Matej 15 - Biblija Stari i Novi zavjet

Božije zapovijedi i ljudska predanja

¹ Pristupe Isusu neki farizeji i pismoznanci iz Jerusalema te ga upitaju:

² „Zašto tvoji učenici krše stara predanja? Oni ne peru ruke kada jedu.”

³ On im odgovori: „A zašto vi zbog svoga predanja kršite Božije zapovijedi?

⁴ Bog je rekao: Poštuj oca i majku! i Ko prokune oca ili majku, neka se kazni smrću!

⁵ Ali vi velite: Kaže li ko ocu ili majci: ono čim bih ti mogao pomoći, dar je posvetni,

⁶ ne mora više iskazivati poštovanje roditelju. Tako kršite Božiju zapovijed zbog svoga predanja.

⁷ Licemjeri! Dobro je o vama predskazao Izaija:

⁸ Ovaj Me narod poštuje samo usnama, a srce mu je daleko od Mene.

⁹ Uzalud Me poštuju, jer poučavaju kao Moje učenje zapovijedi ljudske.”

Šta prlja čovjeka

¹⁰ Dozva tada narod k sebi pa mu reče: „Slušajte i shvatite!

¹¹ Ne prlja čovjeka ono što na usta ulazi, nego ono što izlazi iz njih! To prlja čovjeka!”

¹² Tada mu priđu učenici i kažu mu: „Znaš li da su se farizeji sablaznili na to što si rekao?”

¹³ „Svaka biljka koju nije posadio moj nebeski Otac iščupat će se s korijenom.

¹⁴ Pustite ih! To su slijepci koji vode slijepce! A kad slijepac vodi slijepca, obojica padaju u jamu”, odgovori Isus.

¹⁵ Kefa ga zamoli: „Protumači nam tu poredbu!”

¹⁶ „Zar još ne razumijete?”, reče Isus.

¹⁷ „Ne shvaćate li da sve što uđe na usta ode u trbuh i izbacuje se u zahod?

¹⁸ A ono što izlazi na usta, dolazi iz srca i to prlja čovjeka.

¹⁹ Upravo iz srca izviru zle misli, ubistva, preljube, blud, krađe, klevete, laži i kletve.

²⁰ To prlja čovjeka! Neće čovjek biti nečist ako jede neopranim rukama.”

Vjera paganke

²¹ Isus zatim ode odatle u tirski i sidonski kraj.

²² Neka žena, Hanaanka, koja je živjela u tom kraju, dođe njemu i poviče: „Smiluj mi se, Gospode, Sine Davidov! Kćerka mi je teško opsjednuta!”

²³ Isus joj ne odgovori ni riječi. Nato dođu učenici i zamole ga: „Udovolji joj, jer viče za nama!”

²⁴ On reče: „Poslan sam samo izgubljenim ovcama Doma Izraelova.”

²⁵ Ali žena priđe, pade ničice i reče: „Gospode, pomozi mi!”

²⁶ „Nije pravo oduzeti hljeb djeci i baciti ga psima”, reče joj.

²⁷ „Nije, Gospode”, odgovori ona. „Ali i psi jedu komadiće koji padnu s gospodarova stola.”

²⁸ „Velika je tvoja vjera, ženo!”, reče joj Isus. „Neka ti bude kako želiš!” I njezina kćerka odmah ozdravi.

Isus liječi bolesne na gori

²⁹ Isus ode odatle do Galilejskog jezera, pa se popne na goru i sjedne.

³⁰ K njemu nagrne puno svijeta vodeći sa sobom hrome, kljaste, slijepe, nijeme i svakojake bolesne, te mu ih spuste do nogu. A on ih sve iscijeli.

³¹ Zadivljen time što nijemi govore, kljasti ozdravljaju, hromi hodaju a slijepi vide, narod je slavio Izraelova Boga.

Isus hrani četiri hiljade ljudi

³² Isus pozva učenike i reče: „Žao mi je ovih ljudi. Već su tri dana sa mnom, a nemaju šta jesti. Neću ih pustiti gladne, jer će putem klonuti.”

³³ Učenici odgovore: „Odakle da u pustinji nabavimo dovoljno hrane za toliki svijet?”

³⁴ „Koliko hljeba imate?”, upita Isus. „Sedam hljebova i nekoliko ribica”, rekoše.

³⁵ Isus zapovjedi narodu da posjeda na zemlju

³⁶ te uzme sedam hljebova i ribe, zahvali, pa razlomi to i dade učenicima, a oni razdijele narodu.

³⁷ Svi su jeli i nasitili se, i još su ostacima napunili sedam košara!

³⁸ A jelo je četiri hiljade muškaraca, pored žena i djece.

³⁹ Isus otprati narod, uđe u lađicu i ode u magadanski kraj.