Kenet 14 - Bibilia Buk na Ŋun nagon koti luŋu aŊutu kulo a renya MATAT 1 A momoret liŋ luluöddi ki; a ŋutu gwine gwien lu tukwaje. 2 A ŋutu liŋ ti Yisaraele woŋe ko Mose ko Arona; a momoret liŋ kulyani ko se adi, Ködyö a na ’but koyi ködyö a twatwa i jur lo Ejipeto! Kode ködyö a na ’but koyi ködyö a twatwa i na yöbu! 3 Ko nyo MATAT a joŋdya yi tojo ko lo jur anyen ko tatua ko baŋdujin? Wate kaŋ ko lupudiet kaŋ mo ryaryaka; bia ködyö koyi yitö bot Ejipeto. 4 A se tokulyaki ko ’börik adi, Ti yi wuluŋdye ta lele duma anyen yi yitö bot Ejipeto yu. 5 A Mose ko Arona ’dorone kak rupu i komor na pepenet liŋ na momoret na ŋutu ti Yisaraele. 6 a Yosua ŋuro lo Nun ko Kaleba ŋuro lo Yepune, logon gwon a kulye ti kawirak ti lu jur kulo kekereŋdi boŋgwat kase, 7 a kulyani ko momoret liŋ na ŋutu ti Yisaraele adi, Jur logon yi aje tiri lukata i wiŋa na lepeŋ lu a jur lo ’but, a lo ’but parik. 8 Ko ködyö MATAT a lyöŋön koyi, a nye mo tolupödöi yi tojo ko ŋilu jur logon ko le ko siwatat ’do ’dokon kata lu, a mo tikiŋdye yi lepeŋ. 9 Ama tuŋ an ta ko renya MATAT; köti ko kujönö ta ŋutu ti lu jur, kogwon se a kinyo likaŋ; a tölimöt nase iŋge ’dumaji kaŋo kase, a MATAT lo gwe koyi; ko kujönö ta se. 10 Ama a momoret liŋ kulyani adi, Ti yi gugu-bune gugubu lepeŋat ko gurupö. 11 A minyo lo MATAT puköki ko ŋutu ti Yisaraele liŋ i kemia torumet ti A MATAT kulyani ko Mose adi, Diŋit ŋoman nagoŋ kilo ŋutu lauŋdya nan? Diŋit ŋoman nagoŋ se ti yuŋ nan, ko kweyesi liŋ nagoŋ nan a kon kase kiden? 12 Nan mo ririŋ se ko twanti iŋgo, a nan mo renyakiŋdye se lomore nase, a nan mo koŋdi do a jur duma ko riŋit totogun se. 13 A Mose kulyani ko MATAT adi, ŋutu ti Ejipeto mo yiyiŋ kine kulya, kogwon do a toyuuŋdyö kulo ŋutu kaŋo kase kiden ko riŋit inot, 14 a se mo takiŋdye ŋutu ti lo jur. Kilo ŋutu a yiŋ adi do MATAT gwon i kiden na kulo ŋutu; kogwon do MATAT a meta a lokomor, a luru ilot gwo ’de kase loki, a do iti kase ŋerot i bilili lo luru i tuparan se ko i bilili lo kimaŋ i tukwaje. 15 Nyena ko do a tatuja kulo ŋutu gwoso ŋuto geleŋ, a jurön logon a yiŋ kwön inot kulo mo kulyani adi, 16 MATAT ti bulö tolupödöu kulo ŋutu tojo i lu jur lo milyekin nye i tiŋdu na se lu, nyenagoŋ a nye tatuje se i yöbu nyu. 17 Soŋinana böŋö ti riŋit inot na MATAT gwe a duma gwoso na jambi do nu adi, 18 MATAT a ’dikö i woran ko a jore ko nyaŋu nagoŋ ti ’duddyö kwöŋ, lepeŋ pipitökiŋdyö lyaŋesi ko toronjin na kona aka, lepeŋ kwöŋ ti kulya adi katoronyak ’bak kulya, lepeŋ roropakiŋdya lyaŋesi ti komonye i kusik ti ŋwajik kase, ko i kusik ti nyakwariat tomusala ko toiŋwan. 19 Böŋö pitökiŋdye lyaŋesi ti kulo ŋutu gwoso i todumalan na nyaŋu inot nagoŋ ti ’duddyö kwöŋ na, ko gwoso nagoŋ do aje pitökiŋdyö kulo ŋutu suluja Ejipeto tojo ko soŋinana na. Ŋun a riŋga ŋutu ti Yisaraele (Köti Nyökit 1.34-40 ) 20 A MATAT kulyani adi, Nan aje pitökin se gwoso na kulyari do na; 21 ama ’diri gwak gwoso na gwoŋdi nan na, ko gwoso nagoŋ kak liŋ babaraŋdu ko minyo liŋ lo MATAT na, 22 kulu ŋutu liŋ logon a met minyo liŋ, ko kweyesi kwe na kon nan Ejipeto ko i yöbu yu kunu, logon a temba nan daŋin puök a gwe a ko yiŋ gworo liŋ kilo, 23 se kwöŋ mo tine met lu jur lo milyekin nan merenyejin kase adi nan titin se lu. Se liŋ logon a lauŋdya nan kilo mo tine met lu jur. 24 Ama Kaleba kölipönit liŋ, kogwon töili lonyit gwon ka ’de ko a kipuŋdyö nan ko töili lonyit liŋ na, nan mo tolupödöu nye i lu jur lo tiri nye kata lu, a nyakwariat kanyit mo morgi lu jur a lomore. 25 Kudyakan ŋutu ti Amalek ko ŋutu ti Kanana si ’dani i piritön na ’dir, nyena ko ’bure wöriŋöni ta ko ŋiörö ta i yöbu ko kiko lo tu i Tör Nator. 26 A MATAT kulyani ko Mose ko Arona adi, 27 Diŋit ŋoman nagoŋ ŋina momoret naron rerenya ko nan? Nan aje yiŋ rerenyesi ti ŋutu ti Yisaraele nagoŋ se rerenyari ko nan kune. 28 Taki lepeŋat adi, Nan MATAT lo kulya adi, ’Diri ’diri gwoso na gwoŋdi nan na, ŋo liŋ nagoŋ ta a jam a nan iŋge yiŋ kine, nan molu kökonakin ta. 29 öpuö kasu mo ’do ’do i ŋina yöbu; a ŋutu liŋ suluja i se logon ko kiŋajin merya murek tojo ko ŋerot logon a rerenya ko nan kilo, 30 mo tine lupö i lu jur logon nan a milyekin adi nan mo tin ta i si ’da nyu lu, ake Kaleba ŋuro lo Yepune se ko Yosua ŋulo lo Nun lo lupö. 31 A lupudiet kasu logon ta a kulyari adi mo ryaryaka kilo, nan mo tolupödöu se nyu, a se mo deŋdi lu jur logon ta a lu lu. 32 Ama ko gwe gwoso ta, öpuö kasu mo ’do ’do i ŋina yöbu. 33 A ŋwajik kasu mo wirte abur i yöbu kiŋajin merya iŋwan, a se mo goŋgi ŋoŋga kogwon ta a ko twöju, tojo ko öpuö kasu aje tutuŋö-kiŋdyö nyu i yöbu. 34 Ta joŋga perok merya iŋwan logon ta wiŋe lu jur, a ta mo goŋgi lyaŋesi kasu ko kiŋajin merya iŋwan, i lor geleŋ kiŋa geleŋ i lor geleŋ kiŋa geleŋ, a ta mo deŋdi ŋoma nio. 35 Nan MATAT aje kulya; ’diri gwak nan mo kökonakin kine kulya i ŋina momoret naron liŋ nagoŋ aje momorakiŋdya i mörö ko nan na; a se mo ’du ’duddye ’du ’duddyö i ŋina yöbu a mo twatwane twatwa nyu. Twatwa na kawirak lorok puök 36 A kulu ŋutu logon Mose a son i wiŋa na lu jur, logon a yitwe a tiŋdi momoret liŋ i rerenya ko lepeŋ kogwon se a joŋdya lore loron kogwon lu jur kulo, 37 a kulu ŋutu lo joŋdya lore loron lo lu jur kulu iŋge twatwa ko twanti ko MATAT i komor. 38 Ama Yosua ŋuro lo Nun ko Kaleba ŋuro lo Yepune yeŋe gwon jörun i kiden na kulu kawirak ti lu jur. Tela na ŋutu ti Yisaraele Korma yu (Köli Nyökit 1.41-46 ) 39 A Mose nyönyökökiŋdye ŋutu ti Yisaraele kilo kulyaesi liŋ, a ŋutu delyani delya parik. 40 A se ŋine ŋien ko ’bure kobubut, a iti tojo i jur logon a merya kulya adi, Meddi, yi makulo ni, yi de tu tojo ko pirit nagoŋ MATAT a milyekin tiŋdu yi na; kogwon yi aje toroŋdya. 41 A Mose kulyani adi, Ko nyo nagoŋ ta ’beleŋgu saret lo MATAT? Ta mo ti ryö komor na ’but. 42 Ko tu ta ŋerot kogwon MATAT ’bayin kasu kiden, an merok kasu gwugwut ta kak. 43 ŋutu ti Amalek ko ti Kanana gwon nyu kasu ŋerot, a mo totoggi ta ko baŋdujin; kogwon ta aje kö ’yu kebbu na MATAT, a MATAT mo tine gwon ko ta. 44 A se iti i jur logon a merya ko dur, ama a saŋduk na tomoret na MATAT se ko Mose gwe a ko tu kaŋo i kiden na mera. 45 A ŋutu ti Amalek ko ŋutu ti Kanana lo sisi ’datu i lu jur logon a merya kulo luluru kak, a iŋge te se a riköddi se tojo ko Korma. |
Bari Bible © United Bible Societies, 1979.
Bible Society in South Sudan