Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Mathi 21 - Angami Naga CL (Re-edited) Bible (BSI)


Jisu Meyiemeluo Jerusalem nu Kele
( Mark 11:1-11 ; Luk 19:28-40 ; Joh 12:12-19 )

1 Siro Jisu uko Jerusalem kepenuoki Oliv Kijüthou gei Betfage nu vorlie; mu Jisue pethakeliemia kenie ketseshü,

2 sidi sie unie ki, “Nnie tuose rüna nnie petsou kebau nu volie, sitse nnie gadapfü puoe puo nuo sa di khepie ketha ngulietuo ho; sünie phreilie di ze a ki vorliecie.

3 Siro huomia nnie ki mha huo pu ro, ‘Niepuu hanie se morosuoyalie,’ sicie. Sitse puo sünie kha mhashütuo ho.”

4 Süsü siedzekesiu bu pupie kezhü,

5 “Nieko Zion nuopfü ki pushücie, Harie, n kediu n ki vorzhü ho, puo zho vi di gadapfü puo gei tuo, gada yopuo, gadanuopfü geinu,” ikecü dieu tseilieketuo la.

6 Süla pethakelienie vo di Jisu unie ki pukeshü tuoi chülie;

7 sidi unie gada krüpfü mu puo nuoyo ze vorlie, sidi pfhe pie sünie gei khrashü, sitse puo sie sügei balie.

8 Süki krodiu pete khre u pfhe rhuopie cha nu khrashü mu kekreiko seico rhopie chakhrata.

9 Siro themia krodi puo mhodzütsa mu puo sietsa ketuoko shie di sie, “David Nuou, Hosana! Niepuu za se vorkezhüu thejakepfütho! Tei pesotho gei rei, Hosana!” isi tuota.

10 Siro puo Jerusalem nu lerlie tse, nadiu pete bouübita di sie, “Hau supuo ga?”

11 Siru themia krodiko sie, “Hauha Galil kijü nu Nazaretmia siedzekesiu Jisu zo,” sita.


Jisu Rüsuoki Chü Kemesakecü
( Mark 11:15-19 ; Luk 19:45-48 ; Joh 2:13-22 )

12 Süsie Jisu tuo Kepenuopfü rüsuokiu nu vo di mia mha khrü mhaze kebako pete whuowa, tsiu shükeiraka keli kebako mizhü mu paruonuo ze kebako ba phou pelawa;

13 Sidi puo sie uko ki, “A ki üse kechaki ütuo, idi thupie zhü, derei nieko hau üse mia vie sekecüko ki chü bate.”

14 Süki mhiciemia mu kerünyiemia rüsuoki nu zo puo ki vor ru puo süko chü keshürhoshü.

15 Derei zievokezhako mu thezhokepethako puoe chükeshü ungomhathoko mu rüsuoki nu nhicunuoko shiekhoui di, “David nuou, Hosana!” isi keba sishü di uko nei mota,

16 Sidi sie puo ki, “Uko kedipuo pu tha shi no si mo?” sita. Sitse Jisu sie uko ki, “U; nieko ‘Nhicunuoko mu nuoranuoko tie nunu rei n ketshe chü tseiliete,’ ikecü thupie kezhü phrü mo zo me?” sita.

17 Sidi puo uko khawa di nadi sünunu tuo Bethani nu vota, di süzhü sünu zhüta.


Jisu Chiedebo Rüsekewa
( Mark 11:12-14 , 20-24 )

18 Siro khise puo nadi sünu la vorzhü tse puo va merüta.

19 Sitse cha khieki chiedebo puo keba ngulie di puo tuo süki phi, mu süu puonyü sie mhapuorei keba ngulie mo. Sitse puo sie süu ki, “N geinu n si puorei vü sa hietacie!” Sishü mumetha chiedebo-u rüwita.

20 Siro pethakelieko hau ngushü di uko ngo di sie, “Kimhie di chiedebo-u rüwi mhata ga?”

21 Sitse Jisu sie, “A nieko ki pu toushütuo, nieko pelelie mu kenoudota moro, chiedebo-u gei rübei monyü nieko kijüthou hau ki, ‘No rülouse dzükezha nu letacie,’ ishü rei süu chülietuo.

22 Nieko pelekhru di mhakehoupuorei cha ro ngulie zotuo.”


Jisu Kekuo Dze Ketsokecü
( Mark 11:27-33 ; Luk 20:1-8 )

23 Siro Jisu rüsuoki nu le di mia petha ketha ki zievokezhako mu phichüko puo ki vor di sie, “Kedipuo kekuo se no mha hako chüya, mu supuonie kekuo hau pie n tsü ga?”

24 Sitse puo uko die kela di sie, “A rei nieko ki mhapuo ketsotuo, mu nieko süu kelashü ro, a rei nieko ki a kedipuo kekuo se mha hako chüya shikecü pushütuo.

25 Johan mia dzülukepfüu kirapuo nu vor ga, teigei nu mo themia kinu ga?” Sitse uko thuo uko donu kepu di sie, “Mhanuü we ‘Teigei nu zo’ ishü ro, puoe sie, ‘Siüro nieko kiüdi puo pelelie mo ga?’ itatie.

26 Siro úkoe, ‘Themia kinu zo,’ ishütuoü mu we themiako prei; kekreilamonyü mia pete rei Johan üse siedzekesimia puo ükecü pele tuoketa la.”

27 Süla uko Jisu die kela di, “Hieko si mowe.” Siru Jisu uko ki, “A rei kedipuo kekuo se mha hako chü tuo shikecü pie nieko ki pulie lho.”


Nuo Kenie pie Kedievikeshü

28 “Siro nie kedipuo le ga? Mia puoe puo nuo kenie nyi; puo nuorieu ki vo di, ‘A nuo, no thie tsu a khubelie nu mhachücie.’

29 Sitse puo sie, ‘A tsu lho,’ derei süsienu puo nou rüdi lalie di tsuta.

30 Süsie puoe puo nuo nhicuu ki vo di sükemhie pu lashü. Sitse puo sie, ‘A tsutuo, apuo,’ derei puo tsu mota.

31 Ki-a, sünie kiu puo puo nei chülie ga?” Sitse uko sie “Phichüu zo,” si. Süla Jisu sie uko ki, “A nieko ki pu toushütuo, khezhanuo kekhruoko mu thethenuko nieko mhodzü rie Ukepenuopfü kedi nu letazhie.

32 Kekreilamonyü Johan kemiatho cha ze nieko ki vor, derei nieko puo pele mvüte; sirei khezhanuo kekhruoko mu thethenuko we puo pelelie mu nieko we süsü ngukewa sie zorei, nie nou rüdilie di puo pelelie moketa la.


Lieciemia Kerüzhü Kro Puo Dze Dievi
( Mark 12:1-12 ; Luk 20:9-19 )

33 “Dievi kekrei puo rünyüshücie. Thiedzü lie niepumia puo puo khubelietsa puo cielie, sidi cakhapie houlie, siro khube zutse chülie mu lieu pfheketuo la shadze chülie. Süsie puo khube lietsau pie lieciemia kro puo penyiewa di rüve rüna kekrei puo nu vota.

34 Siro lieyie tei vor tse, puo mhatho siko pfhü kenguketuo la puo kituomia kro puo ketsepie liecie süko ki shü.

35 Derei lie nyie kebako puo kituoko telie di mia puo vüwa, kekrei puo dukhriwa mu ketsie pie mia puo vawa.

36 Süsie puo kituo kerieko ki rei krakuokecü ketse lashü tse, süko gei rei sükemhie chü lata.

37 Thelatho-u va puo sie, ‘Uko a nuou we rhulietuo,’ idi puo ketsepie uko ki shü.

38 Derei lie nyie kebako nuo süu ngushü tse, uko thuo kerüchü di sie, ‘Hau kayieute, úko puo dukhriwa di puo kayieko kezalietuo khe,’ sita.

39 Süla uko puo teze khubelieu nhaphie pra di puo dukhriwa.

40 Siro khubelie niepuu vor tse, puo lie nyiekezhako gei kedipuo chütuo ga?”

41 Sitse uko puo ki, “Puo themia kerüzhü süko pekaperuowatuo, sidi khubelie süu pie lieciemia kekrei lieyie teiki puo mhatho si bu rüchüshü puo tsülie kevi kro puo tsüwatuo,” sita.

42 Sitse Jisu sie uko ki, “Nieko thiedzü Kethodieko nu: ‘Ki kechükoe khawaketa tsieu puo ke nu tsieu chüte, süusü Niepuu thuo chüshü zo, tsiu süu u mhiki u ngo zo,’ isi pie ketuoko phrü mo zo me?

43 Süla a nieko ki pushütuo, nieko kinu Ukepenuopfü kedi chüsetatuo, sidi pie u si rüchüshüketuo seyie puo tsüwatuo.

44 Siro themia kehoupuorei ketsie süu gei teketsuu kesetshie phawatuo; tsiu süu te kehoupuo gei rei tsu ro, süu kese tshiepie nyophe chüwatuo.”

45 Siro zievokezhako mu Farisiko puo dieviko sishü di puo uko dze pu keba silieta.

46 Süla uko puo telie nyüta, derei uko themia krodiu preita, süko puo üse siedzekesimia puo üdi le tuoketa la.

The Bible Society of India

© 2023, Used by permission. All rights reserved. More

Bible Society of India
Lean sinn:



Sanasan