Aposel 16 - Aria New TestamentTimoti neklep ke Pol e Sailas deka tigosok kla ke urok langan 1-2 Pol e Sailas isak kla tipolou ke Derbe e ke Listra. E ke Listra tisoson gute Timoti ka iye Yesus ila disaipel gesa. Osep Kristen ka tidong ke Listra e Aikoniam tiwai Timoti iye gute ka ila elio itau. Timoti tna apmang Yuda ina ka aitno dagar ke Yesus e timla gute Grik ina. 3 Alo ari Pol waiki Timoti neklep ke iye orwo Sailas ma isak kla ke urok langan deka iye wai ke Timoti langane. “Ma ngadue elio ulangngan ina ke wom kesua osep Yuda ina ka tidong ke omur ane tile omur ngap abo iye gute Grik ina.” 4 Deka isak kla ke armok armok e ke armok armok ari tikar pelengon gesa ke osep ka aitno lisak dagar ke Yesus. Pelengon tonari pelengon ka osep aposel e osep ka tiplau Ida Tapolngon ila osep tiwai ine ke Jerusalem kodong. Tiwai ke isak ine ma tididi pelengon tonari. 5 E Ida Tapolngon ila osep keniye aitno lisak ila dagar polou dagar lokono. Ari oklou aling aling osep leklou blang aitno lisak la dagar ke Yesus e osep ka aitno lisak dagar ke iye tires tipolou pula. Pol vati ano gesa 6 Pol gosok sisrok tilila ke omur Frigia e omur Galesia e ari tinapapra Ida Tapolngon ila pelengon ke provins Esia kovok. Kesua Ida Tapolngon Ano Itau dangdang isak ine. 7 Isak kla tipolou ke omur Misia ina olung ma tisep ke provins Bitinia e tisepe kovok kesua Yesus Ano Itau dangdang isak ine. 8 Deka tilila lelei omur Misia e tiduru kla tipolou ke armok Troas. 9 Isak tidong ke Troas deka ke epmes Pol vati ano e gute gesa vri e gi ke iye langane. “Pol omo omlua imi ka provins Masedonia ina.” 10 Pol vati ano yagos deka lokono imekere limem wan ma imala ke omur tonari. Kesua aitno limi mter Ida Tapolngon waiki imala ke omur tonari ma imanapapra Yesus ila omon itau ke osep are. Apmang Lidia aitno la dagar ke Yesus 11 Deka imodue sip e imo-songon Troas e imala ke aidunu Samotres e imopolou ine. Deka oklou silang imosongon aidunu Samotres imala imopolou ke armok Neapolis. 12 Imopolou ke Neapolis deka imosongon sip. E imasala armok tonari e imala imedidi ekreng e imopolou ke armok Filipai ka osep Rom ina tiplaue. Ari Filipai mgo ke armok keniye ka tidong ke provins Masedonia. E imodong ine oklou leklou. 13 Imodong ari e oklou sabat polou deka imopolou ke armok ina ari ina ekreng bitna e imala imoduru ke aki gesa ka dong olwo boto ke armok. Imala ari kesua aitno limi mter ma osep Yuda ina tiduni pulu ari ma tiwai itau ke Ida Tapolngon. Imopolou ke omur tonari deka imodong ine e ari imawai kap apmang leklou ka time tiduni pulu ine kodong. 14 Ari apmang kene dong ka klingen limem pelengon ka angaine Lidia ka ila armok batne Taiataira e iye boko e due burong ke molo ka edimor vala. Ari oklou aling aling iye lotuim Ida Tapolngon. Alo ari iye klingen Pol ila pelengon deka Ida Puda lua iye ke pelengon tonari e aitno la dagar ine. 15 Deka imapaunim iye gosok osep leklou ka tidong ke ila ninu. Imapaunim isak yagos deka Lidia wai ke imi langane. “Langka aitno lumu mter aitno lungong dagar lokono ke Yesus deka umomo umodong kap ngong ke lou ninu.” Iye wai dagar ke imi langane deka imala imodong kap iye. Pol orwo Sailas tidong ke kalabus 16 Ari ke oklou gesa imala ma imopolou ke omur ka osep tiwai itau ke Ida Tapolngon ine. E apmang gesa ka iye wokmeri nating polou ke imi. Angelo soulu gesa dong ke apmang ane e due wai ke elio bitna bitna ka ma tipolou e osep pula tikli iye ine. Deka ina puda tidue mani pula ine. 17 Oklou aling aling apmang ane didi imi imogosok Pol e iye wai omba langane. “Osep ane isak Ida Tapolngon ka mole tapolngon ka pula keniye ila osep bokongon ina. Tiwai ke umu ke pelengon ka karanga lua umu ke lumu elio epmes ina.” 18 Oklou pula apmang ane due elio langane la lama oklou gesa Pol aitno soulu lokono ine. Deka iye bauluk e wai dagar ke angelo soulu ka dong ke apmang tonari langane. “Yesus Krais ila arit due wom deka omsongon apmang ane e amla.” Pol wai langane deka lokono angelo soulu songon apmang tonari e la. 19 E alo ka apmang tonari ina puda tivati elio ane tile omur ma tikaranga tidue mani batne ke apmang tonari blang kovok. Deka tikis Pol e Sailas dagar e tidadai isak tipolou ke osep ka tiplau armok amtarsak ka tidong ke duningen ina omur ke armok. 20 Tipaur Pol e Sailas ke osep ka tiplau armok amtarsak deka tiwai langane. “Umoklingen. Osep Yuda ina ane tisruk osep matamur aitno lisak. 21 Kesua tiparere osep pula ke apu bitna bitna ka ite osep Rom ina itadangdang ite ine lama iteklingen ine e itedidie.” 22 Deka osep pula blang tineklep ke osep ka tiplau armok e tiwaiki timluk Pol e Sailas. Deka osep ka tiplau armok tiwai ke osep leklou langane. “Umoklok urok molo ma umodue aules e umomluk isak ine.” 23 E osep timluk Pol e Sailas pula. Timluk isak yagos deka tipaur isak kla tisep ke kalabus e tidong ine. E osep ka tiplau armok tiwai dagar ke gute ka plau kalabus langane. “Amplau osep orwo ane itau lokono.” 24 Gute ka plau kalabus klingen urok pelengon deka paur isak tisep ke eliang ka dong airavu ke kalabus aitno. Deka iye due kamsak sep ke akai orwo ma kis kamsak dagar. 25 Pol e Sailas tidong ke kala-bus aitno deka epmes airavu polou e tiwai itau ke Ida Tapolngon e tidue sakul ka kakai Ida Tapolngon angaine. E osep leklou ka tidong ke kalabus tiklingen isak blang. 26 Deka ari orgi ombatno ka dagar lokono polou ka due kalabus batne nemilmil. E lokono kalabus ina ekreng bitna keniye tinoklok e sen ka tipou osep kalabus ina ine tinoklok tiduru. 27 Deka gute ka plau kalabus tipa e vati kalabus ina ekreng bitna keniye tinoklok kodong. E iye pi ila elil omba e waiki mter iye tona ine kesua aitno mter osep kalabus ina keniye tiulou kla kodong. 28 Deka Pol gi ke iye omba langane. “Ampaiavu wom sakam omdong vala. Kesua imi osep kalabus ina keniye imi dau imodong ane.” 29 Deka gute plaungan ina gi osep ma tibik esluk gesa e tikalke me ke iye. E iye suong la polou ke Pol e Sailas e gene duru manik ke amtarsak e nakarkar pula. 30 Deka iye due isak tipolou kla ke dogur e pmi isak langane. “Osep. Ngadue sua ma Ida Tapolngon lua ngong ke lou elio epmes ina?” 31 Deka tikoli tiwai ke iye langane. “Langka aitno lugom la dagar ke Ida Puda Yesus ma iye lua wom ke lem elio epmes ina. Deka ma iye lua osep ka tidong kap wom ke lem ninu langane blang.” 32 Deka Pol e Sailas tiparere gute tonari gosok osep ka tidong ke ila ninu ke Ida Puda ila pelengon. 33 Ari dau epmes e gute ka plau kalabus grong tarna lisak egle egle. Iye grong isak yagos deka lokono tipaunim iye gosok osep keniye ka tidong ke ila ninu. 34 E iye paur isak ke ila ninu e tisepe deka iye kere isak ke inarak ngangon. E iye gosok osep keniye ka tidong ke ila ninu aitno lisak neser kesua aitno lisak la dagar ke Ida Tapolngon. 35 Kotkotu polou e osep ka tiplau armok tipagei osep polisman ke gute ka plau kalabus e tiwai ke iye langane. “Omsongon osep orwo ma isak kla.” 36 Deka iye wai ke Pol langane. “Osep ka tiplau armok ane tiwai ke ngong ma ngasongon wom e Sailas deka ngasongon umorwo umala e umodong itau.” 37 Deka Pol koli osep polis-man urok pelengon e wai ke isak langane. “Narep osep timluk imi ke osep pula amtarsak lama tiklingen limem pelengon kovok. E tidue imi imesep ke kalabus. Imi ane osep Rom ina e eknikane osep ka tidue agegeng ke imi tiwaiki tibisi urok elio e tiwaiki imala vala. Umo-klingen. Umawai ke isak ma isak tona time e tidue imi deka tipaur imi imala.” 38 Deka osep polisman kla tipolou ke osep ka tiplau armok e tipalongo urok ke Pol ila pelengon. Tiklingen ine e tiulou tarna lisak ine kesua Pol e Sailas isak osep Rom ina. 39 Deka osep ka tiplau armok tipolou ke Pol e Sailas e timosi urok elio e tiwaiki aitno lisak epen ke isak. E tipaur isak tipolou ke kalabus e tipmi isak ma tisongon armok are. 40 Pol e Sailas tisongon kalabus kodong e isak kla tipolou ke apmang Lidia ila ninu. E tigosok osep Kristen tiduni pulu ine e tiwai pelengon ke isak ka due aitno lisak dagar deka tisongon armok e isak kla. |
copyright 2003 New Tribes Mission, Sanford, FL 32771
New Tribes Mission