator. Ŋutu ti Yisaraele a tela Korma yu (Köti Kenet 14.39-45 ) 41 A ta waddi nan adi, Yi aje toron-dya MATAT, yi mo tu i mörö gwoso nagoŋ MATAT ŋun likaŋ a saŋi yi na. A ŋutu kasu liŋ geleŋ geleŋ jupuni tito moriesi, a yeyeji adi kiyaddu tojo i jur logon a merya gwon a ŋo na pölilyö. 42 A MATAT kulyani ko nan adi, Taki lepeŋat adi, An ta ko kija ki, an ta ko mörö ta, kogwon nan ’bayin kasu kiden; an ta ko tela ko merok kasu i komor. 43 A nan nyönyökökiŋdye ta kine kulya, a ta tine ’bön yiŋga; ama a ta renyani saret lo MATAT, a ta kije ki aka tojo i jur logon a merya. 44 A ŋutu ti Amori lo si ’da i lu jur logon a merya kulo buranyakiŋdye kasu loki, a riköddi ta gwoso na koŋdi siwa na, a gwugwuddye ta kak Seir yu tojo ko Korma. 45 A ta yitweni a gwine gwien ko MATAT i komor; ama a MATAT tine yiŋ gworolo kasu, a gwe a ko tiŋdu swö kanyit i yiŋga na, ta. 46 Nyena a ta mönuŋdye Kadesa yu ko perok jore. |
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.
Bible Society in South Sudan