Online Bible

- Reklamy -

MATIUS 26 - PANO WENE YABUNGGA ERIGIN YIRIGE MENDE


Wene inenggal mende Yesus oba birugwa wene
( Mrk. 14:1-2 ; Luk. 22:1-2 ; Yoh. 11:45-53 )

1 Ar Yesus nen ye wene nde wene etoma emeriraga lagagerek, Ar mutok lagwi mende yoraga dogolir,

2 “Kir kinilu o, nininggi mbere adek dogoluk Paskah erugun o, nen Akuni Inakbur enogo, o kari karo paga warogo buak nen yiluk, wogoragun o.”

3 Etinem, ir ap imam-imam kepala o, nen ir ap Yahudi mende inewai o, ap imam Agung Kayafas werekma uma wonggalkugwa.

4 Wonggal diluk, Ar Yesus kirak-kirak pagago warogo buok o, yiluk ir inane dambulkugwa.

5 “Ogwe,” ir nen yugu dogolir, “Wene nggok komakwi paga kwak eru maga o, nenaluk akuni nawor kawor yiluk, warar ebelik nggok paga erurak o.”


Ar Yesus o Betania etoma obari-obari amburu oba kidikugwa wene
( Mrk. 14:3-9 ; Yoh. 12:1-8 )

6 Ar Yesus, o Betania ar Simon u agakdo paga, nggibi-nggibi agode yurak kunik welagage mende enogo uma werekma,

7 kwe ambi Ar oba wagage. Ar kwe enogo amburu obari-obari amburu onggo nggok mende todek inggimo wolok wagagerek, Ar Yesus erom nengga kigik, ar kwe enogo nen minyak amburu ernogo, Ar Yesus aluak paga amburu kidilogo wurakige o.

8 Eka kalok, Ar Yesus mutok lagwi mende yemenogo, kwe enogo wenemuk yugu dogolir, “Wee, elamarogo mondok yi, nena ake erir taga nda,” yiluk yirugwa.

9 “Obari-obari amburu yi onggo kunumo, onggo nggok arar waganurak o, onggo wokbiluk uang ebe, akuni ininggi dek mende inakba eru pano ar o,” yiluk yirugwa.

10 Wene yugwi, Ar Yesus ir iniliti eberkwi yenggak daga lagagerek yoraga dogolir, “Kir kwe yi oba dida togon yitagwi eti nenaluk? Ar An nake pano mondok mende arar erir taga o.

11 Akuni ininggi dek mende eti, kir kinom mondok dogogun o, ogwe, An eti, kir ninom idu paga mondok dogogun dek o.

12 Obari-obari amburu pano mende amburu, An noba kidike yi, An kubur erogo banurak paga, An nebe pugurogo arar banengge o.

13 Kinakla ebebar andani o! O, ya nda agar paga yoma, Pano Wene Ar Allah nen lakbi wagage mende yi, wigalarir liginmo etoma, ar kwe yi oba eberogo abok mbiliku dogogun o.”


Ar Yudas nen Yesus onggo mbalkige wene
( Mrk. 14:10-11 ; Luk. 22:3-6 )

14 Tuguluk ar Yudas Iskariot enogo, medorogo togok dalok, ir ap imam-imam kepala inoba lagage.

15 Ar inoba laga lagagerek yoraga dogolir, “Ar Yesus an kir wokeramo, kir nen an nena wotnirugun?” yiluk yoragage. Yoragagemo, ir enogo nen tiga puluh uang perak wenagago nen, ar wogorugwa.

16 Wogorugwa etanogo kudi nen, Ar Yudas ernogo, Ar Yesus ininggimo bu paga, o telek ngga kenam arigin, yiluk il mbenaka lagage o.


Ar Yesus mutok lagwi mende Paskah ake dago inom narugwa wene
( Mrk. 14:12-21 ; Luk. 22:7-14 , 21-23 ; Yoh. 13:21-30 )

17 O hari Roti Ragi Bigikdek ake nggok komakwi paga, o ibibir yirige paga, Ar Yesus mutok lagwi mende yemenogo, Ar Yesus oba wagu lagugwarik, kinok yogu dogolir, “Nir Ninombae kake dago paska ake naurak ernogo, o nggoma pik puk erogo bugun o?” yiluk yorugwa.

18 Yorugwama, Ar Yesus nen yoraga dogolir, “Kir o kota etoma lani o, nen ap ambi kota etoma yegerogon yokno, ‘Ninombae Guru nen, An nao telek arar panggo yegemo, An mutnarek wagwi mende ninom, kar kuma Paskah ake dago nugun yiluk yege o,’ ” yiluk yoragage.

19 Ar Yesus mutok lagwi mende enogo Paskah ake dago naurak yirige ernogo, Ar Yesus yoragage ndak-ndak pik puk ndugurogo bi lagugwa.

20 O arar kukbaga agagemo, Ar Yesus aworomi dua belas enogo erom inom nuok nen yiluk korek tagage.

21 Erom nunggu dogolir, ar Yesus nen, “Kinaruk dogoni, ap ambi kir yi kinakla nen, An maduk erogo banigin o.”

22 Wene yirige enogo inaruk kolku lagugwarik, Ar Yesus awurimi mutok lagwi mende enogo iniliti buru yiluk, wene kinok Ar Yesus oba ar ambi yogik yugu dogolir, “Nombae kar kakla andagen eti an kwak dek o,” yigik inadik ndak dombok yir lagugwa.

23 Ar Yesus nen wene onggo yoraga dogolir, “Akuni eti ebe An nimbirak ndak-ndak, roti i mangkok akla dabulko yi nen arar, An maduk erogo banigin o.

24 Ar Akuni Inakbur endak tagage eti, Alkitab akla diru mbalek ndak-ndak arar kambigin ogwe, akuni Ar Akuni Inakbur oba maduk erogo bigin enogo perak, engga werek nen maduk erogo bartege o. Ap eti endaru mondok-mondok dambe kalep ma perak, ar ake pano atep o!”

25 Tuguluk ar Yudas ap akla maduk ebekige enogo nen yega dogolir, “Guru Nombae wene yegen yi, an yiluk kakla andalok yegen kwak dek o?” Ar Yesus nen onggo yoga dogolir, “Kar yegen eti ar o!”


Ar Tuhan edago nunggu dogorak kologo birige wene
( Mrk. 14:22-26 ; Luk. 22:14-20 ; 1Kor. 11:23-25 )

26 Ir dago nuok nen yiluk eku dogolir, Ar Yesus roti ambi wagangga lagagerek, wa, yiluk tamban ekige. Eka lagagerek roti enogo inggi paga nggagik nggagok eka lagagerek, Ar aworomi noak nen yiluk wogoraga dogolir, “Yi An Nebe arar ma, wokbiluk nani o yiluk, yoragage.”

27 Eka lagagerek, Ar i anggur amburu todek inggimo wokbiluk, Allah waa, yiluk tamban ekige. Eka lagagerek, i anggur todek enogo, Ar mutok lagwi mende enogo wogoralok yoraga dogolir, “Kir obogar nani o.

28 Nenaluk, Ar Allah Ane amburu, ir akuni obogar inomaduk dek erogo baurak ake paga yirige mende eti, An namep kidirik yi arar o.

29 Anggur amburu yogondak ya, An ninggikdek mondok kigik, o anggur amburu ngger mende todek, kir ninom, An Nombae nen o ngger mende erogo binaninggigemo etoma, ari lugun eti paga, amburu eti ninom na lugun o. Ma, wene yigi yi, kir ebebar andani o,” yiluk yoragage.

30 Etanogo eku lagugwarik, ir enogo pogoraku dogolir, Ar endai ambi wakugwa. Waku lagugwarik, ir inebe kur Zaitun paga arar lagugwa.


Ar Petrus nen Ar Yesus nunggukdek yiluk yirige mende elalkige wene
( Mrk. 14:27-31 ; Luk. 22:31-34 ; Yoh. 13:36-38 )

31 Tuguluk Ar Yesus nen aworomi mutok lagwi mende yemenogo yoraga dogolir, “Kir obogar yogondak kukbaga yi, An togok baniluk kode tidik mbidik mbugulugun o, nenaluk Alkitab akla diru mbalek yegero: Ar Allah nen yega dogolir, ‘An nen gembala eti warigin o, waka nalok, ar mende anggumi domba etoma kode tidik mbidik mbugulugun o,’ yiluk yirige.

32 Etiar ogwe, An watatuk nen niluk atuk, An nalep o Galilea paga, kir tokirek ari ligin o.”

33 Yigi nanggige, ar Petrus nen Yesus yoga dogolir, “Nombae ir amberak kwak Kar togok dagaluk kode wulkwi kigik ogwe, an kwak medorogon bagaluk ligin mondok dek arar o!” yiluk yorige.

34 Yorigi nanggige, Ar Yesus nen yoga dogolir, “Kakla eberek dogono o, yogondak kukbaga yi ar, tewe ayam ane yigikdek kigik, kinggi mbere ambi paga, Ar endi an nunggukdek o yiluk, kenggal yoragin o.”

35 Yigi nanggige ar Petrus nen onggo yoga dogolir, “An nimbirak wataru dek kalok pano ar ogwe, wene Nombae Kar nunggukdek yiluk kwak eti, an mondok yigin dek o.” Yiluk yigi nanggige, ir Ar mutok lagwi mende amberak etegerogon ar yirugwa.


Ar Yesus o Getsemani paga tamban ekige
( Mrk. 14:32-42 ; Luk. 22:39-46 )

36 Eku lagugwarik, Ar Yesus mutok lagwi mende enogo inom, o ambimo endaga Getsemani etoma arar lagugwa. Etoma ari lagugwarik, Ar nen ir yoraga dogolir, “An tamban eri lagi ma, ya korek dogoni o,” yiluk yoragage.

37 Yoralok Ar nen Petrus o, Ar ap Zebedeus akburi mbere enogo o, imbirak wai yoralok, Ar Yesus inom lagugwa. Lagugwarik nen, Ar Yesus enogo nenggerogon erigin yiluk, akla ebeka dogolir, iliti arar buru yirige o.

38 Etegerogon eka dogolir, aworomi Ar mutok lagi mende yemenogo men yoragage, “An niliti buru-buru yitaga o, nen An noba etoma kamburak negen arar ernabi taga o. Ma nawurumi kir ya dogolir, ninom tuam pipak waku dogowok o,” yiluk yoragage.

39 Yoralok Ar Yesus nogo, liru togo ari lagagerek, endop yunggu yiluk, elokte wandu yiluk tamban eka dogolir, “Nombae o, eru ndak kalok, anggin panggin An noba arigin yi, waganogo mbo lakbin o. Ogwe An nakla andagi ndak-ndak kwak maga o, Ar tewe Nombae kakla andagen ndak-ndak ar erin o, wa,” yiluk tamban ekige.

40 Eka lagagerek, Ar iyok paga aworomi inebe mbere ambi enogo inoba lagage mende, ir enogo nogo yugu nanggugwa il da lagage. Il dalok, Ar nen iniluk dalok yoraga dogolir, “Kir An ninom we satu jam ar, tuam waru ndak dek a?

41 Kir maduk erurak ekinaka kau, tamban eku dogolir tuam pikpak waku dogoni o. Kir kinebe kinaguringge paga eti, pano mende eti eru wadok ogwe, kir kinebe eti obatne dek mende ma, kir nen eru ndak dek o.”

42 Tuguluk Ar Yesus ambi inom ar tamban eri lagagerek eka dogolir, “Ai Nombae o, wene anggin panggin yi wogalogo bu ndak dek mondok ar etarigin kalok, Ai Nombae kakla andagen ndak-ndak ar etaruak o,” yiluk ekige.

43 Eka lagagerek, tuguluk iyok paga lagage mende, Ar mutok lagwi mende yemenogo, noge inilimo apir ar etagagerek ma, ir enogo noge yugwi mban ar, il da lagage.

44 Ar Yesus nogo ir dambe dalok inggi mbere ambi paga tamban wene alep ekige etnogoar iyok paga eri lagage.

45 Eka lagagerek, Ar iyok paga, ir Ar mutok lagwi mende inoba wagagerek yoraga dogolir, “Kir noge yugwi, tar mbalkwi, ekwi ar agotik? Lakdani, o Ar Akuni Inakbur ap maduk mende wogoraurak enogo arar panggo yi waga yio.

46 Ibar kiniluk arni. Lakani, akuni An nonggo nggeralke mende enogo muk waga eli kogop!”


Ar Yesus paktarugwa wene
( Mrk. 14:43-50 ; Luk. 22:47-53 ; Yoh. 18:3-12 )

47 Wene etanogo yega amor-amor, Ar aworomi dua belas mende inogar Yudas enogo, ir ap nggok dogalek tige tega ininggim wolok inom arar wagugwa. Nen ir ap eti, ir imam-imam kepala o, nen ap Yahudi mende inewai o, ir nen Yesus paktau paga lakbarugwama arar wagugwa.

48 Ar ap onggo nggeralkige werek enogo, ir nen eru mende yoragage eti, ap nir paktau werek eti, an nane paktega dogolir, elokte nande taduk eka nalok, ap ebe eti ar eti yiluk, kir arar paktano o.

49 Etegerogo yirugwarik ma, ar Yudas enogo lok-lok Ar Yesus oba lagagerek, wene yoga dogolir, “Ae, Guru Walak!” wene etanogo yega dogolir Ar Yesus kudik kambuk elokte ande taduk arar ekige.

50 Ar Yesus nen wene onggo yoga dogolir, “Ae nogar, kar yoma eti ake nen wagan a?” Yorigemo nen, ir ap dogalek yemenogo, Ar Yesus oba panggok togon ari lagugwarik nen, ebe paktarugwa.

51 Etanogo paktugu nanggugwa, Ar Yesus awor ambi inom etanogo nen, mbirok nggigik togon wagangga lagagerek, ap ambi imam agung ayedoman wagage mende, aruk tabok togon arar mbalkige.

52 Ekinanggige, Ar Yesus nen wene yoga dogolir, “Mbirok wulabi wagan eti, akdikmo onggol din o. Nenaluk, ir akuni mbirok paga erugun mende ernogo, ir mbirok paga ar kambugun o.

53 Kar kakla nen, An Nombae nggino yoru mo, Ar nen malaikat mende inebe dua belas paga dogalek dagik, yuk negen ar lakba waru ndak dek kakla andagen a?

54 Ogwe etegerogon erumu, Alkitab aklah etaru yiluk, elalir wagugwa mende yemenogo ndak-ndak, nenggerogon etarubuk eti paga ma, ir erir tagwi ya, eru ndak-ndak arar o?”

55 Tuguluk, Ar Yesus nen, ap dogalek yemenogo yoraga dogolir, “Kir kinakla nen, An yi ap inakwa maduk mende negen agimo, paknabu paga mbirok a, ndugi a, yoma wolok wagop a? O ninggi nanggi Ar Allah Ai palek ma, wene emeriraga lagi enogo, etoma ar paknakop dek?

56 Eta ar ogwe, ebe ya etaru ake nen ar, ir ap nabi-nabi nen Alkitab akla diru mbalkugwa mende ndak-ndak apma dik yuak nen o.” Etanogo ar, Ar aworomi mutok lagwi mende yemenogo, Ar dambe kalok kode mbugulkugwa.


Ar Yesus Mahkamah Agama paga wolok lagugwa
( Mrk. 14:53-65 ; Luk. 22:54-55 , 63-71 ; Yoh. 18:13-14 , 19-24 )

57 Ir akuni Ar Yesus paktarugwa ernogo, Ar pagago wolok ap Imam Agung Kayafas werekma wolok lagugwa. Lagugwa mende, ir ap guru-guru agama o, ap Yahudi mende inewai o, obok kuak ekbiluk werekma, inoba arar wolok lagugwa.

58 Ar Petrus enogo Yesus mutok kwi yakbok ap imam agung werekma yemenogo lagage. Lagagerek, uma tilimo onggega lagagerek, nenggerogo ekwi dagin yiluk, ilu aru wadok nen, ap tuam barugwa mende inom korek tatuk welagage.

59 Ir ap imam-imam kepala o, nen ir ap Mahkamah Agama pago mende o, maduk nggi kwak eke paga wene maduk oba biluk, mondok min waruok yiluk, wene kwakugwa.

60 Ir ap inebe pakalok nen, wene inenggal mende Ar oba bu paga yirugwarik ar ogwe, ndakdek mban ar etagage o. Etarigi nanggige, ap inebe mbere menagugwa.

61 Ir menatuk yugu dogolir, “Akuni yi nen yega dogolir, Allah Ai Palek yi miyak mayak lakbiluk, palka nagik ninggi mbere ambi paga erigin o,” yiluk yirige o.

62 Yugu nanggugwa ar imam agung menagagerek, Ar Yesus yoga dogolir, “Kar wene maduk koba biktagwi yoma onggo yorau ndak dek a?” yiluk yorige.

63 Ogwe Ar Yesus ane dek mban ar puk agage. Etegerogo agagemo, Ar Imam Agung nen, ambi inom ar yoga dogolir, “Ar Allah iluk mende endaga paga, Kar Raja Ndilinakwa, Ar Allah akbur kar arar a?” yiluk yorige.

64 Yigi nanggige, Ar Yesus nen, “Kar yegen eti arar o. Ogwe ebebar andani o, yogondak ya ar, Akuni Inakbur enogo Inggi Ebengga korek kinil kugun o. Ar Allah obatne ambik mende, mbogor ma nen agagona paga waga kinil kugun o!” yiluk yorarige.

65 Yigi nanggige, Ar ap imam agung enogo iyom likbik lakbak eka dogolir men yirige, “Yogo Ar Allah puduk padak arar eke! Ap wene inilu werek mende kwaginabu dek arar aga, Ar andema nen yege mende, kinaruk obok ar kolalkop o.

66 Yogo kir kinakla nenggerogon andagop?” Yoragagemo ir nen onggo yogu dogolir, “Ar maduk mende arar o. Ma, mondok min arar warurak o.”

67 Yugu lagugwarik, inawori oba bugwi, ndugi wakwi, ekugwa. Ekwi kigik, ir amberak nen ininggi ndugi elokte tagik tagok waku dogolir men yorugwa,

68 “Ap Raja Ndilinakwa yi, Kar kelokte kake eti ta nen, yokneran nda?” yiluk enok mbenok yorugwa.

69 Ekwi kigik, ar Petrus nogo tilimo korek werek ma, kwe inayedoman mende ambi waga lagagerek, ar Petrus yoga dogolir, “Kar yi, Yesus kimbirak nega lagan ap o Galilea mende etnogore yi?” yiluk yorige.

70 Yorigi nanggige, ar Petrus nen akuni obogar inilka paga onggo yega dogolir, “Kar yegen endi an nunggukdek o,” yiluk onggo yotuk, mendok togon bakma nggwe lagage.

71 Lagagemo, tuguluk ar kwe inayedoman mende ambi nen, ar Petrus il kega lagagerek, akuni yemenogo yoraga dogolir, “Ar akuni yi, Ar Yesus ai Nazaret mende yi imbirak mende arar o.”

72 Yiluk yigi nanggige, ar Petrus enggal ambi inom ar, ar ane uwak mbalka dogolir, “An ebebar yigi o, Ap endi an nunggukdek o,” yiluk yoragage.

73 Dogoluk dek ar, ap mendek etanogo welagugwa mende enogo nen, ar Petrus oba wagu lagugwarik, “Kar kane unggur yega paga, kar kebe, ap ir inom mende arar o,” yiluk yenggak keyago o.

74 Tuguluk ar Petrus nogo ane obatne togon uwak mbalka dogolir, “Ap endi an nunggukdek o,” yiluk yirige. Etanogo yega amor-amor ar, tewe ayam ane yirige.

75 Tewe ane yirigemo, ar Petrus enogo, ar Yesus wene yorige enogo akla eber tari wagage, “Te ane inggi mbere ambi paga yigik dek kigik, kinggi mbere ambi paga nonggokdek yigin o,” yiluk yirige mende, wene eti ar akla ebetatuk tekman nggwe wulka lagagerek, iliti buru yiluk de pakalok mondok arar yirige.

Následuj nás:



Reklamy