Daniel 2 - Biblija Stari i Novi zavjet

Nabukodonosorov san

¹ Druge godine Nabukodonosorove vladavine kralj usni san. Njegova duša bi uznemirena, i nije više imao sna.

² Tad kralj naredi da se dovedu mađioničari, vračevi, vidovnjaci i Kaldejci da mu otkriju njegov san. Oni dođoše i stadoše pred kralja.

³ Kralj im se obrati govoreći: „Usnih san, a duša mi se uznemiri da sazna san.”

⁴ Tad Kaldejci odgovore kralju na aramejskom: „O, kralju, živio dovijeka! Ispričaj nam svoj san, a mi ćemo ga rastumačiti.”

⁵ Kralj odgovori Kaldejcima: „Čvrsto odlučih: ako mi ne otkrijete san i ako ga ne rastumačite, onda ću vas raščerečiti i srušit ću vam kuće.

⁶ No, ako mi otkrijete san i ako ga rastumačite, onda ću vam podariti poklone, čast i veliki ugled. Stoga mi otkrijte san i rastumačite ga.”

⁷ Oni odgovore po drugi put: „Neka nam kralj ispriča svoj san, a mi ćemo ga rastumačiti.”

⁸ Tad im kralj odgovori: „Dobro, znam da odugovlačite, jer vidite da je moja odluka čvrsta.

⁹ Snaći će vas samo jedno ako mi ne otkrijete san, jer hoćete da me obmanjujete i lažete dok ne prođe vrijeme. Stoga mi ispričajte san, a ja ću tako znati da li ga možete rastumačiti.”

¹⁰ Kaldejci odvrate kralju govoreći: „Nema tog čovjeka na ovome svijetu koji može udovoljiti kraljevu zahtjevu, jer nijedan silan i moćan kralj nije tražio slično od mađioničara, vračeva ili Kaldejaca.

¹¹ Kralj traži tešku stvar, i niko to ne može otkriti kralju osim bogova, koji ne borave među smrtnicima.”

¹² Kralj se potom rasrdio i naljutio, i zatim naredi da se pogube svi mudraci u Babilonu.

¹³ Pošto je objavljena naredba da se mudraci pobiju, potraže i Daniela i njegove prijatelja da bi ih pogubili.

¹⁴ Tad se Daniel obrati mudrim i razboritim riječima Arjoku, zapovjedniku kraljeve straže, koji je krenuo da pogubi babilonske mudrace.

¹⁵ On reče Arjoku, kraljevom zapovjedniku: „Zašto je kraljeva odredba tako hitna?” Arjok objasni Danielu.

¹⁶ A Daniel krene i zatraži da ga kralj pozove, i da će kralju rastumačiti san.

Bog otkriva Nabukodonosorov san

¹⁷ Daniel ode doma i cijelu stvar predoči svojim drugovima Hananiji, Mišaelu i Azarji,

¹⁸ i poruči im neka traže milost Boga nebesa u ovoj tajni, da Daniel i njegovi drugovi ne budu pogubljeni s ostalim mudracima Babilona.

¹⁹ Danielu bi otkrivena tajna u noćnom viđenju, i Daniel blagoslovi Boga nebesa.

²⁰ Daniel odgovori i reče: „Neka je blagoslovljeno ime Božije dovijeka i za sva vremena, ime Onoga Koji je silan i mudar.

²¹ On mijenja vremena i godišnja doba; On ruši i postavlja kraljeve; mudrost daje mudrima, znanje razumnima.

²² On otkriva duboke i tajne stvari On zna šta je u tami, jer svjetlost je s Njime.

²³ Tebe hvalim, o, Bože mojih očeva, Tebe slavim i hvalim, jer Ti mi dade moć i mudrost; otkrio si mi ono što sam tražio, jer pokazao si mi kraljevu tajnu.”

²⁴ Potom Daniel ode Arjoku, čovjeku kojeg je kralj postavio da pogubi babilonske mudrace. Otišao je njemu i kazao: „Nemoj ubijati mudrace babilonske! Odvedite me kralju, i ja ću mu rastumačiti san.”

²⁵ Tad Arjok požuri i dovede Daniela pred kralja. Tad se obrati kralju govoreći: „Našao sam čovjeka među judejskim izbjeglicama. On će kralju rastumačiti san.”

²⁶ Tad kralj upita Daniela, kojeg su zvali Baltazar: „Možeš li mi otkriti san koji sam vidio i da li si kadar da ga rastumačiš?”

²⁷ Daniel odgovori kralju: „Nikakav mudrac, mađioničar, vrač ili zvjezdoznanac ne može kralju pokazati ono što traži,

²⁸ ali postoji Bog na nebesima koji otkriva tajne, a On je kralju Nabukodonosoru objavio ono što će se ubuduće desiti. Tvoj san, viđenja koja si imao dok si ležao u krevetu su ovakva:

²⁹ Tebi su, o, kralju, dok si ležao došle misli o tome što će biti poslije ovoga, a Onaj Koji otkriva tajne ti je obznanio šta će biti.

³⁰ No, ja nisam ništa mudriji od ostalih smrtnika, a ipak mi je otkrivena ova tajna zbog toga da rastumačim san kralju, da kralj spozna misli svoga uma.”

Daniel tumači san

³¹ „Gle kralju, pazi, ugledao si golemo viđenje. Ovo silno i nadasve sjajno viđenje je stajalo pred tobom. Bilo je strašno.

³² Glava ovog viđenja bi od čistog zlata, prsa i ruke srebrene, a sredina i bedra mjedena.

³³ Noge bijahu željezne, a stopala jednim dijelom željezna, a drugim od gline.

³⁴ Dok si gledao, nešto ni nalik ljudskoj ruci isklesa kamenicu, a potom udari viđenje po željeznim i glinenim stopalima, i polomi ih na komade.

³⁵ Željezo, glina, mjed, srebro i zlato – sve to bi polomljeno na komade, i postade kao pljeva na gumnu ljeti, i vjetar je raznese tako da joj se kasnije ne nađe ni traga. No, kamen koji je udario na viđenje postade silna planina i prekri cijelu zemlju.

³⁶ Takav bi san, a sad ćemo ga rastumačiti kralju.

³⁷ Ti, o kralju, kralju nad kraljevima, ti kojem je Bog nebesa dao kraljevstvo, silu, moć i slavu,

³⁸ u čije ruke je predao čovječije sinove, ma gdje oni živjeli, zvijeri poljske, ptice nebeske, odredivši da nad njima svima vladaš – ti si zlatna glava.

³⁹ Poslije tebe ustat će drugo kraljevstvo, gore od tvoga, a za njim treće, mjedeno, koje će vladati svijetom.

⁴⁰ Za njim će se podignuti četvrto, snažno kao željezo koje sve lomi i mrvi. I kao što željezo slama, tako će i ono mrviti i gaziti.

⁴¹ Noge i stopala koja si ugledao, dijelom načinjene od lončarske gline, drugim dijelom od željeza – bit će to podijeljeno kraljevstvo, ali bit će nešto željezne čvrstine u njemu, baš onako kako si vidio željezo pomiješano s glinom.

⁴² Onako kako su noge dijelom bile od željeza, a drugim od gline, tako će i kraljevstvo u jednom dijelu biti čvrsto, a u drugom krhko.

⁴³ Kako si vidio da se željezo miješa sa glinom, tako će se i oni sastaviti u braku, ali neće ostati zajedno, isto onako kako i željezo i glina ne ostaju zajedno.

⁴⁴ Za vrijeme tih kraljeva će Bog nebesa osnovati kraljevstvo koje nikad neće biti uništeno, niti će to kraljevstvo ikada biti predano drugom narodu. Polomit će sva druga kraljevstva i opstat će dovijeka,

⁴⁵ baš onako kao i onaj kamen koji si ugledao, kojeg je iz gore izbila ruka ni nalik ljudskoj, i tako će polomiti i raskomadati željezo, mjed, srebro i zlato. Veliki Bog je kralju obznanio šta će biti nakon ovoga. San je pouzdan, a tumačenje sigurno.”

⁴⁶ Tad Nabukodonosor padne ničice i zahvali se Danielu, a potom naredi da se Danielu prinese žrtva i kad.

⁴⁷ Kralj reče Danielu: „Doista, tvoj Bog je Bog nad bogovima, Vladar nad kraljevima, Onaj Koji otkriva tajne jer je otkrio ovu tajanstvenost.”

⁴⁸ Tad kralj udijeli Danielu visoke časti i raskošne poklone, i učini ga vladarem jedne cijele babilonske pokrajine i upraviteljem nad svim muževima babilonskim.

⁴⁹ Daniel zatraži od kralja, i on postavi Šadraka, Mešaka i Abednega nad poslove ove babilonske pokrajine, a Daniel ostane na kraljevu dvoru.