Mhakechüko 9 - Angami Naga CL (Re-edited) Bible (BSI)Saul Puo Nou Kedikelie ( Mhak 22:6-16 ; 26:12-18 ) 1 Sükisü Saul-e thete dieu se mu Niepuue pethakelieko dukhrituoü khuboupfü di zievokezhatho-u ki vo, 2 di puo bu Damaska nu sinagogko nu voketuo la leshü chalie, sidi puoe kehoupuorei Chau zeyakezha thepfu rei thenu rei ngukelieko teze Jerusalem nu votuoü tuo. 3 Sidi puoe tuo Damaska penuo vozhü tse, vapuochü teigei nu kezie puo tsur puo khie lutsahatsa va ziekruoita. 4 Sitse puo te kijü tsuta mu mhapfhe puo, “Saul, Saul, no kiüdi a pechüpenyüya ga?” 5 Siru puo sie, “Niepuu, no supuo ga?” Sitse puo die kela di, “A Jisu, no puo pechüpenyüyakezhau. 6 Derei no sieliecie, sidi tuo nadiu nu lelie, sünu n bu kedipuo chü morosuo shicü pushütuo.” 7 Süki puo ze rüveketuoko mhapfheu we si zo derei miapuorei ngu kemo la thopfü thata. 8 Saul kijü nu sielie di mhirhoshü, derei mhapuorei ngu mota; süla uko puo dzie teshülie di puo ze Damaska nu leta. 9 Sidi puo zha se mhapuorei ngu mo mu mhacümhakrie rei mo bata. 10 Süki puo za Anania ükecü pethakeliemia puoe Damaska nu ba. Niepuu ziemho geinu puo ki, “Anania,” si. Puo sie, “Niepuu, a haki bawe,” sishü. 11 Süki Niepuu puo ki, “Sieliecie, sidi tuo cha Kemezhüu üyakezha nu volie mu vo Juda kinu keba Saul ükecü Tarsmia puo ketsocie. Puo tsie kecha chü bate, 12 mu puo ziemho geinu Anania ükecümia puo vor puo bu mha ngulieketuo la puo dzie yhapie puo gei keshü ngu bate,” sita. 13 Derei Anania sie, “Niepuu, mia kekra themia hau dze mu puo Jerusalem nu n themia kemesako gei suo phikecü mhatho chükeshü dzeko pete a ki pute, 14 siro puo hanu zorei zievokezhako kinu Damaska nu keba n rüsuoyakezhako telietuoü kekuo chaliete.” 15 Derei Niepuu puo ki, “Tuoshülie, kekreilamonyü a puo bu Judakemoko mu kediko tsiu Israelko ki a zau se pushüketuo la puo kedaliete; 16 a a thuo puo bu a za la kedithede kemezhie morosuo shicü peteko thashü puo kietuo,” sita. 17 Süla Anania sie di tuo Saul keba ki nu vo di puo dzienie yhapie puo gei shü di sie, “A Siezeu Saul, Niepu Jisue no cha nu vorkezhü ki n pengukeshüu thuo n bu mha ngu lalieketuo mu Kemesa Ruopfü bu n tshulieketuo la a ketseshüwe.” 18 Sishü tse mezemo puo mhi geinu mha lhe mhiekecü huo tetsuta di puo mha ngu lalieta. Sitse puo sielie di dzülupfülie, 19 süsie puo mha huo cülie di metei lalie. Süsie puoe pethakelieko ze di zha huo Damaska nu bata, Saul Damaska nu Pethakecü 20 Sidi puo kenourhei sinagog nu vo di Jisu dze pu di sie, “Puo Ukepenuopfü Nuou zo,” sita. 21 Siro puo die kesiko pete u ngo di, “Puo Jerusalem nu theza hau kieyakezha kheko pekatuoyakezhau mo me? Puo thechü hau nu rei süu la themiako telie di ze zievokezhako ki voketuo la kevor-u zo mo me?” sita. 22 Derei Saul kepetha dieu kuo kechü sa di Jisue Khrista zo ükecü thashü di Damaska nu kelhou Judako ti pejüwa. 23 Siro zha huo sie Judako kedova di puo dukhriwaketuo rhü bata, 24 derei puo uko mharhü süu silieta. Ukoe puo dukhriwatuoü teizeiteiso kharuko nu puo chadze bata; 25 derei khuzhü puo puoe pethakelieko puo pie mekho puo nu shülie di dahou kecie puo nunu puo petepie dahou sie shüwa. Saul Jerusalem nu Kevo 26 Sidi puo Jerusalem nu vorlie tse, puoe pethakelieko ze kepekrolie nyü sie; derei uko puo üse pethakeliemia ücü pele mo di uko pete puo preita. 27 Sirei Barnaba puo ze apostelko ki vo di, uko ki puo kimhie di chala nu Niepuu ngu shi mu Niepuu puo rüchü, siro puo thepfu se di Jisu zau pie Damaska nu mia petha shicü dze pushü. 28 Süla puoe uko ze Jerusalem nu kho mu ke di Niepuu za nu thepfu se di mia petha tuota. 29 Puo Grik die kepu Judako ze kerüchü mu keprüli, derei uko puo dukhriwatuoü sieta. 30 Süla kepelemiako hau silie tse, uko puo ze Kaisaria nu vo di puo ketsepie Tars nu shüwa. 31 Süteiki Judia, Galil tsiu Samaria nu kehouu bu mene mu metei sielie. Siro Niepuu khrüprei di lhou mu Kemesa Ruopfü bu unou chü peluo tsiu tsüphrü kra miemielie. Pitor Lida mu Jopa nu Kevo 32 Pitor rüve lukihaki kepeleko donu vo, mu puo Lida nu keba kemesako ki rei vor. 33 Sünu Aenia ükecü lasiamia puo, cie thetha puo zhü nu zhüketa puo ze keselie. 34 Sitse Pitor sie puo ki “Aenia, Jisu Khristae n chü keshürhoshütuo üzhie, sielie, di n zhü tshüwalie.” Sitse puo mhai sielie. 35 Ru Lida mu Sharon nu kelhou pete hau ngu di rürei Niepuu kitsa vorta. 36 Siro Jopa nu Tabitha ükecü pethakeliemiapfü puo baya, Grik die nu puo za Dorka. Süpfü mha kevi kechü mu methuo mha pie mia ketsü nu chüsechüya. 37 Si ba ru puo mhachülie di siata, sitse uko puo mo-u khrüwa di pie kibou peso-u gei zhü. 38 Lidae Jopa kepenuoki ba, mu pethakelieko Pitor sünu keba sishü di uko mia kenie ketsepie puo kie bei di, “No rükri hieko ki vor zocie,” ishü. 39 Süla Pitor sielie di sünie ze tuota; siro puo vor tsolie mu uko puo ze kibou peso-u gei kho. Sitse samipfüko pete vor puo houpfülie, di Dorka rhei keba ki boulie mu pfhemenei chükeshüko chüpie puo pekie di kra ba. 40 Süla Pitor uko pete bu chazou prata, mu puo khoutoulie di kecha chüshü; süsie puo rürei vo themo-u kitsa valie di sie, “Tabitha, sieliecie.” Sitse puo mhirhoshü di Pitor ngulie tse, puo sie balieta. 41 Ru puo hapfü mengupie puo bu siethalie, süsie puo kepelemiako pete mu samipfüko rei kie lashü di puo chü perheilieketa se uko pekieshü. 42 Siro thedze hau pu kezapie Jopa nu mia pete ki vota mu themia kekra Niepuu peleta. 43 Siro Pitor telhe Jopa nu Simon chüzhükechüu ze ba. |
The Bible Society of India
© 2023, Used by permission. All rights reserved. More
Bible Society of India