Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Matyu 12 - Aria New Testament


Yesus wai ke oklou sabat ina pelengon
( Mak 2.23-28 e Luk 6.1-5 )

1 Ke oklou sabat kene Yesus gosok ila disaipel tilila ke yage wit ina e sapanga due ila disaipel e tivu wit gesa e tingen wit otna.

2 Osep Farisi ina leklou tivati elio ane e tiwai ke Yesus langane. “Ina lange lem disaipel tivu wit otna ke oklou sabat? Imadangdang osep tiboko ke oklou sabat.”

3 Deka Yesus koli wai ke isak langane. “Umeritim basikngen ke wan ka Devit due alo ka sapanga due iye kap osep ka tididi iye koke aurou?

4 Iye la ke Ida Tapolngon ila ninu e tingen bret ka osep tikare ke Ida Tapolngon e pelengon dagar dangdang iye koke osep ka tidong kap iye ma tingene kovok. E osep loulou ina vala tikaranga tingen bret tonari.

5 Umeile Moses ila sogongon songon osep loulou ina tiboko ke Ida Tapolngon ila ninu ke oklou sabat. E gute gesa wai tidar Moses ila sogongon ka wai ke oklou sabat kovok.

6 Ngawai ke umu langane. Wan ka mole Ida Tapolngon ila ninu dong ane.

7 Ida Tapolngon wai ke ila pelengon langane. ‘Ngawaiki umodue elio opmu ina ke ngong kovok e ngawaiki umodue mada ke osep.’ Umeile ine koke aurou? Langka umeile ine ma umomulu kovok osep ka tididi Moses ila sogongon. Aurou.

8 Kesua Gute Ka Polou Langka Osep iye oklou sabat ina Puda.”


Yesus lua gute ka limla mete
( Mak 3.1-6 e Luk 6.6-11 )

9 Deka Yesus songon omur are e sep ke osep Yuda ina urok duningen ina ninu gesa.

10 Ke ninu tonari gute dong ka limla mete e osep leklou tidong ka tiwaiki tisin elio soulu vri ke Yesus. Deka tipmi iye langane. “Langka gute due gute silang ka paia polou itau blang ke oklou sabat are elio itau koke aurou?”

11 E Yesus koli wai ke isak langane. “Langka lumu sipsip kene gene duru ke ovuk ke oklou sabat ma umepie ke ovuk i?

12 E osep timole sipsip deka langka umodue elio itau ke osep ke oklou sabat are itau.”

13 Deka Yesus wai ke gute ka limla mete langane. “Livep me.” Gute gotok limla e limla are polou itau langka limla silang.

14 Deka osep Farisi ina tisongon ninu e tilalo pelengon ma timter Yesus ma iye mete.


Yesus iye Ida Tapolngon ila gute bokongon ina ka lokono

15 Yesus ile wan ka osep Farisi ina tiwaiki tidue deka iye songon omur are e osep pula pula tididi iye. E iye due osep ka tipaia tipolou itau blang.

16 E iye wai dagar ke isak ma tipalongo osep leklou ke iye kovok.

17 Ma Ida Tapolngon ila pelengon ka gute napaprangan ina Aisaia wai ine polou lokono. Iye wai langane.

18 “Umavati. Ngarere gute ane ma iye boko ke ngong. Ngong lana ngong ke iye e aitno lungong itau ke wan ka iye due. Ma ngakar iye Anngong e iye napapra osep ka pula keniye ke elio ka ma ngadue elio itau ke isak.

19 Iye ma kot pelengon pulu koke daiku omba kovok e osep tiklingen kreine ke ekreng kovok.

20 Ma iye bong tobor ka meteltel koke bausim eiou ka isuk boto emsim kovok. E ma iye boko la lama elio ka itau lokono mole elio ka pula keniye leklou.

21 E osep ka pula keniye ma tipara ke iye ma iye lua isak.”


Osep Farisi ina tiwai Yesus due Satan ila bokongon
( Mak 3.20-30 e Luk 11.14-23 e Luk 12.10 )

22 Alo ari osep leklou tipaur gute ka bitna evin e iye karanga wai kovok ke Yesus. E bitna evin e iye karanga wai kovok kesua angelo soulu dong ke iye. Deka Yesus due polou itau blang e iye karanga vati wan e wai blang.

23 E osep pula pula tidigrik e tiwai langane. “Gute ane gute ka osep tisir iye Devit Otno Arang koke aurou?”

24 E alo ka osep Farisi ina tiklingen pelengon tonari tiwai langane. “Iye sapir angelo soulu ke Belsebul ka plau angelo soulu ila arit.”

25 E Yesus ile aitno lisak mter langare deka iye wai ke isak langane. “Langka osep ke kantri kene timluk pulu io elio are due pogle ke kantri tonari. E armok kene koke osua kene ka timluk pulu isuk boto ma isak yagos.

26 E langka Satan sapir angelo soulu io isuk boto omur ka Satan plaue yagos.

27 E langka ngadue Satan ila arit alo ka ngasapir angelo soulu deka osep ka tididi umu tidue sei ila arit alo ka tisapir angelo soulu? Osep ka tididi umu ma tiwade umu.

28 E alo ka ngadue Ida Tapolngon Ano Itau ila arit e ngasapir angelo soulu elio are nis umu omur ka Ida Tapolngon plaue polou ke umu kodong.

29 Ina lange gute karanga sep ke gute silang ka ila arit omba ila ninu e panako ila wan bitna bitna? Mgo ma iye pou gute tonari deka iye karanga panako ila wan keniye.”

30 “Gute ka lua ngong kovok iye waiki dangdang ngong. E gute ka due osep time ke ngong kovok ane langka iye sik isak kla ke ngong.

31 E ngawai ke umu langane. Langka gute gesa due elio epmes ina gesa koke iye wai pelengon soulu io Ida Tapolngon karanga sak ila elio tonari. E langka iye wai pelengon soulu ke Ano Itau Ida Tapolngon ma sak ila elio langare kovok.

32 E langka gute gesa wai soulu ke Gute Ka Polou Langka Osep io Ida Tapolngon karanga sak ila elio tonari. E langka iye wai soulu ke Ano Itau Ida Tapolngon ma sak ila elio langare kovok ke mosongon ane koke ke mosongon ka ma me.”


Yesus wai ke akai ka itau e akai ka soulu
( Luk 6.43-45 )

33 “Akai otna ka itau polou ke akai ka itau vala e akai otna ka sasi polou ke akai ka sasi vala. Langka umavati otna ka polou ke akai umakaranga umeile akai ari itau koke sasi.

34 Umu langka mota ka soulu. E ina lange umu ka soulu umakaranga umawai pelengon itau? Lumu pelengon nis osep ke wan ka dong ke aitno lumu.

35 Osep ka itau tididi aitno lisak ka itau e tidue elio itau e osep ka soulu tididi aitno lisak ka soulu e tidue elio soulu.

36 Ngawai lokono ke umu langane. Ke oklou ka Ida Tapolngon wade osep ka pula keniye ine iye ma wade isak ke pelengon ulik ulik keniye ka tiwai ka due pogle ke osep.

37 Ke oklou tonari Ida Tapolngon ma palongo urok tidong itau koke tidong soulu batne ke urok pelengon.”


Osep tiwaiki Yesus due elio arit ina
( Mak 8.11-12 e Luk 11.29-32 )

38 Deka osep Farisi ina leklou e osep leklou ka tile itau ke Moses ila sogongon tiwai ke iye langane. “Gute parerengen ina imawaiki emnis imi ke nisngen ka omur heven ina.”

39 E Yesus koli wai ke isak langane. “Osep ka tidong oku ane isak osep soulu e aitno lisak dagar ke Ida Tapolngon kovok e tiwaiki tivati nisngen gesa. E ma umavati nisngen ka la ke gute napaprangan ina Jona vala.

40 Jona dong ke lodu omba pele ke misuon oklou eklu eriar langka Gute Ka Polou Langka Osep ma dong ke ina denga oklou eklu.

41 E ke oklou ka Ida Tapolngon ma wade osep ka pula keniye ine osep Ninive ina ma tivri e tisin elio soulu vri ke umu. Kesua alo ka Jona napapra ke isak tibauluk aitno lisak la ke Ida Tapolngon e oku ane gute ka mole Jona lokono dong kap umu.

42 E silang alo tonari apmang ka vri mgo ke omur ka dong saut ke umu ma vri e sin elio soulu vri ke umu. Kesua iye due langan ka alang ma iye klingen gute Solomon ila pelengon e ila ilengen ka omba. E oku ane gute ka mole Solomon lokono dong kap umu.”


Angelo soulu urok elio
( Luk 11.24-26 )

43 “Langka angelo soulu so-ngon gute gesa iye la ke omur ka aki dong ine kovok e krim omur ka iye munu ine e iye pado omur tonari kovok.

44 Deka aitno mter langane. ‘Ma ngaiding ke omur ka ngasongone.’ Alo ka iye polou ke omur tonari iye pado omur dong adai e eip e itau.

45 Deka iye la pado angelo soulu lumorwo leklou ka urok elio soulu mole ila elio soulu e tisep tidong ke gute tonari. E gute ila mosongon soulu lokono e mole ila mosongon ka dong alo ka angelo soulu songon iye mgo. Pelengon ane nisngen ke wan ka polou ke osep ka tidong eknikane.”


Yesus wai ke osep ka isak ila osua
( Mak 3.31-35 e Luk 8.19-21 )

46 Yesus dau wai ke osep pula pula deka tna e ina saiver tipolou e tivri ke ninu dogur kesua tiwaiki tiwai ke Yesus.

47 E gute gesa wai ke Yesus langane. “Aiya e ngap saiver tidong ke dogur e tiwaiki tiwai ke wom.”

48 E Yesus koli wai langane. “Nina sei e ngau saiver isak sei?”

49 Deka limla nis isak ke ila disaipel e iye wai langane. “Isak nina e ngau saiver.

50 Gute gesa ka ini Livou ka dong ke omur heven iye ngau aiver koke luku koke nina.”

copyright 2003 New Tribes Mission, Sanford, FL 32771

New Tribes Mission
Lean sinn:



Sanasan