2 SAMUƐLI 15 - Bisã Bible 2005Abusalomu bona Dauda kpɛ 1 Abire gbɛra Abusalomu sɔ̃go lè a zĩdanɛ kũ sɔ̃nɔ kũ gɔ̃gbɛ̃nɔ gbɛ̃nɔn bupla akuri kũ onigɔ̃ bàa lɛ́ a arɛnɔ. 2 Àdi futɛ kɔnkɔkɔnkɔ àgɔ̃ zɛna bĩnilɛ sarɛ. Tó gbɛ̃ yã vĩ kũ a gbɛ̃dakeo àtɛn gɛ́o kína kĩnaa à kɛkɛnɛ, Abusalomu dì ade sísi à pinɛ: Wɛ̃tɛ kpaten n bonn? Tó à wèa à pì: Makũ n zɔ̀bleri ma bo Isaraila buri dí gũmmɛ, 3 akũ Abusalomu dì pinɛ: N yã nnamɛ, à zɛ́ vĩ, ama kína gbɛ̃ke kun à sã kpá n yãiro. 4 Abusalomu dì ɛra à pi: Tó ò ma kɛ yãkpatɛkɛri ũ ó bùsun, gbɛ̃ kũ à yã vĩ ke gbɛ̃ kũ àtɛn gbɛ̃ gbɛka yãkpatɛkɛkia ń pínki anigɔ̃ su ma kĩnaa, manigɔ̃ a yã kɛkɛnɛ a zɛ́a. 5 Tó gbɛ̃ sù à kùtɛ a arɛ, àdi ɔ bo à ade kũ à lɛ́ pɛ́a. 6 Lɛn àdigɔ̃ kɛ lɛ Isaraila kũ òtɛn su yãkpatɛ kɛ kína kĩnaanɔnɛ ń pínki, akũ ń swɛ̃̀ɛ tà a kpa. 7 Wɛ̃̀ siikɔ̃ gbɛra à pì kínanɛ: Ǹ ma gba zɛ́ mà gɛ́ la kũ ma dà Dikirinɛ sa o zaa Ɛblɔnu. 8 Makũ n zɔ̀bleri ma lɛ́ pìi gbɛ̃̀nɛ gɔrɔ kũ má kú Gesuru, Siria bùsun ma pì: Tó Dikiri tò ma su Yurusalɛmu, mani sa oa Ɛblɔnumɛ. 9 Kína pìnɛ: Ǹ gɛ́ ǹ su aafia! Akũ à fùtɛ à gɛ̀ɛ Ɛblɔnu. 10 À gbɛ̃nɔ zĩ̀ Isaraila burinɔ kĩnaa pínki à pì: Tó a kuru'ũ mà dɔ, à pi Abusalomu mɛ́ à kí blè Ɛblɔnu. 11 Gɔrɔ kũ àtɛn futɛ Yurusalɛmu à gbɛ̃nɔ sìsi gbɛ̃nɔn wàa do ò gɛ́ kãáo, akũ ò gɛ̀ɛ kũ nɛ̀sɛ mɛ̀n doo, ò yã pìi asiri dɔ̃ro. 12 Gɔrɔ kũ àtɛn sa o, à Gilo gbɛ̃ Aitofɛli, Dauda lɛ́dammarii sìsi zaa a bɛ wɛ̃tɛn, akũ lɛ́kpakũsũna Daudai tɛn kara. Gbɛ̃ kũ ò kú kũ Abusalomuonɔ dasi tɛn kara. Dauda bàasinaa 13 Baarukparii sù à pì Daudanɛ: Isarailanɔ swɛ̃̀ɛ tà Abusalomua. 14 Akũ Dauda pì a ìba kũ ò kú kãao Yurusalɛmunɔnɛ: À futɛ ò bàa lɛ́. Tó ódi kɛ lɛro, óni le ò bo Abusalomu ɔĩro. Ò kɛ likalika. Tó ódi kɛ likalikaro, ani ó le la, ani ó ásaru kɛ, ani wɛ̃tɛdenɔ dɛdɛ kũ fɛ̃nɛdao. 15 Kína ìbanɔ pìnɛ: Ó dikiri kína, yã kũ n zɛo pínki, ókɔ̃nɔ n zɔ̀blerinɔ o lakamɛ. 16 Akũ kína dà zɛ́n. A bedenɔ bò ò tɛ̀i ń pínki, ama à a nɔ yìgisaride mɛ̀n kurinɔ tò gwe ògɔ̃ bɛ gwa. 17 Kína dà zɛ́n lɛ kũ a gbɛ̃nɔ. Kũ ò kà wɛ̃tɛ kpɛ, à lìtɛ à zɛ̀. 18 Akũ a ìbanɔ pínki kũ a dogarinɔ kũ Gatadenɔ gbɛ̃nɔn wàa aakɔ̃ kũ ò tɛ́i zaa Gatanɔ gɛ̃̀tɛ ń pínki. 19 Akũ kína pì Gata gbɛ̃ Itainɛ: Bɔ́yãi ntɛn gɛ́ kũoomɛɛ? Ǹ ɛra ǹ tá ǹgɔ̃ kú kũ kína dufuo, zaakũ gbɛ̃ zĩ̀tɔɔmɛ n ũ, n bo n bùsummɛ. 20 N suna dí gɔrɔ pla kɛro, akũ ń ye ǹgɔ̃ likara zɔ̃ kũoo yá? Má dɔ̃ gu kũ matɛn gɛ́nlo. Ǹ n gbɛ̃nɔ kakara ǹ tá kũńwo. Dikiri gbɛ̃kɛ kũ náani yão kɛnnɛ. 21 Akũ Itai wèa à pì: Ma dikiri kína, kũ Dikiri kunnaao kũ n kunnaao, gu kũ ń kun pínki, makũ n zɔ̀bleri manigɔ̃ kú gwemɛ, mani ga yá kesɔ̃ manigɔ̃ kun yá. 22 Akũ Dauda pìnɛ: Ǹ domɛnɛ arɛ ò gɛ́! Akũ Gata gbɛ̃ Itai ɛ̀ra à dà zɛ́n kũ a gbɛ̃nɔ kũ a danɛ kũ ò kú kãaonɔ ń pínki. 23 Kũ òtɛn gɛ̃ zɛ́la ń pínki, akũ bùsudenɔ wiki lɛ̀. Kũ kína bikũ̀ Kidironua, akũ ń pínki ò gbáranna zɛ́ sɛ̀. 24 Zadɔki kú gwe dɔ kũ Levinɔ ń pínki. Ò Luda bàka kunna kũńwo àkpati sɛna. Ò àkpatii pìi dìtɛ Abiata sarɛ ari gbɛ̃nɔ bɔ̀tɛ wɛ̃tɛn ò làka ń pínki. 25 Akũ kína pì Zadɔkinɛ: Ǹ Luda àkpati sɛ́ ǹ gɛ̃o wɛ̃tɛ gũn. Tó ma Dikiri pɔnna lè, ani tó mà su mà wɛ́ sialɛ kũ a kúkio. 26 Tó à pì ma yã dí káaguro sɔ̃, ma laka. À kɛmɛnɛ lákũ à kɛ̀arɛ mana nà. 27 Akũ kína ɛ̀ra à pì sa'ori Zadɔkinɛ: Wɛ́gupu'eriimɛ n ũroo? Ǹ ɛra ǹ tá wɛ̃tɛ gũn aafia kũ n nɛ́ Aimazao kũ Abiata nɛ́ Yonatão. À tá kũ á nɛ́ gbɛ̃nɔn pla pìnɔ. 28 Manigɔ̃ zɛna swabikũkia sɛ̃̀ntɛ ari mà baaru maáwa. 29 Akũ Zadɔki kũ Abiatao Luda àkpatii sɛ̀ ò tào Yurusalɛmu, akũ ò gɔ̃̀ gwe. 30 Dauda tɛn Kùkpɛ sĩ̀sĩ kũ àtɛn ɔ́ɔ dɔ. À pɔ́ kù a mìia, à kyate kpanaro. Gbɛ̃ kũ ò kú kãaonɔ pɔ́ kù ń mìia ń pínki, òtɛn ɔ́ɔ dɔdɔ òtɛn gɛ́o. 31 Kũ ò pì Daudanɛ Aitofɛli kú gbɛ̃ kũ ò zɛ̀ kũ Abusalomuonɔ tɛ́, akũ Dauda adua kɛ̀ à pì: Dikiri, ǹ tó a lɛ́damma gɔ̃ de yã fayasaride ũ. 32 Kũ Dauda kà sĩ̀sĩ mìsɔ̃ntɛa, gu kũ donyĩkɛki kún, Aki gbɛ̃ Usai sù à dàalɛ, a uta kɛ̃na akũsɔ̃ bùsu kú a mìia. 33 Dauda pìnɛ: Tó n gɛ kũmao, ĩnigɔ̃ demɛnɛ aso ũmɛ. 34 Tó n ɛra n ta wɛ̃tɛn, akũ n ò Abusalomunɛ a zɔ̀bleriimɛ n ũ sɔ̃, ĩni Aitofɛli lɛ́damma gboromɛnɛmɛ. Ǹ pinɛ a de zɔ̀bleriimɛ n ũ yã, ama tera n gɔ̃ a zɔ̀bleri ũmɛ sà. 35 Sa'orinɔ Zadɔki kũ Abiatao gɔ̃ kú kũnwo gwe. Ǹ yã kũ n mà kínabɛa babańnɛ pínki. 36 Ń nɛ́ gbɛ̃nɔn planɔn kú kũnwo gwe, Zadɔki nɛ́ Aimaza kũ Abiata nɛ́ Yonatão. Tó n yãke mà, ǹ nɛ́ pìnɔ zĩ ò su ò omɛnɛ. 37 Akũ Dauda gbɛ̃nna Usai pìi tà, à kà Yurusalɛmu gɔrɔ kũ Abusalomu tɛn gɛ̃. |
Bisã Bible © SIM International, 2005.