Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Matyu 22 - Aria New Testament


Yesus wai pelengon ano ke gingen ina rogo
( Luk 14.16-24 )

1 E Yesus wai pelengon ano silang ke osep langane.

2 “Omur heven ka Ida Tapolngon plaue langane. Gute ka vri mgo ke omur kene waiki due rogo omba kesua otno arang ma gi.

3 E iye vai ila wokboi nating ma tiwai ke osep ka iye waiki time ke gingen ina rogo ma time. E tiwaiki time kovok.

4 E aling silang iye vai ila wokboi nating leklou e wai ke isak langane. ‘Umawai ke osep ka ngawaiki time langane. “Umoklingen. Ngakere ngangon kodong. Osep tibisik bulmakau arang e bulmakau otno ka malugi omba e tikere wan keniye kodong. Umomo ke gingen ina rogo.”’

5 E osep tonari tiklingen gute ka vri mgo ke omur ila omon kovok e tididi aitno lisak vala. Gute kene la ke ila yage e gute silang la due burong.

6 E osep leklou tikis ila wokboi nating e tidue elio soulu ke isak e timluk isak ma timete.

7 E gute ka vri mgo ke omur are aitno engil lokono e iye pagei ila osep ola ina e timter osep ka tidue burwa tonari ma timete e tibik urok armok ma eiou ngene.

8 Deka iye wai ke ila osep bokongon ina langane. ‘Tikere gingen ina rogo kodong e dau osep ka ngawaiki time isak osep itau kovok e ngawaiki time kovok.

9 E oku ane umala ke ekreng omba e umawai ke osep keniye ka umapado isak ma time ke rogo.’

10 E ila wokboi nating isak kla ke ekreng omba e tigom osep keniye ka tipado isak. Tigom osep ka itau e osep ka soulu ma time deka ninu ka tingen gingen ina rogo ine bon ke osep.”

11 “E gute ka vri mgo ke omur are sep ke rogo ina eliang ma iye vati osep ka tidong e iye vati gute kene ka tnei gingen ina klos kovok.

12 Deka iye wai ke iye langane. ‘Ate emtnei gingen ina klos kovok. Lange ka amkaranga emsep ane?’ E gute karanga koli wai kovok.

13 Deka gute ka vri mgo ke omur wai ke ila osep bokongon ina langane. ‘Umopou gute ane limla e kamla e umouri iye ke aivoro ke dogur. Ke omur are osep tikngis omba e tisak orsak erine pulu kesua tarna lisak doro doro lokono.’”

14 E Yesus wai blang langane. “Ida Tapolngon gi ke osep pula ma tisep ke omur ka iye plaue e dau iye rere osep awal boto vala ma tisep ke omur tonari.”


Ma osep tikli takis ke Sisar koke aurou?
( Mak 12.13-17 e Luk 20.20-26 )

15 E osep Farisi ina kla e tiwai pulu ke elio ka tikaranga tikotim Yesus batne ke ila pelengon.

16 E tivai urok disaipel kap osep leklou ka tiwaiki gute Herot vri mgo ke isak kla ke Yesus e tiwai langane. “Gute parerengen ina imeile amwai pelengon lokono e amparere osep lokono ke wan ka Ida Tapolngon waiki tidue e aitno lugom mter ke osep leklou urok pelengon kovok. E aitno lugom mter langka gute angaine omba koke angaine daudeng.

17 Deka aitno lugom lange? Moses ila sogongon songon ite ma itekli takis ke Sisar koke aurou?”

18 E Yesus ile wan soulu ka tiwaiki tidue e iye wai ke isak langane. “Umu ka aitno lumu orwo ina lange umawaiki umotok ngong?

19 Umenis ngong ke mani ka itekli takis ine.” Deka tinis iye ke mani tonari.

20 E Yesus pmi isak langane. “Gute sei ano e angaine dong ke mani ane?”

21 E tikoli tiwai Sisar ano e angaine dong ine. Deka Yesus wai ke isak langane. “Umakar Sisar ila wan ke iye e langane blang umakar Ida Tapolngon ila wan ke iye.”

22 E alo ka tiklingen pelengon ane tidigrik e tisongon iye e isak kla.


Osep Sadyusi ina tipmi Yesus ke osep ka timete
( Mak 12.18-27 e Luk 20.27-40 )

23 Ke oklou tonari blang osep Sadyusi ina leklou time ke Yesus. Osep Sadyusi ina aitno lisak mter osep tipoga titito ke inarak denga kovok. Deka tiwaiki tipmi Yesus ke pmingen gesa.

24 Tiwai langane. “Gute parerengen ina Moses ila sogongon wai langane. ‘Langka gute gi e ila asap divir kovok e gute mete deka gute ina aiver ma gi asap batne tonari ma iye divir titno e tidong langka gute ka mete titno.’

25 Io oglou gute e ina saiver lumakene tidong kap imi. Gute ka sirngen gi e mase mete e ila asap divir titno kovok. Deka gute orwo ina gi asap batne tonari.

26 Gute orwo ina mete blang deka gute eklu ina gi iye deka mete blang la lama iding ke gute lumorwo ina gi iye deka mete.

27 E mase apmang tonari mete blang.

28 Deka alo ka osep tipoga titito ke inarak denga apmang tonari dong sei ila asap kesua isak lumorwo tigi iye?”

29 E Yesus koli wai ke isak langane. “Umeile Ida Tapolngon ila pelengon kovok e umeile ila arit kovok e ke batne ane aitno lumu kaka ine.

30 Kesua alo ka osep tipoga titito ke inarak denga tidong langka ensel ke omur heven e tigi kovok.

31 E ngawaiki ngawai ke elio ka osep tipoga titito ke inarak denga. Umeritim pelengon ka Ida Tapolngon wai ke umu ine kovok i?

32 Iye wai langane. ‘Ngong Upu Tapolngon ka Abraham e Aisak e Jekop tilotuim ngong.’ Iye osep ka timete Inarak Tapol-ngon kovok. Aurou. Iye osep ka tidong Inarak Tapolngon.”

33 E alo ka osep pula pula ka tidong are tiklingen ila parerengen tidigrik ine.


Yesus wai ke Moses ila sogongon
( Mak 12.28-31 e Luk 10.23-28 )

34 Alo ka osep Farisi ina tiklingen omon Yesus due osep Sadyusi ina ma tikaranga tiwai kovok isak leklou tiduni pulu e isak kla ke iye.

35 E gute kene ke isak ka parere Moses ila sogongon waiki tok iye e pmi iye langane.

36 “Gute parerengen ina wansua ke Moses ila pelengon dagar dong mgo e mole ila pelengon dagar leklou keniye?”

37 E Yesus koli wai ke isak langane. “Pelengon dagar are langane. ‘Umu lana umu ke Upu Tapolngon ka Upu Puda ke aitno lumu keniye e ke anmu keniye e ke bara lumu keniye.’

38 Ane pelengon dagar ka mgo e mole ila pelengon dagar leklou keniye.

39 E pelengon orwo ina langka pelengon tonari. ‘Umu lana umu ke osep leklou langka umu lanu umu ke umu tona.’

40 Moses ila sogongon e osep napaprangan ina urok pelengon dong batne ke pelengon dagar orwo tonari.”


Yesus pmi osep ke gute ka Ida Tapolngon rere Krais
( Mak 12.35-37 e Luk 20.41-44 )

41 E alo ka osep Farisi ina dau tiduni pulu are Yesus pmi isak langane.

42 “Aitno lumu lange ke gute Krais ka Ida Tapolngon rere ma iye lua osep? Iye sei ila napakngan?” E tikoli tiwai langane. “Iye Devit ila napakngan.”

43 E Yesus pmi isak langane. “Deka ina lange Ano Itau due Devit aitno ma Devit sir iye ‘Ngau Puda’? Kesua Devit wai langane.

44 ‘Ida Puda wai ke Ngau Puda langane. “Omdong ke lungu odung la lama ngadue ngap oul tidong moli ke kevep.”’

45 Langka Devit sir iye ‘Ngau Puda’ lange ka gute Krais ka Ida Tapolngon rere ma iye lua osep karanga dong Devit ila napakngan?”

46 Deka gute gesa karanga koli wai kovok e nogrum ke oklou are osep tilim ma tipmi iye ke pmingen silang blang.

copyright 2003 New Tribes Mission, Sanford, FL 32771

New Tribes Mission
Lean sinn:



Sanasan