MARK 5 - AMÜSÜH HÜM CL Bible (BSI)Amünean Me Lakhi Mihtsürü Thsüngukhi ( Mt 8.28-34 ; Lk 8.26-39 ) 1 Judüki arünü keto thripkhüh lim, Gadara lomi ching arü. 2 Tüsho küyimki api sangkung chingnü akhiukkheanü, zukleangnü amünean me yüzahkhi mihtsürü khülangnü mibahpung chingnü api shoru, 3 api ju kiuyuk bolung lakheah; tüsho shenü she api ju wuhrünliunü she mürhükkhuk, 4 tümütüsho api khah tüsho jing rhükkheah, tüshe apinü wuhrünliu ju yihshak tüsho ajing kheaknü yinchibo yihshak. Sheshe api danyukpü sühmüh mülade alakheah. 5 Azhing tüsho ayin, api ju müzüngbo le mibahpungbo ching zhide tüsho lungbonü aküdah thsüde tsütde alakheah. 6 Tüshe küyimki apinü limshu chingnü Jisu ngükhea, apinü alihde yü tüsho api ki khukning. 7 Khide Achang Thrünpuh tsührü Jisu, inü nü ki tümü thsüba? I düthsümüchi de Thrünpuh mung tamde inü nü ki thachoh. 8 Tümüde apinü anihbuh ki tha, “Amünean me, mihtsürü kheaknü akhiukang!” 9 Judüki apinü anihbuh ki keokhi, “Nü mung she a?” Tüsho apinü alo, “I mung Boto ah; tümüde isa ahihkhüh ah.” 10 Tüsho lomi chingnü apinü yankhita mübahpü anihbuhnü api ki mushu. 11 Kheakü müzüngbo thüninde kheaknu boto ato khülang motsühmoyungde alakheah. 12 Tüsho amünean mebo alalanü api ki mushude tha, “Kheaknubo kilim isa yübah jurü ching yüzahshang.” 13 Jumonü apinü arü ki mülüjih. Amünean mebonü akhiukbah kheaknu boto ching yüzah, tüsho kheaknu 2000 bande lungrhün ching nanachihde keto lim yüki tüsho ke ching thüraksah. 14 Kheaknu neakrübonü alihde yübah kiuto tüsho lomi ching tha. Tüsho arünü ju dünjikhi kheahpü wukhiuk. 15 Küyimki arü Jisu kilim arükhea, amünean mebo yüzahkhi mihtsürü thsü khim phuyubah lümkhi atsü kama binde ngü; tüsho arübonü tre. 16 Tüsho sherünü angükheanü, amünean me yüzahbuh kheak dünjikhi, tüsho kheaknubo dünkheak arü ki thaa huh. 17 Judüki arünü arü lomi chingnü chamachihde atsopü api ki mushupü tankih. 18 Tüsho küyimki api sangkung ching yüzahkhea, amünean me yüzahbuhnü api lung yüpü anihbuh ki mushu. 19 Jisunü api yanlo, tüshe api ki tha, “Nü müyamrübo kilim thüyam lim yüang, tüsho Atungpuhnü nü thsungkheak ato rhimokhi tüsho apinü nü ki muzhokhi dünkheak arü ki thaa huhang.” 20 Apinü chamachih tüsho Jisunü api thsungkheak rhimokhi alala Dekapoli ching zhiyukpü tankih; tüsho alalanü müyinsah. Jairus Tsührübe tüsho Aliberü Arhang Kamloshihkhi ( Mt 9.18-26 ; Lk 8.40-56 ) 21 Küyimki Jisu ju sangkung chingnü püpü thrip hode ayükhea, yimto ato khülang api ki mukhungde arü; tüsho api keto ki lakheah. 22 Tüsho kheahang, sinagog yakzanshuhrü bolung khülang amung Jairus arü. Tüsho küyimki anihbuhnü api ngükhea, apinü ajing ki mükhüm 23 tüsho api ki mushude tha, “I tsührü akheambe ashepü thsüde lah. Arübah anihbe kheak nü khahnü qiujang, junangde anihbe angubah tüsho rhangdung labah.” 24 Jumonü Jisunü api lung yü tüsho yimto atonü api dunglim arü tüsho anihbuh mükamdo. 25 Kheakü aliberü khülang kam thürükheak mahne thiyih müyande alakheah, 26 tüsho anihbe küpkhuk ato lude thümürü kilim lakhit phinphurukde kheahshihshih she angupü dün amütsübe lang kam. 27 Küyimki alibenü Jisu dünkheak sokhea, anihbenü boto ching api dunglim arü tüsho api khim qiu; 28 tümüde alibenü lüm, “Inü api khim lang she qiusho, I angubah.” 29 Zukleangnü alibe thiyih müyankhi tukloabah, tüsho alibenü anihbe pang ching thsünü ngukhi mükheah. 30 Tüsho api kheaknü wu wukhiukkhi Jisunü nahde mükheahbah boto ching rholo tüsho tha, “Shenü I khim qiukhea?” 31 Tüshe ajingyanrübonü api ki tha, “Yimto atonü nü mükamdokhi nünü ngülah, tüsho nünü thachoh, ‘Shenü I qiukhea?’ ” 32 Tüsho shepünü ha rhimokheanü apinü mükamde kheah. 33 Tüshe alibenü trede tüsho ajande, anihbe kheak dünjikhi mükheahde arü tüsho api ki mükhümde api ki thiyuro alala tha. 34 Tüsho apinü alibe ki tha, “I tsah-a, nü yo akinnü nü thsüngudo. Akhimahede tsoang, tüsho nü tukthsü nguabahang.” 35 Api thiyu thade alachoki, sinagog yakzanshuhbuh yam chingnü khürü arübah tha, “Nü tsührübe shea lah. Tümü thsüpü thsangyurü küpkhuk jihpü?” 36 Jisunü thiyu soakede sinagog yakzanshuhbuh ki tha, “Dütre; akin lang laang.” 37 Tüsho apinü Peter, Jakob, tüsho Jakob niurü Johan kheak hode api dunglim yüpü sheshe mümülü. 38 Jushu apinü sinagog yakzanshuhbuh yam ching arü, tüsho arhunganimde achangnü tüzhode mitripkhi ngü. 39 Küyimki api yükheanü, apinü arü ki tha, “Tümü thsükhi ha arhunganimkhi tüsho atripkhi la? Azürü ju müshe, tüshe ayapkhi lang ah.” 40 Arünü api mükhemükimde münejih. Tüshe küyimki apinü arü wukhiukshihkhea, azürü abuh le abe, tüsho ane lung lakhi bea lubah azürü yappung ching yüzah. 41 Judüki apinü azürü ju akhahnü shuh-a lubah anihbe ki tha, “Talitha, kumi,” amütsan, “Azübe, inü nü ki thachoh, asürang.” 42 Zukleangnü alibenü asürü tüsho tsah, tümüde anihbe kam 12 lakheah. Tüsho arübo müyinsah. 43 Tüshe shenü she ju mümükheahshihpü arü ki müküpde thiyukhüm jih, tüsho alibe kilim atsühpü tümükhüh jihpü tha. |
Yimkhiung Naga CL Bible - AMÜSÜH HÜM
Copyright © 2008 by The Bible Society of India
Used by permission. All rights reserved worldwide.
Bible Society of India