Aposel 2 - Aria New TestamentIda Tapolngon pagei Ano Itau la dong ke osep ka aitno lisak dagar ke Yesus 1 Alo ari oklou ka tipou rogo omba ka tisire Pentikos polou. Deka Yesus ila disaipel tiduni pulu ke ninu kene e tipara ke Ano Itau. 2 Tidong ke ninu tonari deka lokono tiklingen ngus ombatno langka engen ombatno ke omur ka egim. Ngus tonari duru me sep ke ninu ka tidong ine. 3 Deka osep keniye ka tidong ke ninu tivati wan langka eiou ene blene duru e tuktuk ke isak kensak kensak. 4 Deka Ano Itau duru sep ke isak kensak kensak e due aitno lisak e tiwai pelengon bitna bitna ka oglou tile ine kovok. 5 Alo ari osep Yuda ina pula ka tiwaiki tilotuim Ida Tapolngon ka urok armok batne dong ke kantri pula tidong ke Jerusalem. 6 Osep tonari tiklingen ngus deka isak kla tipolou ine deka isak kensak kensak tiklingen osep ka Ano Itau sep ke aitno lisak tiwai urok pelengon bitna bitna e tidigrik ine. 7 Tidigrik ine e aitno lisak mter langane. “Lange osep ane tikaranga tiwai pelengon bitna bitna? Osep ane osep Galili ina vala. 8 E eknikane ina lange imi kenmi kenmi imeklingen isak tiwai limem pelengon bitna bitna? 9 Imi osep Partia ina e osep Midia ina e osep Elam ina. E imi leklou imi osep Mesopotemia ina e osep Judia ina e osep Kapadosia ina e osep Pontus ina e osep Esia ina. 10 E imi leklou osep Frigia ina e osep Pamfilia ina e osep Isip ina e osep Libia ina ka imodong olwo boto ke armok Sairini e osep Rom ina. Imi ane osep Yuda ina e osep leklou ane isak tididi limem apu deka tipolou langka osep Yuda ina blang. 11 E imi leklou osep Krit ina e osep Arebia ina. Imi ane ka limem omur pula imeklingen isak tiwai limem pelengon bitna bitna. Tiwai ke imi ke Ida Tapolngon ila elio arit ina bitna bitna.” 12 Osep ka tiklingen osep aposel tiwai pelengon bitna bitna tidigrik ine e tile itau ine kovok deka aitno lisak mter langane. “Ina lange osep Galili ina ane tile pelengon bitna bitna? Batne lange?” 13 E osep leklou tiwai apok ke isak langane. “Osep ane tinim aki galou wain ka oku ina e amtarsak balilu deka tiwai pelengon bitna bitna.” Pita napapra Yesus ila omon itau ke osep pula 14 Pita ka dong kap osep aposel songotno kene klingen osep tonari urok pelengon deka iye vri ke osep amtarsak e napapra ke isak langane. “Umu ka osep Yuda ina e umu ka osep Jerusalem ina umoklingen lou pelengon ane. Deka ma umeile omur ke elio ane ina poloungon batne. 15 Aitno lumu lange? Osep ane amtarsak balilu? Aurou. Osep ane amtarsak balilu kovok. Langka osep tinim aki galou wain tinime ke kirui e oku ane 9 kilok ke kotkotu vala. 16 Elio ka polou ane eriar langka oglou ari gute napaprangan ina Joel sogo ke Ida Tapolngon ila pelengon palma. 17 Iye sogo langane. ‘Ida Tapolngon wai mase dau tauni deka alo ka pula ane ina yagosngon ma polou. Deka ma ngapagei Anngong duru sep ke osep pula aitno lisak deka ma iye due lumu napakngan ka arang e apmang aitno lisak deka ma tiwai ke elio bitna bitna ma tipolou. Deka ma lumu napakngan ka auram e ka arang ka namormor ma timunu ansak e tivati ansak. 18 Deka ma An-ngong dong ke osep keniye ka aitno lisak dagar ke ngong. Elio ane ma la ke osep arang e apmang. Ma Anngong dong ke aitno lisak deka due isak ma tiwai ke elio bitna bitna ma tipolou. 19 Deka ma ngadue nisngen ke omur ka egim e ke omur ka moli deka ma umavati nisngen langka eiou e langka marau e langka eiou asuine omba. 20 Deka oklou ma polou aivoro e taiko ma polou edimor langka marau. Ma osep tivati nisngen tonari kodong deka ma ngong ka Upu Puda lou oklou ka ombatno lokono polou. 21 Alo ari osep seisei ka tipmi ngong ka Upu Puda ma ngalua isak ke urok elio epmes ina ma tivri ke isak kovok.’” 22 Pita wai Joel ila pelengon yagos deka wai langane. “Umu ka osep Israel ina umoklingen lou pelengon ane. Oglou gute Yesus ka Nasaret ina dong kap umu. E Ida Tapolngon aitno kene ke iye deka lua iye ke ila elio arit ina. Deka iye due elio arit ina pula ke omtomu e Ida Tapolngon nis umu malak ine. 23 Oglou ari kodong Ida Tapolngon didi aitno deka rere gute Yesus ma iye mete e kasip amunte. Mase tauni kovok e Yesus dong kap ite. Deka umodue osep epmes ina aitno lisak engil ke Yesus deka tidue agegeng ke iye e tinilim kamla e limla e iye mana ke ina akai deka mete ine. 24 Iye mete deka Ida Tapolngon didi ila arit e due poga tito ke ina denga. Deka iye ngangir ke metengen kovok. Deka metengen karanga mole iye kovok kesua Ida Tapolngon mole kodong. 25 Oglou ari gute Devit sogo pelengon ka la ke Yesus langane. ‘Ngau Puda omdong kap ngong aling ka pula keniye. Omdong vala omdong. Ngau Puda omdong ke lungu odung e elio soulu bitna bitna tikaranga timole ngong kovok. 26-27 Deka aitno lungong itau ke wom e ngakakai angain wom oklou aling aling batne ke wom. Ngaile ma ngamete deka ma pampamu lungong la munu ke ngau denga e ma omsongon ngong nga-dong ke omur ka metengen ina kovok. Ngong lem gute itau deka ma omlua ngong e ma pampamu lungong po-lou okus kovok. 28 Wom tona emnis ngong ke elio ka itau vala. Eknikane aitno lungong itau lokono ke wom kesua ngadong ke emtem batne ke wom.’” 29 Pita wai Devit ila sogongon tonari yagos deka wai langane blang. “Sipmi. Ngawai malak ke umu ma umeile omur ine. Oglou ari udo eia Devit dong la lama ila maglakngan yagos deka iye mete. Iye mete deka osep tiyas iye ke ina denga. E eknikane ina denga dau dong. 30 Oglou ari Devit iye gute napaprangan ina gesa. E ari Ida Tapolngon due aitno deka iye ile mase dau tauni ma ila napakngan gesa polou ka kasip amune deka vri mgo ke osep Israel ina. Ida Tapolngon kar ila promis kene ke Devit e wai dagar ine batne iye dong. 31 Oglou ari Ida Tapolngon due Devit aitno deka iye wai ke gute Krais ka Ida Tapolngon rere ma iye lua iye ke ila baulukngon. Iye wai ma iye mete deka iye la dong ke omur ka metengen ina kovok e pampamu ine munu ke ina denga e polou okus kovok. Ma Ida Tapolngon bitna sisir iye deka due poga tito ke ina denga. 32 Devit ila pelengon ane la ke gute Yesus. Oglou Yesus mete deka pampamu ine la munu ke ina denga. Deka Ida Tapolngon due poga tito ke ina denga e eknikane imavati iye blang. 33 Mase Ida Tapolngon due bauluk tito la ke omur heven deka iye dong ke limla odung. Deka iye didi ila promis ka oglou iye wai e kar Ano Itau ke Yesus. E eknikane elio ka umoklingen ine e umavati ina poloungon batne ke Yesus.” 34-35 “Devit wai langane. ‘Ngau Tapolngon wai ke Ngau Puda langane. Om-dong ke lungu odung la lama ngamole ngap oul keniye deka isak yagos.’” “Devit ila pelengon ane la ke iye tona kovok. Aurou. Alo ka iye mete pampamu ine la munu ke ina denga deka polou okus. Devit pampamu ine tito la ke omur heven e dong ke Ida Tapolngon limla odung kovok. Aurou. Pampamu ine la munu ke ina denga deka polou okus. 36 Umu ka osep Israel ina umoklingen lou pelengon lokono ane. Oglou umodue agegeng ke Yesus e umomluk iye ma iye mete. E eknikane iye mete kovok. Aurou. Eknikane iye dong kap Ida Tapolngon ka kakai iye tito lokono e rere iye gute ka Krais ka lua osep ke urok elio epmes ina e ka Ida Puda lokono.” 37 Osep pula tiklingen Pita ila pelengon deka aitno lisak kro lokono ine. Deka tipmi Pita gosok aposel leklou langane. “Sipmi. Eknikane imousine kesua limem elio epmes ina vri ke imi?” 38 Deka Pita koli wai ke isak langane. “Eknikane umabauluk aitno lumu ke lumu elio epmes ina bitna bitna e umedidi elio paunimngen ina ke Yesus angaine. Aitno lumu la dagar ke Yesus Krais ka Upu Luangan. Deka ma iye lua umu ke lumu elio epmes ina e ma iye kar Ano Itau ke umu kenmu kenmu deka ma Ano Itau dong ke aitno lumu. 39 Oglou Ida Tapolngon wai dagar ma iye pagei Ano Itau ke umu e wai Ano Itau karanga ke umu ka pula keniye e titopmu ka pula keniye e karanga ke osep ka pula keniye ka tidong ke omur ka pula keniye. E karanga ke osep keniye ka Ida Puda ka Ida Tapolngon mter aitno lisak ine.” 40 Pita napapra ke osep ari langane deka iye wai pula blang. Iye daiku ke isak pula langane. “Umu keniye umeile umu itau lama umodong soulu langka osep ka tidong oku ane ka tididi elio soulu.” 41 Pita napapra ke isak yagos deka osep pula langka inarak sasa 3,000 aitno lisak la dagar ke ila pelengon. Deka tineklep ke osep ka oglou aitno lisak la dagar ke Yesus kodong. Deka osep aposel tipaunim isak. Osep ka aitno lisak dagar ke Yesus tiduni pulu oklou aling aling 42 Deka osep keniye ka aitno lisak dagar ke Yesus tiduni pulu kap osep aposel oklou aling aling. E tiklingen osep aposel urok parerengen. Deka tiduni pulu e tingen inarak ngangon e tiwai itau ke Ida Tapolngon ma iye lua isak ke urok elio isuk isuk oklou ka pula keniye. 43 Alo ari osep aposel tidue elio arit ina pula e osep keniye ka tivati tidigrik ine. 44 Deka osep keniye ka aitno lisak dagar ke Yesus tiduni pulu oklou aling aling e tilua pulu ke urok wan bitna bitna. 45 E osep leklou tidue burong ke urok wan leklou deka tidue urok wan tonari ina mani deka titongo ine e leklou la ke osep ka urok wan isuk boto vala. 46 Oklou aling aling aitno lisak kene pulu deka tiduni pulu ke Ida Tapolngon ila ninu. E silang blang tiduni pulu ke urok ninu kene kene deka tigosok tingen inarak ngangon. E aitno lisak neser e itau lokono ke Ida Tapolngon ila makaingan. 47 Deka oklou ka pula keniye tikakai Ida Tapolngon angaine tito la egim lokono. E osep leklou aitno lisak itau ke osep tonari. Alo ari osep leklou blang aitno lisak la dagar ke Yesus deka Ida Puda klok urok elio epmes ina. Deka osep ka iye lua isak tineklep ke osep ka oglou aitno lisak la dagar ke Yesus kodong. |
copyright 2003 New Tribes Mission, Sanford, FL 32771
New Tribes Mission