Jošua 13 - Biblija Stari i Novi zavjet

Bog naređuje podjelu zemlje

¹ Kad je Jošua ostario, već u poodmaklim godinama, reče mu Gospod: „Već si star i vremešan, a mnogo je zemlje ostalo za osvajanje.

² No, ovo je zemlja koju još valja zauzeti: područja Filistejaca i svu zemlju gešursku,

³ od Sihora, koji teče istočno od Egipta, sve do granice Ekrona, na sjeveru, koji se ubraja u područja Kanaanaca; pet kneževina Filistejaca; Gazu, Ašdod, Aškalon, Gat i Ekron; kako i Avijce.

⁴ Svu zemlju Kanaanaca na jugu, Aru sidonsku do Afeka i granice amorejske.

⁵ Zatim zemlju Giblijaca i sav Libanon na istoku, od Baal Gada u podnožju gore Hermon sve do Hamata.

⁶ Sve koji u brdima žive, od Libanona do Misrefota na zapadu i sve Sidonce, Ja ću rastjerati pred Izraelovim sinovima. Razdijeli zemlju Izraelcima, onako kako sam ti zapovjedio!

⁷ Razdijeli dakle tu zemlju kao baštinu među devet plemena i među polovicu plemena Manašea.”

Baština s onu stranu Jordana

⁸ Jer druga polovica Manašeova plemena, Rubenovci i Gadovci primiše baštinu, koju im Mojsije razdijeli s onu stranu Jordana prema istoku; onako kako im je Mojsije, sluga Gospodnji, dodijeli:

⁹ od Areora, koji je na obali Arnona, i grada, koji je usred doline i cijele ravnice Medeba do Diona.

¹⁰ I sve gradove Sihona, kralja Amorejaca, koji je vladao u Hešbonu do granice sinova Amonovih.

¹¹ Uz to Gilead, područje gešursko i makaansko, svu goru Hermon i cijeli Bašan sve do Salke;

¹² cijelo kraljevstvo Oga u Bašanu, koji je vladao u Aštarotu i Edreju; on je još bio preostao od ostataka Refaima, što ih je Mojsije potukao i protjerao.

¹³ No, Izraelovi sinovi nisu protjerali Gešurce i Makaance, nego Gešur i Makaan ostadoše živjeti među sinovima Izraela do dana današnjeg.

¹⁴ Samo plemenu Levijevu ne dodijeli baštinu, jer paljenice Gospoda, Boga Izraela, njegova su baština, onako kako im je i obećao.

¹⁵ I Mojsije dodijeli plemenu sinova Rubena njihov udio po rodovima;

¹⁶ oni dobiše područje od Areora i grada usred doline i cijelu ravnicu kod Medebe:

¹⁷ Hešbon sa svim mjestima u dolini, Dibon, Bamot Baal, Bet Baal Meon,

¹⁸ Jahas, Kedemot, Mefaat,

¹⁹ Kirjatajim, Sibmu, Seret Hašahar na brdu iznad doline,

²⁰ Bet Peor, obronke Pisge i Bet Haješimot,

²¹ te sve druge gradove u ravnici i cijelo kraljevstvo Sihona, kralja Amorejaca koji je u Hešbonu vladao i kojeg je Mojsije potukao uz plemiće Midjana: Avijema, Rekemona, Sura, Hura i Reboma, silnike kralja Sihona, koji su živjeli u zemlji.

²² I Bileama, Beorovog vrača, Izraelovi sinovi pogubiše mačem nakon što poubijaše druge.

²³ I granica je sinova Rubena bila rijeka Jordan i njene obale. Ovo je baština sinova Rubenovih po njihovim rodovima: gradovi i sela njihova.

²⁴ I Mojsije dodijeli plemenu sinova Gadovih njihov dio po rodovima,

²⁵ tako da njima pripade: Jazer i svi gileadski gradovi, polovica zemlje sinova Amonovih sve do Aroera, koji je istočno od Rabe,

²⁶ te od Hešbona do Ramot-Hamispe i Betonima, i od Mahanajima do debirskog kraja,

²⁷ zatim u dolini: Bet Haram, Bet Nimru, Sukot i Safon, ostatak kraljevstva Sihona, kralja Bašana; Jordan sa svojom obalom sve do kraja Kineretskog jezera, na istočnoj obali Jordana.

²⁸ To je baština sinova Gadovih, po njihovim rodovima: gradovi i sela njihova.

²⁹ Potom Mojsije dodijeli polovici plemena Manašeova njihov dio; i dade ga polovini sinova Manašeovih po njihovim rodovima;

³⁰ ovaj kraj se prostire od Mahanijima preko cijelog Bašatana, sve kraljevstvo Oga, bašanskog kralja, Jairova sela, što su u Bašanu, šezdeset gradova.

³¹ A polovinu Gileada, Aštarota i Edreja, glavne gradove kraljevstva Oga, dobiše sinovi Makira, sina Manašeova, i to polovica Makirovih sinova po njihovim rodovima.

³² To Mojsije razdijeli kao baštinu na ravnici moapskoj, s onu stranu Jordana, istočno od Jerihona

³³ Ali Levijevom plemenu Mojsije ne dodijeli baštine, jer Gospod, Bog Izraelov, njihova je baština, onako kako im je On i obećao.