Márcos 1 - Dupade UruodeJuan el Bautísta uje garãte ore aja yodode nanique chacadápo ayorébui ore rĩ iji erãpetarei ( Matéo 3:1-12 ; Lúcas 3:1-9 , 15-17 ; Juan 1:19-28 ) 1 A yatata Dupade ujnacari Jesucrísto ujnomé ueradi ome uaque jne iji yurusarane udojo: 2 Dupade uruode atatasṍri jnani bajai Isaías urusarane ojningai jé u Juan uje chatata uje a jnanírique di jne ujetiga chingome darasade ome ore iquetangónique diringai yui. Ga proféta Isaías uté urusarane chósi te: Dupade chojningame dajnacari nanique: "A yiroque yutocaite gatérique aja baquei jne ujetiga ore chucué dasocárigo ome baríringai yui. 3 A ore chudute gosi pijnatígo jne ujetiga tṍraji erãpe tarétigai. Enga a uté chojningame ore jne: "Boyo yico, yipéco dajei iji Yocangarádejnai iquei uje a di jne. Apesopúsu aja quedéjnane jne." 4 Enga Isaías atatagode udore tocade uje Juan uté di iji erãpetarei, enga cho quique ayoréode ore ome ujetiga ore chécãre dáyipierigui quitígo. Ga jé jogadi tu ujetiga tṍra ore aja yodi ujetiga Dupade chĩro ore isijnaringuéone. 5 Enga Judéa unirisórone jnese, jé aja Jerusalén idaisórone ore jnese diguina Juan to ujetiga ore tangári acajnaquéode to. Uje e ore chatata date gajnaréngone ome ñane, enga jé u uje Juan tṍra ore aja yodi iji ore itié uje i tu Jordán. 6 Enga Juan uté chapúsaja daguidedie nanique. Ga iguidedie u burica quedéjna aoi uje i tu caméllo. Jé aja igarubi uje cucha ao to. Posode u carichade enga ipeyade upo cutérone rĩ. 7 Enga Juan acajnaquéode ome ayoréode ore jnese chósi te: –A Dupade utocaite ejórique di jne rĩ iji yiquigade. Uje uté u jne ujetiga suépise yibai ome doidéraque dajopié. Jecute a ca cucha yu iji uté iquei gotique jne, uje jé tiógara ujetiga ca yijocase uté atique. 8 Que potigayaque yu uje yṍra uágaja yodi ome bautísmo. Mu uté a di gojni jne enga a chĩreta uágome dajopiéjna Espíritu Sánto ome bautísmo uñai jne.– Quigode unojo u uje Juan tṍra Jesús aja yodi ( Matéo 3:13-17 ; Lúcas 3:21-22 ) 9 Uje qué Juan chacate ore ga Jesús chise ore to iji dirode udore. Enga tṍraji ore idai uje i tu Nazaret uje déji ore uniri Galiléa. Enga Jesús chise Juan ore ga Juan tṍra Jesús aja yodi iji tié to uje i tu Jordán. 10 Uje Jesús doi guesi iji yodi mu jĩraque chimo guéode uje ore chungare re. Ga chimo Dupade Ujopié Espíritu Sánto uje gajnui tu cucujnadatérique enga basája gai. 11 Enga uté chudute darade to uje tṍraji gaté enga chojninga: –Yape yedójnari tu ua uje yinínapúsu yu ome ua.– Jesús gajnei petingaqué ome Satanás jogadi tudé ( Matéo 4:1-11 ; Lúcas 4:1-13 ) 12 Uje chejna udojo guesi ga Dupade Ujopié Espíritu Sánto chorei Jesús iji erãpetarei. 13 Enga jé u uje Jesús déji erãpetarei iji díningo uje guejnanie ayoré gare. Enga cuchiso sijnángone pié to Jesús charidi uté. Enga jogadi u to uje Satanás chetingare Jesús. Mu Dupade irógode gateminóño ore déji Jesús gari to ujetiga ore chirodipise iji charidi tuté. Jesús chacate ore iji Galiléa ome Dupade ujnomédatéi ( Matéo 4:12-17 ; Lúcas 4:14-15 ) 14 Diga Juan cho daba dacajnaquéode ga ore suru gai. Enga udojo quigade ga jé u uje Jesús chicáji pachamini Galiléa uté ujetiga chatata Dupade ujnomédatéi ome udore ore ujetiga ore chise dáringáringo Dupade urása to. 15 Enga Jesús acajnaquéode quigode u udojo ome ore uje chojninga: –Dupade úringai uaqueduguéjna uja yoquibai ujetiga cho darása iji uaque to. Jecute ecãcho uacasocárigo to ome uté yui. Enga anguretáyopise uté ujnomédatéi yui to, ga jogadi u jne ujetiga eso uacáringáringo piquetacho ome uté.– Jesús dejéna jnani gagájnione aja daquigade uje jochagaisṍreméque ore ( Matéo 4:18-22 ; Lúcas 5:1-11 ) 16 Enga chise dire uñeque uje Jesús chajna yote quedéjnai Galiléa edúdi. Enga chimo jnani iji te uje i tu Simón. Enga uté desai déji gari to uje i tu Andrés. Enga jochagaisṍreméque jnanione udore. Mu uje Jesús chise udore ore ga qué ore tṍra dora dachímeno aja yodi. 17 Mu jé u uje Jesús dejéna jnani gáreode udore ore aja daquigade enga chojningame ore: –Boyóji te ga ajínaño yu. Enga a yécãrape uacasatígo jne. Ga a ca acueyoi oyítigo rĩ, mu a uacacuegode u ayorérigo jne ujetiga amácho ore aja panguretigade ome Dupade to.– 18 Jecute jé ca ore chajirape cuchárique mu jĩrique ore noñome dachímeno iji te ga jé u uje ore nóna Jesús to. 19 Mu Jesús e jnome daquei mu jé isocai tu ome jnacarode uñéngo uje chise ore iji ore gachitique cuco ajei. Uje qué ore chuga dachímeno. Ga uñai i tu Jacóbo. Jé basa uñai i tu Juan. Enga Zebedéo ujnacarode u udore. 20 Jecute Jesús dejéna ore aja daquigade to. Enga ore noñome dayé Zebedéo, jé aja uté irótigo ore to iji ore gachidi cuco ajei. Adi jé u uje jĩrique ore nóna Jesús to. Jesús chiqueta Satanás utocaidode isatique jnani ( Lúcas 4:31-37 ) 21 Quigade enga Jesús ore chise ore idai uje i tu Capernaúm. Ga Jesús chicáji judíode ore aquiningamérique ujetiga chacate ore iji uté. Enga dire puyaque uté. 22 Mu chajuque ayorébui ore agutedie ome dacajnaquei. Uje Jesús acajnaquéode suépise Moisés urusarane atatasórone ore acajnaquéode gáyode jnese. Uje Jesús oidedie u ayoré dacasutedie ore arecujaidie gu. 23 Mu jnanírique déji ore aquiningamei uté iji ore idai uje Satanás utocaitique déji uté ajei. Enga chinguíra dabijnani aja dejode. 24 Mu Satanás utocaidi oite jnani tuté pijnani ga chósi tome Jesús: –Ajíñome yóguiji te. ¿Gotique gu a uje báta ua aja yoque? Bãri gu ujetiga ejna yoque. Yimo ua to ga bei tu Jesús, ga bedai i tu Nazaret. Dupade utocaidi tu ua uje que bayoguérique cusipise gu.– 25 Mu Jesús jĩrique tagu dejode ome Satanás utocaidi iji jnani tuté. Ga chojningame: –O paraque. Be ga ajnime ua iji jnani tuté.– 26 Jecute Satanás utocaidi pésu dabi jnani enga íjnoque. Enga údode tãrara jnese. Enga Satanás utocaidi uté tibite gaté enga jé u uje doi guesi iji dabi tuté. 27 Enga chajuguipise ayoréode ore agutedie jnese iji uté. Jecute ore chojningame ñane: –¿Gotique chimo jóroque re uje que cuchárique piragome pacadisṍri uté uje icha acajnaquéode ome yoque múñi? Uje yipáñangoji uté imenuringuei uje chuságaja Satanás utocaidode ujetiga chiroque ore aja guesode enga ore tangaripísi ga ore doi guesode iji dasagode ayoréo.– 28 Enga jĩrique Jesús ujnomei chubu ore uniri Galiléa uté údode. Jesús chiqueta Simón Pédro ejo uaté ( Matéo 8:14-15 ; Lúcas 4:38-39 ) 29 Unojo quigade ga Jesús jnoji ore aquiningamei uté guiguíjna. Enga chicáji Simón, Andrés ore iguíjnai. Mu qué Jacóbo, Juan ore nóna Jesús to. 30 Uje ore chise Simón ore iguíjnai ga ore chingome Jesús uje Simón ejo ejnaretépise. Uje que tiógara ducosi uje tagu. 31 Mu Jesús sose chequé uaté yui enga chisa jmanai enga chiringarája gaté. Enga jé u uje jĩrique chequé uaté ijõre. Enga gai dotáningai jnoji. Enga niji iji damochápi enga chãrei ore posode. Jesús chiqueta ejnarétaque dipeséode ( Matéo 8:16-17 ; Lúcas 4:40-41 ) 32 Uje e chise dejai rĩ, mu ayoré dipeséode qué ore di darása ejnaretade údi aja Jesús ujetiga chiquetape ore to. Jé aja Satanás utocaidode ore isagode ore to rĩ. 33 Enga guidai idaisórone jnese ore pésu dáguedaté iji Jesús upusiédi guiguíjna uté piagoi. 34 Enga Jesús chiqueta ejnaretade ore jnese iji uague uaté ujade. Uje ore ejnaréngone cha ñane yúode. Ga uté chatapója Satanás utocaidode isagode rĩ uje chiqueta ore. Mu chaquĩ́ra darade ome Satanás utocaidode uje chiroque ore aja guesi iji ore isagode ayoré. Chamáñaje ore chiraja úringai Dupade ujnacare gu. Jesús qué jno dacajnaquéode údi ome Galiléa unirisórone ore ( Lúcas 4:42-44 ) 35 Uje chise dire uñeque enga Jesús chobere ome daqui ujetiga catecã́ri Dupade iji guidai guesi iji sañeque ujetiga gusu iji. 36 Mu Simón, jõráringo ore chucué Jesús. 37 Ga jé u uje ore chise enga ore chojningame Jesús: –Guidai idaisórone ore chijnángui ua. Jecute ore chucué ua jnese.– 38 Mu Jesús chajnai ore uruode ga chósi tome ore: –Mu udore ore e ore chudute yacajnaquéode. Ga boyo yico ga ajínañoma yu ga yicope Dupade ujnomei údi ome ayoréode uñéngo iji yoquejode to iji ore idai idógosiode. Uje yiji jnumi nanique ga yigaidi u gu ujetiga yacate ayoréode udore to ome Dupade adode. 39 Mu Jesús oidé u dajmapié uje chacate judíode iji ore aquiningaméone guiguíjna iji ore idáyode jnese iji ore uniri Galiléa údode. Ga chijnimápo Satanás utocaidode iji ore isagode ayoré ore rĩ aja dajesúode udore. Jesús chiqueta lépra isatique jnani nanique ( Matéo 8:1-4 ; Lúcas 5:12-16 ) 40 Mu jnani uñeque chise Jesús uje lépra isaque uté. Enga chichaga dagataidie aja Jesús iquei enga chojningame: –Yocangaráni á, bajopié cuse ome yejnaréquedatéi udé. Jecute ujetiga bajéo enga apésabu yu ome yejnaréquedatéi udé.– 41 Jecute Jesús chosõripise jnani tuté. Enga chisa jmanai enga chojningame: –Yipota arĩa. Be ga ajníja báringai ayoré pórecajna.– 42 Uje jé urúo udojo ga jnani tuté ejnarei jĩrique jnoji. Ga jé u uje úringai ijõre jogadi u. 43 Mu Jesús chiroque jnani uté aja doi mu qué cho quique bajaque. 44 Enga chojningame: –Ca bope yujnomei údi ome erámi uje yiqueta ua. Mu bo ga angongaráma uája Dupade irótique sacerdote jne iji Dupade iguíjna cuchábi. Ga bebi Moisés uru quigode ome cuchiso pẽrapáidode ome Dupade, ujetiga imoi tu ome ore jnese jne uje e ayoré pórecajna ua ome bejnaréiso rĩ.– 45 Mu uje jnani uté jno, mu que pógu Jesús gotique uje iquetangóri u. Jecute Jesús ujnomei chubu ore idáyode údode jnese. Jecute que togome Jesús ujetiga chacápoja ore idáyode rĩ. Mu acajnaquéode jogadode u dayaritígo erámio uje que ayorérique déji. Ga jogadi u uje ayorébui ore diguina Jesús iji charidode udore ujetiga ore tangári acajnaquéode to. |
© 2021 Ethnos360
Global Partners