Biblia Todo Logo
Online Bible

- Advertisements -


This book is not inspired by God and is not part of the Christian canon or the Jewish Tanakh. It is shown only for historical and study purposes. View full explanation

Tobit 14 - Ebaibul


Ŋakiro a Tobit ŋuna esidyok
(Nau 1:2-17, 3:1-19; Sakar 8:20-23 )

1 Ŋakiro ŋuna epuror Tobit Akuj daadaŋ ŋun.

2 Abu Tobit totwana a ekisil, arae ŋikaru keŋ amiat ka ŋitomon ka ŋiarei, ido aponi tonukae iŋes Ninepe itopolooritae nooi. Arae ŋikaru keŋ ŋatomonikanikapei ka ŋiarei apaki ŋina amudukania iŋes, ido kedaut ŋakonyen keŋ a ŋaleun abu toyar eyakar ajokis, kiŋaranakini ŋituŋa ka kipuro Akuj a ŋinapaki ka kiiunite ailiil ŋina ka Akuj.

3 Ani eapuuni Tobit atwanare, abu tonyarau lokoku keŋ Tobias ka ŋidwe a Tobias ŋulusapa ŋulukanikaarei, ido tolimok ŋakiro nu, “Lokoku kaŋ, ya ŋidwe kon,

4 tolot atipei Media, anerae anupit ayoŋ ŋakiro a Akuj ŋuna abu Naum kirwor aŋuna a Ninepe atemar itiyakinosi ŋakiro ŋun daadaŋ ka ereunio Asirya ka Ninepe. Kire jik, iyookino ŋakiro daadaŋ ŋuna erworito ŋikadwarak a Isirael ŋulu eakuunit Akuj. Mam apei daŋ a ŋakiro kec ŋina nyiyookin, nai iyookin daadaŋ anapakio a ŋuna etubunitoe. Aŋun, ejok akiboiyor Media akilo akiboi ka Asirya ka Babilon, anerae ayeni ayoŋ ka anupit atemar ŋakiro daadaŋ ŋuna abu Akuj tolimu, itiyakinio ka eruwor ŋuna a kire mam akirot apei daŋ ŋina adwaritae ŋina nyiyookin. Ielaryo ŋiyeneta yok daadaŋ ka ŋituŋa ŋulu iboiyete alo Isirael, erikoryo ikes anakwap a ŋina ajokan ka mam ituŋanan eyakaun nakwap a Isirael daadaŋ, tari Samaria ka Yerusalem mam ituŋanan eyakaun. Tosodi icunyaryo Akai ka Akuj anakwap a na, toŋopiya, ido eruwor nen ereŋorot apaki adio.

5 “Nai isyoni Akuj ikes nabo ka inyakuni Akuj ikes nakwap a Isirael, ido edukokinete ikes nabo Akai ka Akuj, nai nyedukunete ikes iŋes kikwaanikin ka epite ŋolo sek ayakar akitodol ŋina edolio apaki ŋina isiyookinere ŋuna sek edwaritae. Kedaun ŋun, eboŋunete ikes daadaŋ aneni sek arikoritae, tosodi edukokinete ikes nabo Yerusalem erae ŋolo ibus nooi, ido tooma keŋ, edukokinete ikes Akai ka Akuj, lopite ŋolo elimunitotor ŋikadwarak a Isirael aŋuna keŋ.

6 Epote nai ŋituŋa a ŋakwapin a nakwap a daadaŋ akinup Akuj ka kilipa neni ka Akuj alotooma ŋuna a kire. Imyekinete ikes daadaŋ ŋitorubei a ŋakujo kec aŋuna amodiyasi ikes akitiya ŋuna nyiyookino,

7 ido epote ikes alotooma akiyookino akipuro Akuj ŋina a ŋikaru ka ŋikaru. Ŋisirael daadaŋ ŋulu iiunito alorwa a ŋul ka ŋulu etamunito Akuj ecununio iwapei. Elosete ikes Yerusalem kiboiyoto ŋikaru ka ŋikaru emam ŋace anakwap a Aburaam ka einakinio ikes akwap ŋin toruwor ŋina kec. Elelyanete ŋulu eminasi kire Akuj, nai emunyaryo anakwap a daadaŋ ŋulu eseceneneete ka ŋulu nyitiyaete ŋuna iyookino.

8 Ŋidwe kaŋ, aŋun tokona, akalimokini ayoŋ iyes atemar kitiyanakisi Akuj anakikinyoma ka kitiya ŋakiro ŋuna ejokak aneni keŋ. Emaikina ŋidwe kus daŋ tolimokinae akitiya ŋuna iyookino ka akiŋaranakin ka ainanakin ŋuluce ibore idio, totamunito Akuj ka kipurosi ekiro keŋ ŋapakio daadaŋ emam amodiyo ka agogoŋu kec a daadaŋ.

9 Aŋun tokona lokoku kaŋ, kimyek Ninepe, nyirubak iboi a ne.

10 Akoloŋit daadaŋ ŋina inukya iyoŋ toto kon diyete kaŋ, nyiriya akuwar ŋin alotooma etaun, anerae ete ayoŋ atemar elal akitiya aronis alotooma keŋ ka elal amodiyo alotooma keŋ, ido nyirumito ŋituŋa ŋileec aŋuna a ŋakiro a ŋuna itiyaete ikes. Lokoku kaŋ, toyenu ŋuna abu Nadab kitiya neni ka Aikar a ŋolo abu kitopolou iŋes. Pa mono abu iŋes kikatak akiar iŋes, ido toreik iŋes akiŋop analyal a? Abu Akuj kinyaŋa ŋuna a ŋileec ŋuna etiyae iŋes. Abu Aikar tolomu kiŋa nai abu Nadab toloma nakiryonut ŋina a ŋikaru ka ŋikaru, anerae acamit iŋes akiar Aikar. Aŋuna eŋaranakinia Aikar ŋituŋa, abu toiun anakiro aŋuna aronok aŋuna ayeunit Nadab aŋuna keŋ, nai apotu ŋakiro keŋ pei tonyama Nadab ka abu totwana.

11 Aŋun tokona ŋidwe kaŋ, iŋolikis iyes ŋakiro ŋuna epedorete akiŋaranikin ŋituŋa akitiyakin ka ŋakiro ŋuna epote neni a ituŋanan pa kitiyae ŋuna iyookino. Eyauni amamukau akiyookino atwanare. Nai tokona nyeriŋa ayoŋ epatana akieŋa.” Apotu nai ŋidwe a Tobit kiperikis Tobit lokitaada keŋ, ido abu Tobit kiridak ka aponi tonukae iŋes anakitopoloorit.


Atwanare a Tobit ka Ana

12 Ani etwani toto a Tobias, abu Tobias tonukak iŋes diyete Tobit. Abu nai Tobias ka aberu keŋ ta ŋidwe keŋ toboŋosi Media kiboiyosi Ekibatana neni a Raguel alokamuran keŋ.

13 Etopoloorit Tobias ŋikamurak keŋ anamojoŋu kec ka abu tonukak ikes Ekibatana nakwap a Media. Abu iŋes kirum ŋiboro a Raguel ka ŋiboro a papa keŋ Tobit.

14 Abu Tobias totwan itopolooritae, arae ŋikaru keŋ amiat ka ŋitomon ka ŋikanikaarei.

15 Ani eriŋa iŋes nyetwana abu kiira ŋuna ka akinyasuno a Ninepe ka abu kiŋolik ŋienan ŋulu ayaunio alo Ninepe torikunoe Media, ŋituŋa ŋulu abu erwosit Sisares ŋolo a Media toriku. Kipur Tobias Akuj a ŋuna a ŋakiro a ŋuna abu Akuj kitiya neni a ŋituŋa a Ninepe ka Asirya. Ani eriŋa iŋes nyetwana, abu tolelyan neni ka Akuj aŋuna a ŋakiro aŋuna etiya neni a Ninepe ka abu kipur Ekapolon Akuj ŋikaru ka ŋikaru. Amen!

Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.

Bible Society of Uganda
Follow us:



Advertisements