Online Bible

- Reklamy -

MARKUS 10 - PANO WENE YABUNGGA ERIGIN YIRIGE MENDE


Ap nen kwe waganek mende damber kega, kwe nen ap waganek mende damber kega ekwi wene ( perceraian )
( Mat. 19:1-12 ; Luk. 16:18 )

1 Yoraga lagagerek, Ar Yesus o etoma dambe kalok, tuan i Yordan alibagan nggwe, o Yudea nggwe etoma unggwi lagage. Unggwi lagi nanggige, akuni Ar Yesus uwagam kuwak eri lagu nanggugwa, wene emerirar taga ndak-ndak ar emeriragage o.

2 Emeriraganem, ir Farisi mende ambetak ar uwagam wagu lagugwarik, abuk mbaluwok nen yiluk yogu dogolir “Wene hukum agama nir mende paga nen yega dogolir, ap nen kwe waganek mende dambek kaurak pano yirige a?”

3 Yogu nanggugwa Ar Yesus nen, “Ar Musa nen nenggerogon yokiragage?”

4 Yoragi nanggige ir enogo nen, “Ar Musa nen yega dogolir, kwe dambek kigi o, yiluk diru mbalogo biluk nen mban dambek baurak pano o,” iluk yirige o.

5 Yogu nanggugwa, ar Yesus nen, “Kir wene emerkirau kinalep akber ambik kinalok, wene eti diru mbalogo wokiragage o,” yiluk yoragage.

6 “Ogwe, Ar Allah nen o alep ye mende nde mende walkega dogolir, ap agubak kigirka, kwe agubak kigirka, erogo barige o.

7 Eti kalok, Ap nen aguya-ombae dambek dalok, agwe imbirak dambul larurak o.

8 Nen inebe mbere ogwe, ambi ar arugun o.

9 Ar Allah nen dambul logo barige eti, akuni nen bonggalogo baurak mondok maga arar o!” yiluk yoragage.

10 Yoraga lagagerek, uma unggigi nanggige, Ar Mutok lagwi mende enogo nen, wene yoragage enogo ambi inom kinok yorugwa.

11 Yorugwama, Ar Yesus nen yoraga dogolir, “Ap ambi nen kwe mbo biluk, kwe adik ambi wagangga kalok, ar ap eti, agwe alep mende enogo oba omaduk erogo mbo birtaga o.

12 Nen, kwe nen agun dambe kalok, ap adik wagangga kalok, kwe eti omaduk ar eke o,” yiluk yoragage.


Ar Yesus nen elege bugudak ndak adeknggen inoba birige wene
( Mat. 19:13-15 ; Luk. 18:15-17 )

13 Etegerogo yoraganem, elege bugudak ndak, Ar Inggi paginabuwak nen yiluk, uwagam wogorek wagu nanggugwa, akuni yemenogo ir Ar Mutok lagwi mende nen wenemuk yorarugwa.

14 Wenemuk yoragu nanggugwa, Ar Yesus Anini pakalok aga lagagerek, “Ir elege bugudak ndak eti An nuwagam wagwima, dambek dani o! Ar Allah apma dogorak eti, ir yegerogon mende ararma, nggodo mbalinakwi eti maga o.

15 Wene yi kinakla eberek dogoni o! Ar ta nen, wagidak bugudak ndak, Ar Allah apma doguwok nen yiluk unggi lektagwi talek, kir etegerogo unggugwi dek kinalok, kir Ar Allah akburi mende etarugun mondok dek arar o.”

16 Yoraga lagagerek, elege bugudak ndak enogo kudik kambuk ekbalok, ir inoba inadik ndak dombok inggi pakbalok, Ar adeknggen inoba barige o.


Akuni Ininggi werek mende, Ar Allah apma bak tagama unggurak ndak dek o, yiluk yirige wene
( Mat. 19:16-30 ; Luk. 18:18-30 )

17 Adeknggen inoba bega lagagerek, tuan nggok paga lak nen yiluk eki nanggige, ap ambi ar uwagam mbu mondok waga lagagerek apma tebe yiluk, yoga dogolir, “Nombae Guru pano mende wae, Nabedal kabedal onde kodaurak paga, an nen nenggerogon erurak kegen?”

18 Yorigi nanggige, ar Yesus nen, “Akuni ambi pano mondok dek arar o. Kwe Ar Allah adigar pano o. Ogwe kar nenaluk An pano yonegen?

19 Yoga lagagerek, Allah wene diru mbalek paga nen, ‘Ap waru maga o, kagar-kagar kinilmudu eru maga o, akuni inagarek kinimudu waganu maga o, wene kinenggal ap inoba bau maga o, wene kinenggal yurak maga o, kinaguya-kinombae inalon palogo inane kolalku dogoni o, yiluk yirige wene enogo, kar kilu arar o.’”

20 Yorigi nanggige, ar enogo nen, “Ngguru Nombae. Wene eti obogar, an abedak bugudak paga nen mondok dirogon arar erir taga o.”

21 Yogi nanggige, ar Yesus elokte mendorogon il birkega lagagerek, akba andega dogolir men yorige, “Eti obogar erir tagan mende ogwe, wene ambi ar kwak, auwan ekidek kigi enaga yokirik o. Kar kagarik kagarek obogar, onggo kunogo, ap inamendek dek mende etoma tumburogo wogora lan o. Tumburiragin kalok, kar kagarek mbogor taga nen pakalok ar kodagin o. Eti eka dogoluk, mutnarek watno o.”

22 Yorigi nanggige, ap enogo agarek pakalok onde dogir taga mendema, iliti wartega dogolir, akla idu wadu paga eberir uma lagage.

23 Laga kigik, ar Yesus enogo elokte dagarogon, Ar Mutok lagwi mende bikdaga lagagerek, yoraga dogolir, “Ir ap ininggi werek mende, Ar Allah akburi mende ari unggurak ndak dek arar kigi o,” yiluk yoragage.

24 Yoragage enogo paga, Ar Mutok lagwi mende nen, wee yiluk bi waku nanggugwa, ar Yesus nen, “Nakburi o. Ar Allah apma bartagama etoma unggwi laurak eti akbi ambik o!

25 Yoraga lagagerek,unta nggok eti, diru elo bugudak podalekma nggwe etoma unggi laurak ndak ogwe, ap inggi werek kalok kwak, Ar Allah apma bartagama unggwi laurak eti, ndak dek talek kigi o.”

26 Yoragi nanggige, ir Ar Mutok lagwi mende enogo nen, ar ambi yogik eku dogolir; iniliti anggin dimbik yiluk, yugu dogolir, “Eti kalok tani kwak inagap endarigin kogop?”

27 Yugu nanggugwa ar Yesus nen il bigirek dogolir men yirige, “Ir akuni nen erurak ndak dek ar o, ogwe Ar Allah kwak eti, yemende nde mende erurak ndak mende kwak dek arar o; Ar Allah nen erurak ndak dombok arar o.”


Ar Yesus mutok lagwi mende onggo wogoragin wene
( Mat. 19:27-30 ; Luk. 18:28-30 )

28 Yoragwi nanggige, ar Petrus nen, “Kil birninan o, nir ninagarik ninagarek obogar mbo biluk, Ninombae kar ninom arar nugu doguwok nen yiluk, Mukarek wago ernogore.”

29 Yogi nanggige, ar Yesus nen, “Wene yi ebebar andani o: Ir akuni An Nakba andalok, nen Pano Wene Ar Allah nen yirige eti ake nen, kinaguya kinombae inom, kinewe kinawor inom, kinakburi inom, kinai palek inom, kineyabu erek inom, obogar mbo bugwi kinalok,

30 Akuni eti yogondak ya paga ar, onggo akdikmo kado milogo wogorigin o. Ai palek eti seratus paga yungguk medak erogo, ai palek inom, ogari wadigi inom, ogari komadigi inom, Agwiya inom, akburi inom, eyabu erek inom wogoga, nen agener wartau inom ar o. Nen o yabongga etoma, akuni eti iluk mondok-mondok dogorak mende arar wogorigin o.

31 Yoraga lagagerek, ap pakalok inalep mende enogo eti, yabongga arugun o, nen yabongga mende enogo eti, inalep arugun o,” yiluk yoragage.


Ar Yesus oba anggon panggon erogo burak wene inggi agangge yoragage wene
( Mat. 20:17-19 ; Luk. 18:31-34 )

32 O etoma nen, o Yerusalem tuan taga lagu dogolir, ar Yesus alep ligi nanggige, ir Ar Mutok lagwi mende enogo inombombo wuwarek etagugwa. Nen etegerogon ar, ir akuni inamborna lagwi enogo ogwe inobade agugwa o. Nen Ar Yesus nen, ir Ar Mutok lagwi mende enogo nomo rogo wogorek laga lagagerek, yabongga Ar oba nena etarigin wene eti yoragage o.

33 Yoraga lagagerek, “Wadigi yirani, nir o Yerusalem lektagwi o. Etoma unggwi lalokma, Ar Akuni Inakbur endar tagage enogo, Ar Ebe ir ap imam-imam kepala inom, nen ir guru-guru agama inom, ir wogoragwi kalok, ir nen, wene Ar ebe mondok min warurak wene mbaldiluk, ir ap tekman nggwe mende wogoragun o.

34 Wogoramo, ir nen Ar puduk padak ekwi, inawori oba dinggik denggek bugwi, ndugi paga wakwi, ekbiluk mondok min arar narugun o. Warogo bumo, warek inggi mbere ambi paga dogoluk, iluk arigin o,” yiluk yoragage.


Yakobus o, Yohanes o, ir imbirak ngginongge yirugwa wene
( Mat. 20:20-28 )

35 Ar Yesus wene yoragi nanggige, ar ap Zebedeus akburi, Yakobus o, nen Yohanes o, imbirak ar Yesus oba wagu lagugwarik, “Ngguru wae, nir ninake paga Kar nen erurak ambi werek agama koba wago o.”

36 Yogu nanggugwa, Ar Yesus nen, “An nen kir nenggerogon ekbinagu wadok andagop?” yiluk yorarige.

37 Yoragi nanggige, ir enogo nen, “Kar yabongga kobangge dikduk ekbiluk waga dogolir kalok, Kar kinggi ebema nggwe ambi nen ambi mbaikmo nggwe ambi mekbinaninok nen yiluk nggino yokogo o,” yiluk yorugwa.

38 Yogu nanggugwa, Ar Yesus enogo nen, “Kir i mangkok aik paik mende todek, An nigin mende eti inom, nen wene maduk anggin ambik mende, An noba bumo piyaligin mende eti, kir nen piyalu ndak a?”

39 Yoragi nanggige, ir enogo nen, “Nir nen piyalu ndak ar o.” Yorugu nanggugwa ar Yesus nen, “An Nagi mangkok aik paik mende akla todek eti naurak ndak ar o, nen wene maduk anggin ambik mende An noba bumo piyaligin mende eti piyalu ndak ar o.

40 Ogwe ninggi mbaikmo nggwe inom nen ebemanggwe inom menarurak eti kwak perak, An nen yokiraurak ndak dek o. Ar Allah nen mban, ir tani dogorak eti pulogo bagin o,” yiluk yoragage.

41 Wene yoragage eti, ir inebe sepuluh ambetak yemenogo nen inaruk kolalku lagugwarik, ir Yakobus o, nen ar Yohanes o, imbirak ina'ir kuninakugwa.

42 Ma Ar Yesus nen obogar wai yoralok, ir yoraga dogolir, “Ir ap nggaindak Ar Allah inonggokdek mende nen, ir masyarakat mende yemenogo mep dagik dagok erogo bagwi,inebe tibik tebek erogo bagwi, etegerogon ekwi eti kir kinilu o.

43 Ogwe, kir nen etegerogon erurak maga o. Arte, kar ta nen an kwak ap nggok etarik yiluk kakla andega dogolir kalok, ar nen ibanini erurak eti, akuni ineyabu ekwa mende ndak etarurak o.

44 Nen ar ta nen kir yobongga binagaluk alep arurak kalok, ar nen alebagik erurak eti, kir obogar kinayedoman mende ndak etarurak o.

45 Nenaluk Akuni Inakbur enogo wagage eti, akuni nen eyabu eku dogowak nen yiluk warukdek o, ogwe ar nen akuni inayedoman mende etaga, nen akuni ndilogo baga erurak paga, Ar ebe warogo buak nen yiluk wagage o.”


Ar Yesus nen Bartimeus il mbukmo pano ekige wene
( Mat. 20:29-34 ; Luk. 18:35-43 )

46 Ir enogo o Yerikho arar unggi lagugwa. Nen Ar Yesus inom nen Ar Mutok lagwi mende inom, nen ir akuni pakalok amberak inom ar, o kota etila nen wundiluk wulkunem ar, Ar akuni il mbuk mende ambi endaga Bartimeus ai o Timeus etoma mende eti, ebe tuan ndaga etoma nen ande nggino yega lagage o.

47 Ma, Ar Yesus ai o Nazaret mende eti lektaga yiluk yirugwa aruk kolalka lagagerek, “Yesus ae, kar Daud umbuak yi, an nakba kante,” yiluk ane nggok paga ar yorige o.

48 Yega kalok, ir akuni yemenogo nen, ane dek aruwak nen yiluk mberirugwarik ar ogwe, kigik ar, ebiluk ane nggok paga mondok ar yigik mban yega dogolir, “Kar Daut umbuak yi, nakba kante yiluk,” yogik dombok ar ekige o.

49 Ar Yesus enogo obakte yungguk togo puk aga lagagerek, “Ap eti wai yokni o,” Yiluk yoragi nanggige, Ir nen ap il mbuk enogo wai yogu lagu lagugwarik, “Kar kane dek arin o, Ar Yesus nen kar wai yokirik tagama, koba didu kalok, melarin o.”

50 Yogu nanggugwa, mendok togon melaga lagagerek, iyom tekman nggwe yugu mende nggorogo mbo lakbiluk, Ar Yesus uwagam arar lagage o.

51 Ar uwagam ligi nanggige, ar Yesus nen, “An nen kar nenggerogon ekabu wadok andalok yitagan?” yiluk yogi nanggige, ar il mbuk enogo nen, “Nombae Guru wae, an nil kau wadok o.”

52 Yogi nanggige, ar Yesus nen, “Kar kiliti an noba panggol biluk, ebebar andagen enogo paga, kil pano arar ertagan o. Ma kar lan arar o.” Yorigi nanggige, ar il mbuk enogo il kau ndak arar ertagagemo, ar enogo Ar Yesus inom arar lagage o.

Následuj nás:



Reklamy