Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Luka 11 - Bibilia Buk na Ŋun nagon koti luŋu a


Yesu a todiŋdyö kulya ti kwakwaddu
(Köti Matayo 6.9-15 ; 7.7-11 )

1 A gwe sona a Yesu gwe i kwakwaddu i nene pirit, a nagon nye aje jo kwakwaddu nu, a lele lo ŋutu kanyit kajujumuk kulyani ko lepeŋ adi, MATAT, todiniki yi i kwakwaddu gwoso na todiŋdye Yoane ŋutu kanyit kajujumuk na.

2 A nye kulyani ko lepeŋat adi, Ko ta kwakwaddu, kwakwaddi ta adi, Baba, ti karin kunök bulani bula;ti tumatyan inot po.

3 Temba i lor tiki yi kinyo likaŋ lo lor.

4 Pitöki yi toronjin kaŋ, kogwon yi köti aje pitokiŋdyö ŋutu liŋ logon a konakiŋdya yi arabat kulo. An do ko tikin yi i tema.

5 A kirut nye kulyani ko lepeŋat adi, Ko kodyö lele losu gwon ko ju lonyit a iti ko lepeŋ yu kwaje kiden, a kulyani adi, Ju liŋ, paraki nan ko ambatajin musala,

6 kogwon lele ju liŋ logon jöjolo a ’durökin köyö mede, a nan gwe ’bak nene ŋo nagon nan tikin lepeŋ.

7 A monye kadi ruŋge kadi kata adi, An do ko tudara nan. Soŋinana kötumit aje kinu, ŋwajik kwe se ko nan aje peron kak; nan ti bulö ŋien ki anyen tiŋdu do nene ŋo.

8 Nyena nan takiŋdya ta adi, ma ’di nye ti ŋien ki i tiŋdu na lepeŋ ŋo kogwon lepeŋ a ju lonyit, ama kogwon nye titiddya parik a nye mo ŋine ki a tiŋdi ŋilo ŋuto ŋo liŋ nagon nye ’de ’dekan kune.

9 Nyenagon nan kulya ko ta adi, Pije ta, a ta de tikine tiki; gale ta, a ta de ryöni ryö; totoggi ta, a ta de ŋakine ŋaki;

10 kogwon ŋutu liŋ lo piyuŋdya kilo wuwuju, nye lo ga ’yu lo ryöryö, a nye lo totoggu lo ŋakine ŋaki.

11 Ta komonye, lon losu logon ko ŋuro lonyit a piyuŋdya sumuti, a i pirit na somuti a kölumbö tiŋdi lepeŋ munu?

12 Kode ko nye a piyuŋdya katulukuti a nye mo tiŋdi lepeŋ kito le?

13 a ko ta logon a ŋutu lorok kulo deden tiŋdu ŋwajik kasu ŋo na ’but, a bia parik Monye losu lo gwon ki lu mo titin ŋutu logon a pija lepeŋ kulo Mulökotyo Loke!


Kulye ŋutu a jambu adi Yesu gwon ko mulökötyo loron logon a Belejebula
(Koti Matayo 12.22-30 ; Marako 3.20-27 )

14 A Yesu iŋge rikörö mulökötyo loron kaŋo logon a mumut. A nagon mulökötyo loron aje po kapo nu, a ŋuto logon a mumut lo jambi jambu. A nutu kulo soŋi soŋu.

15 Ama a kulye kase kulyani adi, Lepeŋ rikoddu muloko lorok kaŋo ko riŋit na Belejebula, duma lo mulökö lorok.

16 A kulye koti mori lepeŋ, ’dekan kweyet na po ki.

17 Ama nye iŋge den yeyeesi kase a kulyani ko lepeŋat adi, Tumatyanjin liŋ nagon a koŋa ’borik kine kokoŋu, iŋkoi, mede nagon a koŋa mugun murek na, ŋina mede kakaŋu.

18 a ko Satani koti a koŋa mugun a tumatyan nanyit gwo ’de ada? Kogwon ta kulya adi nan rikoddu muloko lorok ko riŋit na Belejebula.

19 A ko nan rikoddu muloko lorok ko riŋit na Belejebula, a ŋutu kasu rikörö se kaŋo ko riŋit niŋa? Nyenagon a se mo lo lilije kulya kasu.

20 Ama ko nan kita ko morinet lo Ŋun anyen rikoddu muloko lorok kaŋo, nyena dene ta den adi, Tumatyan na Ŋun ’diri aje yeŋundya kasu.

21 A ko ŋuto lo riŋit a jupu tito moriesi a tiji kadi nanyit, nyena aŋo kanyit liŋ gwe ’bura.

22 Ama ko ŋuto logon ko riŋit lwölwöŋ lepeŋ a po, a möroni ko lepeŋ, a te ’yi lepeŋ, a ’dokoddi tito möriesi ti ŋuto logon yinikiŋdyö mugun i se lo, a kökoroji toro ’bo na ryakun nye kune.

23 Nye logon ti gwon köyö i swöt lo mömoro ko nan, a nye logon tine pepeŋdya ko nan i pirit na geleŋ lo totorekiŋdya.


Yitwe na mulökötyo loron ko ŋuto i töili
(Köti Matayo 12.43-45 )

24 A nagon mulökötyo loron aje po kaŋo ko ŋuto i mugun nu, a worojinei piritön nagon ’bak pioŋ gaga ’yu yukan; a ko nye a ko ryö pirit a nye kulyani adi, Nan de yiyitwe köyö mede nagon nan po kata nu.

25 a nye ko ’dure, a nye ryeji nu kadi a reya a nake, ko a kukuna ’bura.

26 Nyena a nye i ti tu a joŋdi kulye mulökö buryo logon a lorok lwölwoŋ nye, a se liŋ lupöni lukata a si ’dani nyu; a gwiliŋit lo ŋilo Ŋuto i ’dutet worani a loron parik lwölwöŋ lo kokwe lu.


Ŋutu logon ’diri a kalyöŋök

27 A nagon Yesu nyuŋ jambu kine kulya nu, a nene ŋuto i kiden na lodir lo ŋutu kulyajine ki ko lepeŋ adi, Ŋuto na yupuŋdyö do na nagon do a nöggu kinasi kanyit kulo na a kalyoŋi.

28 Ama a nye kulyani adi, Bia do kulya adi, Ŋutu logon yiyiŋ kulyaet lo Ŋun ko ’de ’dep nye kulo a kalyöŋök.


Ŋutu ’de ’dekan meddya kweyesi
(Köti Matayo 12.38-42 )

29 A na momoruŋdye ŋutu jore ko Yesu ni nu, a nye kulyani adi, Ŋutu ti na toberon a ŋutu lorok; se gaga ’yu kweyet, ama kweyet mo ti kweki lepeŋat ka ’de kweyet na Yona.

30 Kogwon gwoso nagon Yona köju a gwon a kweyet i ŋutu ti Ninewe nu, nyena köti nan Ŋuro lo ŋuto mo gwon a kweyet i ŋutu ti na toberon.

31 Mor na swot lo Loki mo ŋiŋien ki i lor ’duŋet lo putet ko ŋutu ti na toberon, a mo ’duŋöki kulya kase arabat, kogwon nye köju a po i ’dutet na kak i yiŋga na koŋon na Solomona; nyena mete ta, ŋo duma kata ni nagon Iwolwöŋ Solomona.

32 ŋutu ti Ninewe mo ŋiŋien ki i lor ’duŋet lo putet ko ŋutu ti na toberon, a mo ’duŋöki kulya kase arabat, kogwon se löpuggö töilyet kase ko tokujö na Yona; nyena mete ta, ŋo duma kokona ni nagon Iwolwöŋ Yona.


Parara na mugun
(Köti Matayo 5.15 ; 6.22-23 )

33 Lele ŋuto ’bayin logon mokakiŋdya lombo a ’dele ’de nye, kode a muke muk ko kupö, ama nye togwi ’dikin ki anyen ŋutu lo lupö kadi kulo boŋo memet.

34 Konyen kulök a lombo lo mugun inot; ko konyen kulok a lo ’but mugun inot liŋ koti a jore ko parara; ama ko konyen kulök a lorok. köti a mugun inot gwe i mudwe.

35 Nyenagon meddi ’bura an parara na gwon konut i mugun na gwon a mudwe.

36 Ko mugun inot liŋ a jore ko parara, a lele swöt gwe ’bayin logon a mudwe, a nye ’bukuluŋ mo gwe a parara gwoso nagon lombo lo kokobbu parik tiŋdi do parara na.


Yesu a jambu kulya ti Parusijin se koti katodinök ti Saresi ti Mose adi se a lorok
(Köti Matayo 23.1-36 ; Marako 12.38-40 )

37 A nagon Yesu aje tutuŋgö jambu nu, a lele Parusityo luŋgi lepeŋ i nyesu ko nye i pirit na geleŋ. Nyena a nye luponi kadi a si ’dakine kak i nyesu.

38 A Parusityo lo iŋge söŋu na meddi nye lepeŋ a ko lalaju a kokwe na nyesu nu.

39 A MATAT kulyani ko lepeŋ adi, Ta Parusijin lalaju kaŋo na kopojin ko na kalabajin; ama kasu lukata ta a jore ko ryaggu se ko ŋo narok.

40 Ta ŋutu lu ’böŋ, Kagweyanit lo ŋutu ŋona a gweja kaŋo ka ’de, a ko gweja lukata köti le?

41 Nyena tiki ta ŋo na gwon i lukata kune a ’dokesi; mete, a ŋo liŋ mo gwe a nake kasu.

42 Woidio ta Parusijin! Ta ’dogga ko swöt topuökit lo nana ko lo mulukia logon a jiyo, se ko lo koropo liŋ na to ’busarikin kinyo, ama a ta kölökiŋdye ’duŋgo na kulya gwogwo se ko nyaŋu na ŋun. Kine ŋo a se nagon ta kodyö kökon, a gwe ti kölokin kunie a ko kona.

43 Woidio ta Parusijin! Ta nyanyar si ’daesi ti kokwe i kadijik momoresi, ko nyanyar romarikin i piritön gwöriesi.

44 Woidio ta! Ta gwon gwoso gulomö nagon ’bak ŋo gwuluesi, a ŋutu wöröni kase loki a tine den adi se a gulömo.

45 A lele lo bodwat ti Saresi ti Mose waddi lepeŋ adi, Katodinönit, na jambi do kine kulya nu, do koti a yuyuggö yi parik.

46 a nye kulyani adi, Woidio ta bodwat ti Saresi köti! Ta sobba ŋutu ko ŋo nagon pömöni i ’doko ama ta ko ’börik ti ’bön taŋdu ŋo lo ’do ’doko kulo ko lele lo morin kasu.

47 Woidio ta! Ta logon gweja gulomö ti nebijin logon merenyejin kasu köju a tatu kulu.

48 Nyena a ta totokoŋi adi ta a ruk konesi nagon merenyejin kasu aje kon kune; lepeŋat aje tatuja nebijin, a ta gweji gulomö kase.

49 Kogwon ŋina kwe Koŋon na Ŋun a kulya adi, Nye mo susunyukin se nebijin se ko luyökie, a se mo tatune tatu kulye kase, a mo sasanye sasan kulye.

50 Ko ŋina kwe a ŋutu ti na toberon mo ropakine rima ti nebijin liŋ kase i kusik logon aje tatua suluja i gweya na kak kulo,

51 suluja i tatua na Ebele tojo ko tatua na Takaria i kiden na pirit ’yuret na rubaŋgajin se ko pirit nake na rurwan. Iŋkoi, nan takiŋdya ta adi, kine rima liŋ mo ropaki i kusik ti ŋutu ti na toberon.

52 Wöidiö ta bodwat ti Saresi! Ta aje ’dumara kaŋo ŋaet lo kotumit nagon ŋutu lupö i kuruŋdyö na kulya; ta ko ’börik a ko lupö nyin, a ta teŋgi ŋutu logon lupö lukata kulo.

53 A nagon Yesu aje lupuŋdyo kaŋo i ŋinu kadi nu, a katodinök ti Saresi ti Mose se ko Parusijin suluje tiddya lepeŋ ko tomirikulan, a pije lepeŋ ko kulya jore,

54 möŋu domba lepeŋ anyen logga lepeŋ ko ŋo nagon lepeŋ kodyo jajamun kune.

Bari Bible © United Bible Societies, 1979.

Bible Society in South Sudan
Lean sinn:



Sanasan