Lúcas 9 - Dupade UruodeJesús chiroque dacadigode ore aja erámi ujeta ore chatata ujnoméone ( Matéo 10:5-15 ; Márcos 6:7-13 ) 1 Jecute chise dínique uje Jesús chamáta dacadigode ore uje gare ore iji yirídai ujetiga tẽramája ore ome dajopié ujetiga ore jno ga ore chiquetape ejnaretade ore to. Ujetiga ore chijócãrape Satanás utocaidode iji píode ore to. 2 Enga chiroque ore aja ujetiga ore jno Dupade ujnomei údi aja erámi údode. Ujetiga ore chiqueta ayoré ejnaretade ore to iji ore ejnaréngone. 3 Ga Jesús chósi te ome ore: –Boyome uacaquitígo ga ca ajnáño uacagutadéraque, aja uaquepétique rĩ. Jé aja cucha pibotique rĩ. Jé aja uacaplátaraque rĩ. Mu gusu uacaguidéraque iji uacamánique ujetiga aguíyo. 4 Mu ujetiga eso uacaquitique guidai ga ayorérique dejéna uaque aja daguíjnarique ga ca ecãcho uacayaripírique guiguíjna. Ga jé asáchoja jeta boyo iji ore idai uté. 5 Mu ujetiga uaqueyai tuté guidai, ca uñeque dejéna uágaja daguíjnarique ga jĩrique boyóji ore idai tuté. Boyóji ore idai tuté mu abócho jnumi isapídode iji uacarídade uje imoi tu gu uje uaquetachopise cucha dacatígo iji ore idáidatéi tuté.– 6 Quigade enga ore jno ga ore chicáji pidai ajámone jnese ujetiga ore chingo Dupade úringai piquetangore aja ore. Ore chiquetápo ejnaretade rĩ. Eduguéjnai Heródes chucué dasocáringome ujetiga chimo Jesús to ( Matéo 14:1-12 ; Márcos 6:14-29 ) 7 Ore eduguéjnai Heródes chudute to Jesús ipesútedatéode ujnoméone jnese. Enga que Heródes chiraja dáyipieraque quitique ome Jesús. Chamáñaje uñane ore chaguhéta Juan el Bautísta Jesús gai uje ore jos eti Juan niji iji pitoringai. 8 Jé basa uñane jos eti Dupade uruode atatasṍri Elías u Jesús enga chiqueta raja ore. Uñane ore jos eti Dupade uruode atatasórone jnani bajade uñeque u Jesús enga e chiqueta raja ore. 9 Mu Heródes chojninga: –Uyu u nanique uje yiroque ore aja ujetiga ore chaquesu Juan etabi. ¿Jé gosi u ore erángani uté uje i tu Jesús?– Jé u uje Heródes chucué dasocáringome ujetiga chimo Jesús to. Jesús chajuguína ore pose garósirigo ome ayoré dipeséode ( Matéo 14:13-21 ; Márcos 6:30-34 ; Juan 6:1-14 ) 10 Mu uje Jesús irógode apóstoles ore chejna Jesús utoquéode guesi ga ore chajni Jesús gai ujetiga ore chatatame uraque dapesudode cucha ome. Ga chise udore quigade ga Jesús jno dacadigode ore údi aja daquique uñeque ujetiga gusu ore iji. Mu ore qui tuté idógosiji ore idánique uje i tu Betsáida. 11 Mu ayorébui e ore chudute uté ujnomei to ga jé u uje ore chajna to. Mu jé ca Jesús chetaque ore gotique uje jé chimesẽre ore ga chacate ore ome ore úringai pimeserãsõre ome Dupade ujetiga Dupade cho darása iji ore to. Uje chejna dacajnaquéode udojo guesi ga jé u uje chiqueta ejnarétatigo to. 12 Mu e guedé jnome ore iji uté. Jecute irógode uje gare ore iji yirídai ore sose Jesús yui. Enga ore chojningame: –Yocangaráni á, ajócãre ayorébui udore ore ga ore chope dajñare to. Jeoga ore chucuebi dabotígo to iji ore idáyode iji yoquejode iji dati. Uje que cuchárique dépisi yoquiyaridi udé gotique ujetiga ore tagu.– 13 Mu Jesús chojningame ore: –Ajuguínaño uacabotígo ome ore.– Mu ore chojningame: –Gusu arurégode uje chejna yijmanai ga garósi oyídode rĩ uje déji yoque. ¿Jeoga báyipie quigode u ujetiga yicoi ayoré dipeséode udore potígo ujetiga yajuguínango ore?– 14 Ga ayorébui udore ore cho ujetiga jnanione ore chise 5.000. Mu Jesús chojningame dacadigode ore: –Angoñome ayoréode ore ga ore pésu dáguerigui ujetiga ore déji 50 iji dague chojmara.– 15 Jecute ore doi Jesús áyipiedie quigode ga ore chácare jnese iji dayaridode. 16 Enga jé u uje Jesús chisa arurégode, oyídode ore. Ga chajire gaté ga catecã́ri Dupade ga chacãre gai ome udore. Ga jé u uje chajugája jnumone. Ga jé u uje chisi ome dacadigode udore ga chojninga: –Beyoi, ga ajuguínaño ayoréode ore jnese.– 17 Jecute ayorébui ore tagu jnese. Ga subudé ore iji jnese. Mu uje ore cha chagu ga jé u uje ore chamáta daquebéode iji dabosode udore. Ga ore ĩretadie canásta gare iji yirídai ome ore iquebétigo. Pédro chiraja Jesús úringai Dupade utocaite ( Matéo 16:13-19 ; Márcos 8:27-29 ) 18 Jecute chisápo dire gatérique rĩ uje Jesús cãra daquitígo ome dacadigode ore ujetiga catecãrámi dayé Dupade. Mu uje cha dacatecãraitigade udore ga e chisápo dacadigode ore rĩ ga chojningame ore: –¿Ayoréode jé ore cho ringome uyu que a?– 19 Enga acadigode ore chojningame: –Ore chacãra ua aja Juan el Bautísta, uté uje garãte ayoréode aja yodi nanique. Jeque uñane ga ore cho jnani baja cásodicáite Elías iji ua. Jé basa ga uñane ga ore chojninga: "A Dupade uruode atatasṍri cásodicáite uña uté ga a e ecápo rĩ."– 20 Jecute Jesús catecãrápoi ore rĩ ga chósi tome ore: –¿Mu jé uacajéningo cho ringome yu a? ¿Ujetiga uyu gosi a?– Enga Pédro jĩrique chajnai ga chojninga: –Cachi que piraque ua arĩ́e. Uje Crísto u ua, Dupade abi.– Jesús cho dajnomei quique ome dacadigode ome dagachodi ( Matéo 16:20-28 ; Márcos 8:30–9:1 ) 21 Mu Jesús chaquĩ́rapise ore ujetiga ca ore chingongara úringai Dupade utocaite aja erámi. 22 Enga chojningame ore: –Dupade utocaidi uyu yajnei tu ujetiga yejnarenguipise cuchade ome yu. Yajnei tupo rĩ ujetiga judíode ore angaránone chetaguipise yu. Jé aja sacerdóteode ore eduguéjnane ore rĩ. Jé aja Moisés urusarane atatasórone ore rĩ. A ore chujé yu jne, mu a yĩriji jne iji yitoringai quigade iji dire gadiótigo.– 23 Quigade enga catecã́ri ore jnese ga chojninga: –Gosi ujeta pota chajna yu doi ga chicadígui dacuecaringuei ome re enga ca cha yunerai iji dirode jnese. Ujetiga cho daba yiroquéode marínga que cha yunétique gotique. 24 Mu gosi uje que áyipieraque jnoji dacuecaringuei, a bijna jne ome gosi. Jé basa gosi uje cho daba dagaidode yiroquéo, uté gosi u uje piquetaque jne.– 25 Mu chojningápo rĩ: –Que cuchárique tõrapísiji ayorérique ujetiga chise dajegaidode cucha jnese iji de erámi, ujetiga uté gosi chachia re jne ome dáringárique pujuya.– 26 Mu Jesús chósi tome ore rĩ: –Mu ujetiga yujórique ayoré ajéngome yadode, yacajnaquéode quigode ore, ga a jé Dupade utocaidi uyu yiji uté gosi isocai ome jne. A yajéngome to jne ujetiga yisápo jnumi rĩ ome yúringárique eduguéjna cuchape. Uje a yoidé tu Yapade ujopié jne gu. Jé aja yapade irótigo jeta ore nóna yu aja jnumi. 27 Jé ũrepise yu uje yojninga: uñane uje ore déji yocari iji de a ca ore chimo pitoringai jec aja ujetiga ore chimo Dupade úringai eduguéjna cuchape.– Jesús acadigode chajire mu tocade ome ore uje cho nánga, nánga edodie ( Matéo 17:1-8 ; Márcos 9:2-8 ) 28 Uje dirode gadióguiji ti iji acajnaquéode udojo quigade ga Jesús nóna darógode uñéngo aja cucarãtique ójoraque ujetiga ore catecã́ri Dupade iji. Ga jorane jõra Pédro, ga jõrápo Jacóbo rĩ, jé aja Juan. 29 Mu uje Jesús jé déji dacatecãraitigade gai ome Dupade ga edodie chécãre dasocade. Jé aja iguidedie rĩ. Uje póroropise iguidedie ga chijninguese re iji dayaridi. 30 Mu ore chunina mu jnani gárerigo chiqueta raja uté uje ore catecã́ri ñane. Ga Moisés u uñeque, ga Elías u uñai. Uje jnani bajácho ore nanique. 31 Ga ore déji dáringárique ijningueñataque ajénique. Mu ore ojñane quigode u Jesús gajnei pocaninga jne. Uje jerusaléngosode ore eduguéjnane a ore chimánaja jnutique jne iji cachotique iji Jerusalén. 32 Mu moi chejnápise Pédro, jorane ore ga idógosirase ujetiga ore mo. Mu moi tuqué jnoji Pédro ore edodie uje ore chimo dírecaringué cuchábi tiji dajõrai Jesús ejode. Ga ore pañapísiji jnani gáreode udore uje ore déji Jesús gari. 33 Enga e dimane jnani gáreode udore jeta ore noñome Jesús iji te. Mu Pédro chojninga: –Yocacadisṍri á, jé ueradipise ujetiga yácagoji de ga yipéco guiguíjna gadiótigo iji ome uaque ga bajneque uñeque jne. Jé Moisés gajneque uñeque jne rĩ. Jé Elías gajneque uñai.– Mu Pédro cho paraque ome darecujaidie udire. 34 Enga cáma Pédro chejna daruode udojo guesi uje gue abujáraque di iji ore. Ga chaco udore ore gai. Uje ore déji gue abuja tuaté ajei ga chajuque ore agutedie ga ore todópisa. 35 Mu ore chudute darárigo iji gue abuja ajei uje chojninga: –Yape yijnorai u udé. Angachopísi uté.– 36 Mu Dupade chejna daruode guesi ome udore ore ga ore chunina mu gusuapo ore rĩ iji dayaridi uté. Mu ore cho paraque ujetiga ca ore tujua ome ayorérique uraque damone cucha. Jesús chiqueta disi uje Satanás utocaidode chacája uté ( Matéo 17:14-21 ; Márcos 9:14-29 ) 37 Mu e chise dire gatérique uje Jesús ore doi jnumi iji cucarani uté. Ga jiépisi ayorérigo uje ore chachai Jesús iji garani. 38 Mu jnanírique déji ayorébui udore ore ujade uje chinguíra dabijnani taja Jesús. Ga chósi te iji dabijnane uje chejnápusu: –Yocacadisṍri á, qué yutṍri ua ujetiga ajirape yabi tuqué to. Yopise yáyugu uje yape ugurape gu suté. 39 Uje Satanás utocaitígo isaque disi uté. Ga pésu ga jecucha tibidi dejode. Ga pésu ga jecucha íjnoque. Ga jecucha ebié tṍraji pijnani. Uje Satanás utocaidode pésu yabi uté edójnaringuéone ga jecucha pésu ujuredie. 40 E yijnája bacadigode ore que, mu que ore chibote uté ejnarei ujetiga ore chijnimape.– 41 Ga Jesús chojningame ore: –Que uacanguretigárique cuse go. Enga jecucha ecãcho cuchade quigode. ¿Chimo jóronguiráse re díningo ujetiga qué yugúsiji uacari iji de enga yidota yu ome uacáringane angoninguite paricho? Bo ga besi babi tuté ga ajnáño aja de.– 42 Mu uje disabi suté chirõre Jesús ga Satanás utocaidode chisa. Ga chinguíraja jnumi uje cho sere ome. Mu Jesús chijócãre Satanás utocaidi uté ome. Ga jĩrique disi tuté eca. Ga jé u uje chatirósi dayé gai. 43 Ga ayorébui tijapísa Dupade osongaquédatéi ome disi suté. Mu qué ore déji ñane gari uje qué ore catecã́ri ñane ome datijabádode, Jesús ipesudi tuqué. Mu Jesús catecã́ri dacadigode ore ga chósi tome ore: 44 –Angachopísi yuruode udojo. Ga ca acadíchoi yuruode quigode. Uje uacuñeque a tẽra Dupade utocaidi uyu ome dojórigo jnanío jne.– 45 Mu ome Jesús acadigode ore ga ca togome ore ujetiga ore chiraja uruode udore quitique. Chamáñaje que pujuegácho jetiga ore chiraja. Mu a ca ore cási ujetiga ore chingome Jesús ujetiga cho daruode quigome ore. Uje ore todópisa gu. Jesús cho quique dacadigode ome ibijótique iji ore ( Matéo 18:1-5 ; Márcos 9:33-37 ) 46 Mu Jesús acadigode qué ore botare ñane ga ore chojningame ñane: –¿Chimo jóroque re ibijóguipítique iji yoque?– 47 Mu jĩrique Jesús chiraja udore ore áyipiedie quigode uje ore ucuei tu dáringárique pujnuéngaisṍre. Jecute dosi disatique ga chisasi ga chichasíji dejoi. 48 Jesús e catecã́ri dacadigode ore enga chojninga: –Gosi ujetiga chimesẽre disi udé uje changureta yu, gajnui u ujetiga chimesẽre yu. Jé chopo to rĩ, gosi ujetiga chimesẽre uyu ga gajnui upo rĩ ujetiga chimesẽre yirósõri Dupade. Chamáñaje uaque gosi uje pajnotaguipise, uté u uje suépise dajorane ore gáyode jnese. Ga obiréjnai tu uté iji uacajade.– Ujetiga ca gosi chetaque Jesús adode ga quigode u uje uté gosi chimesẽre Jesús ( Márcos 9:38-40 ) 49 Juan chojningame Jesús: –Yocacadisṍri á, yimóngo yocujoi jnani que uje chijócãre Satanás utocaidode iji isagode ore uje chijna bajopié tome udore que. Mu yetajopísome jnani uté que ujetiga doi dajmapié uaté. Uje que yoquijõra uté gosi to gu.– 50 Mu Jesús chojninga: –Jé ca etácho ome ga uté gosi jé chijna. Uje que déji yocari to mu que chetaque yoque to go. Mu ucuei tu jeta chátaja yoque to.– Jesús que juéga gotique ujetiga acadigode chijnárasa ujopié ome dajuyaquérique 51 Mu Jesús chiraja uje e idógosi dajñapié eruei ome dagachodi ujetiga chicáji gaté. Chiraja dagachodi batigai to rĩ uje ore idáidaté cuchábi Jerusalén u. Ga Jesús ca dosóñime. Ga jĩrique jnome Jerusalén yui. 52 Jecute chiroque darótigo aja daquei ujetiga bajaque ore aja ore idai uje i tu Samária ujetiga ore chucué ore upusiétique ayoré. 53 Mu Samária idaisórone que ore chise udore ore unétique, uje ore cho quique daqui gu uje ore qui tu Jerusalén. Samáriagosode ore gueteguipise jerusaléngosode ore gu. Jecute que ore juéga dedai tome ore. 54 Mu uje Jesús acadigode, Jacóbo, Juan, ore chudute uraque dajnéone ore gãrétiga ome dedai ga ore chojningame Jesús: –Yocangaráni á, ¿ja ajuéga ya ujetiga yijnangoma bajopié ome udore ore idai? Ga yirójope piotígaja ore ujetiga tṍraji gaté ome ore. Ga yejnangope udore ore iji ore idai tuté. Ga yicobi jnani bajai Dupade uruode atatasṍri cásodicáite Elías isocai tome ore.– 55 Jecute Jesús chajire ore ga chaquĩ́ra ore enga chojninga: –¿Ja ca arajáyo to a uje uacáyipiedie quigode udore que tṍraji Dupade go? 56 Dupade utocaidi uyu que yĩri iji jnumone nanique gu ujetiga yo yujuñame uñeque. Mu yĩri gu ujetiga yiqueta erámi unirisórone ore.– Jecute ore chicai pidai uñeque ujetiga ore chise dapusiétique iji. Gajnareque ujetiga gosi pota nóna Jesús mu quigade enga chãra re iji cuchade ( Matéo 8:19-22 ) 57 Uje ore jnome daqui tuté erãpe mu jnanírique chise Jesús to ga chojningame: –Yocangaráni á, yipotigádi u ujetiga yijínama ua to ga ca yimoque bajesúrique erãpe.– 58 Mu Jesús chajnai uté gosi ga chósi tome: –¿Ga jé ũrepise ua ya? Uje baraja to yisocade. Uje dibedie chiraja daguíjnane jogadode. Ga chugúperenie iguíjnane, úbiredie cusapo rĩ. Mu ome Dupade utocaidi uyu, ga que yiguíjnarique cusipise go.– 59 Mu Jesús cha catecã́ri jnani bajai ga jé u uje catecã́ri ejoi. Ga chósi tome: –Be ga ajína yu to.– Mu jnani uté gosi chojningame Jesús: –Yocangaráni á, jé dobíji ga ajuégabá jeta yimo yapade aja jnutique iji cachotique. Ga jé u ujetiga yijína ua to jne.– 60 Mu Jesús chajnai uté gosi uruode ga chósi tome: –Ca o báyugu bayé. Jiépisi ayoréode ore uje que ore tangári yu to. Ga a bayé átajasórone u udore ore jne iji dagachotique. Mu ujetiga araja Dupade ujnomei ga jé bo údi. Ga amate ayorérigo aja Dupade úringárique purása to jne.– 61 Enga uñeque chojningame Jesús to: –Yocangaráni á, yipotapísa jeta yijína ua to. Mu ayape jne. Ga yingongaráma yu aja yijogasui ore jne iji yiguíjnai tuqué. Ga yingoma yáyipiedie ome yijogasui ore bajaque iji yoquiguíjnai tuqué.– 62 Mu Jesús chojningame uté: –Bajnui tu utácarique uje chirase dejnai ome erã́sori arado. Mu chajire daquigade ga jogadi u uje chicai quedéjnane enga que ujñapeque irañapídode. Jecute adi jé u ome ua ga gajnareque ua ome Dupade iroquéode ujetiga amáta ayoréode aja dáringáringo Dupade urása.– |
© 2021 Ethnos360
Global Partners