Mātiu 27 - KO E TOHITAPU KATOAKo e Taki ‘o Sīsū kia Pailato ( Ma‘ake 15.1 ; Luk 23.1 , 2 ; Sioné 18.28-32 ) 1 PEA pongipongi hake, ko e hou‘eiki taula‘eiki kotoa, mo e kau mātu‘a ‘o e kakai, na‘a nau puleaki‘i ‘a Sīsū ke lava hano tāmate‘i; 2 pea nau ha‘i ia, ‘o taki ange, ‘o tuku kia Pailato ko e kōvana. Ko e Tāmate‘i pē ‘e Siutasi Ia ( Ngā 1.18-19 ) 3 Pea ‘i he toki vakai ‘e Siutasi ko hono lavaki, tā kuo fakamāumatea ia, na‘e tautea ia ‘e hono loto, ‘o ne momoi ‘a e konga siliva ‘e tolungofulu ki he hou‘eiki taula‘eiki mo e kau mātu‘a, 4 ‘o ne pehē, Kuo u faihala, he kuo u lavaki‘i ke mate ‘a e ta‘ehalaia. Ka ka pehē ‘e kinautolu, He ‘oku mau kau ai? ‘oku ‘iate koe pē ia. 5 Pea ne laku ‘a e ngaahi konga siliva ki he Fale Tapu, ‘o ne foki, pea ne toki ‘alu ‘o no‘o u‘a. 6 Pea to‘o ‘e he hou‘eiki taula‘eiki ‘a e ngaahi konga siliva, ‘o nau pehē, ‘oku ‘ikai ngofua ke lī ‘eni ki he pa‘anga ‘a e siasi, he ko e totongi toto. 7 Pea hili ‘enau fakakaukau, na‘a nau hanga ‘o fakatau ‘aki ‘a e ‘api ‘o e tufunga ipu ‘umea mo fa‘itoka ‘o e ‘āunofo. 8 Ko hono ‘uhinga ia ‘o e ui ‘a e ‘api ko ia ‘o a‘u ki he ‘aho ni, ko ‘Api ‘o fakapō. 9 Pea na‘e toki fakamo‘oni ai ‘a e me‘a ne folofola‘aki ‘ia Selemaia ko e palōfita, ‘o pehē, Pea nau to‘o ‘a e konga siliva ‘e tolungofulu, ko e mahu‘inga tokua ‘o e Toko Taha Ma‘ongo‘onga, ‘a ia na‘a nau fua hono mahu‘inga koe‘uhi ko e kakai ‘Isileli; 10 pea na‘a nau ‘ange ia ke fakatau ‘aki ‘a e ‘api ‘o e tufunga ipu ‘umea, ‘o hangē ko e tu‘utu‘uni ‘a e ‘Eiki kiate au. Ko e Fakafehu‘i ‘e Pailato ‘a Sīsū ( Ma‘ake 15.2-5 ; Luk 23.3-5 ; Sioné 18.33-38 ) 11 Pea na‘e tu‘u ‘a Sīsū ‘i he ‘ao ‘o e Kōvana, pea fakafehu‘i kiate ia ‘e he Kōvana, ‘o pehē, Ko koe ko e Tu‘i ‘o e kakai Siu, ‘ō? Pea pehē ‘e Sīsū ki ai, Ko ia pē ‘oku ke me‘a. 12 Pea ‘i hono talatalaaki‘i ia ‘e he hou‘eiki taula‘eiki mo e kau mātu‘a, na‘e ‘ikai te ne tali ha me‘a. 13 Pea toki me‘a ‘e Pailato ki ai, ‘oku ‘ikai te ke tokanga koā ki he ngaahi me‘a ‘oku nau faka‘ilo kiate koe, hono taha? 14 Ka na‘e ‘ikai te ne toe tali ange ha momo‘i lea ‘e taha; ko ia na‘e ofo ‘aupito ‘a e Kōvana. Ko e Tautea Mate ‘o Sīsū ( Ma‘ake 15.6-15 ; Luk 23.13-25 ; Sioné 18.39–19.16 ) 15 Pea ko e anga ‘a e Kōvana, ‘oka hoko ‘a e Kātoanga, ke ‘ofa ki he kakai ‘o vete ange ha pōpula, ha toko taha te nau loto ki ai. 16 Pea na‘e ai hanau toko taha ‘i he taimi ko ia na‘e nofo pilīsone, ko e tangata ‘iloa, ko hono hingoa ko Palāpasa. 17 Pea ko eni kuo nau kātoa mai, ko ia na‘e pehē ‘e Pailato kiate kinautolu, ko e fē nai ‘oku mou loto ke u vete atu? ‘A Palāpasa, pe ko Sīsū, ‘oku ui ko Kalaisi? 18 He na‘a ne ‘ilo ko e meheka pē kuo nau tukuange ai ia. 19 Pea ‘i he‘ene nofo hifo ki he nofo‘anga fakamaau, na‘e fekau ange ‘e hono uaifi ke pehē, ‘oua te ke ala ki he me‘a ‘oku kau ki he tangata mā‘oni‘oni ko ‘ena: he ne u hoha‘a lahi ‘anehengihengi ‘i ha‘aku misi ko e me‘a ‘i he tangata ko ia. 20 Pea ko e hou‘eiki taula‘eiki mo e kau mātu‘a na‘a nau fakaloto‘i ‘a e kakai ke nau kole ke tuku mai ‘a Palāpasa, kae tāmate‘i ‘a Sīsū. 21 Pea toe me‘a ‘a e Kōvana, ‘o ne pehē kiate kinautolu, Ko e fē ‘i he ongo me‘a ni ‘oku mou loto ke u vete atu? Pea nau pehē, Ko Palāpasa. 22 Pea pehē ‘e Pailato kiate kinautolu, pea ko e hā ai te u fai kia Sīsū ‘a ia ‘oku ui ko Kalaisi? Pea nau pehē kotoa pē, Ke kalusefai ia. 23 Pea pehē ‘e ia, He ko e hā ha kovi kuo ne fai? Ka ka fakautuutu pē ‘enau kalanga, ‘o pehē, Ke kalusefai ia. 24 Pea ‘i he vakai ‘e Pailato, tā ‘oku ‘ikai ke felave ha‘ane me‘a, kaekehe ‘oku kamata maveuveu, na‘a ne to‘o ha vai, ‘o ne fanofano ‘i he ‘ao ‘o e kakai, he‘ene pehē, Kuo u ‘ata‘atā au mei he toto ‘o e tangata mā‘oni‘oni ni: ‘oku ‘iate kimoutolu ia. 25 Pea tali ‘a e kakai kotoa, ‘o nau pehē, Ko hono toto ke ‘eke kiate kimautolu mo ‘emau fānau. 26 Pea ne toki vete kiate kinautolu ‘a Palāpasa, ka ne kau‘imaea ‘a Sīsū, ‘o ne tuku ke kalusefai. Ko e Manuki‘i ‘e he Kau Sōtia ‘a Sīsū ( Ma‘ake 15.16-20 ; Sioné 19.2-3 ) 27 Pea toki ‘ave ‘a Sīsū ki he Palasi ‘e he kau tau ‘a e Kōvana, ‘o nau tānaki ‘a e vāhenga tau kotoa ke va‘inga‘aki ia. 28 Pea nau vete hono kofu, ‘o nau takai kiate ia ha pulupulu kulokula. 29 Pea nau fī ha kalauni mei he ‘akau talatala, ‘o ‘ai ki hono fofonga, pea nau ‘ai ha kaho ki hono nima to‘omata‘u; pea nau tū‘ulutui ‘i hono ‘ao, ‘o nau toutou luma kiate ia, ‘o pehē, ‘Ēī, Tu‘i Siu! 30 Pea nau ‘anuhi ia, ‘o nau to‘o ‘a e kaho, ‘o toutou taa‘i ‘aki hono fofonga. 31 Pea hili ‘enau va‘inga‘aki ia, na‘a nau to‘o meiate ia ‘a e pulupulu, pea nau ‘ai kiate ia hono kofu ‘o‘ona, ‘o nau taki ange ke kalusefai. Ko Hono Kalusefai ‘o Sīsuú ( Ma‘ake 15.21-32 ; Luk 23.26-43 ; Sioné 19.17-27 ) 32 Pea ‘i he‘enau ‘alu atu, na‘a nau ‘ilo ha tangata Sailine, ko hono hingoa ko Saimone: ko e toko taha ko ia na‘a nau kouna ke fua hono kolosi. 33 Pea ‘i he‘enau a‘u ki ha potu ‘oku ui ko Kolokota, ‘a ia ‘oku tatau mo e pehē, ko e potu ‘ulupoko, 34 na‘a nau ‘ange ke ne inu ha uaine kuo hu‘i ‘aki ‘a e ‘ahu; ka ‘i he‘ene kamata ki ai na‘e ‘ikai te ne loto ke inu. 35 Pea hili ‘enau kalusefai ia, na‘a nau tufa talotalo hono ngaahi kofu. 36 Pea nau nofo hifo ‘i ai ‘o lamasi ia: 37 pea nau ‘ai ki hono funga fofonga ‘a e ‘uhinga ‘o hono tautea, ‘a ia na‘e tohi ‘o pehē KO SĪSŪ ENI KO E TU‘I SIU. 38 Pea ‘i he taimi ko ia na‘e kalusefai fakataha mo ia ha ongo kaiha‘akau, ko e toko taha mei he to‘omata‘u mo e toko taha mei he to‘ohema. 39 Pea ko e kakai na‘e ‘alu ange na‘a nau tālalakulaku ki ai, mo nau kalokalo honau ‘ulu, 40 ‘o nau pehē, ‘A e tama holoki Fale Tapu ‘o langa ‘i he ‘aho ‘e tolu, ‘ē, fakahaofi koe. Kapau ko e ‘Alo koe ‘o e ‘Otua, pe‘i ‘alu hifo mei he kolosi. 41 Pehē foki mo e hou‘eiki taula‘eiki, na‘a nau kau mo e kau sikalaipe mo e kau mātu‘a ‘i he lea fakamāhuahu, 42 ‘o pehē, Na‘a ne fakahaofi ‘a e kakai kehe; ka ‘oku ‘ikai te ne lava ke fakahaofi ia. Ko e Tu‘i ‘Isileli tokua ‘eni: tuku ke ne ‘alu hifo leva mei he kolosi, pea te mau tui kiate ia. 43 Na‘a ne falala tokua ki he ‘Otua, pea ke ne fakahaofi ni ia, ‘o kapau ‘oku ne ‘ofa kiate ia: he na‘a ne pehē tokua, Ko e ‘Alo ‘o e ‘Otua au. 44 Pea na‘e pehē foki hono manuki‘i ‘e he ongo kaiha‘akau na‘e kalusefai mo ia. Ko e Pekia ‘a Sīsū ( Ma‘ake 15.33-41 ; Luk 23.44-49 ; Sioné 19.28-30 ) 45 Pea na‘e hoko ha po‘uli ki he fonua kotoa mei hono ono ‘o e houa ‘o a‘u ki hono hiva ‘o e houa. 46 Pea fe‘unga nai mo hono hiva ‘o e houa na‘e kalanga le‘o lahi ‘a Sīsū, ‘o pehē, ‘Īlai, ‘Īlai, lama sapakatani? ‘A ia ‘oku tatau mo e pehē, ‘E hoku ‘Otua, ‘e hoku ‘Otua, na‘a ke li‘aki au kae hā? 47 Pea ko e ni‘ihi ‘iate kinautolu na‘e tutu‘u ‘i he potu ko ia, ‘i he‘enau fanongo ki ai na‘a nau pehē, Tā ‘oku ui ‘a ‘Ilaisiā ‘e he siana ni. 48 Pea lele leva honau toko taha, ‘o ne to‘o ha oma, ‘o ne unu ki he vinika, ‘o humaki ‘i ha kaho, pea ‘oange ke ne inu. 49 Ka ka pehē mai ‘e hono toe, ‘Ē, tau vakai pe ‘e ha‘u ‘a ‘Ilaisiā ke fakahaofi ia. 50 Pea toe kalanga ‘a Sīsū ‘o le‘o lahi, ‘o ne tukuange hono laumālie. 51 Pea tā ko e tatau ‘o e Fale Tapu na‘e mahaeua mei ‘olunga ki lalo; pea na‘e ngalulululu ‘a e fonua, pea mafahifahi ‘a e ngaahi makatu‘u; 52 pea matangaki ‘a e ngaahi fonualoto; pea na‘e fokotu‘u ‘a e ‘anga‘anga ‘o e kakai mā‘oni‘oni ni‘ihi na‘e mohe ai, 53 pea nau ha‘u mei he ngaahi fonualoto hili ‘ene toetu‘u, ‘o nau ‘alu ki he Kolo Tapu, ‘o nau hā ki ha ni‘ihi. 54 Pea ko e senituliō, mo kinautolu na‘e kau mo ia ‘i he lama ‘o Sīsū, ‘i he‘enau vakai ki he mofuike, mo e ngaahi me‘a kehekehe na‘e hoko, na‘a nau ilifia ‘aupito; ‘o nau pehē, Tā na‘a ne mo‘oni pē; ko e ‘Alo ia ‘o e ‘Otua. 55 Pea na‘e nofo ‘i he potu ko ia ha kau fefine, ‘o nau mamata mai mei he mama‘o; ko e fa‘ahinga ia na‘e muimui kia Sīsū mei Kāleli ke tauhi kiate ia: 56 ko honau ni‘ihi ‘a Mele mei Makitala, mo Mele ko e fa‘ē ‘a Sēmisi mo Siose, pea mo e fa‘ē ‘a e ongo foha ‘o Sēpeti. Ko e Telio ‘o Sīsuú ( Ma‘ake 15.42-47 ; Luk 23.50-56 ; Sioné 19.38-42 ) 57 Pea ‘i he‘ene efiafi hifo, na‘e ‘alu ange ha tangata koloa‘ia mei ‘Alematea; ko hono hingoa ko Siosifa, pea ko e toko taha foki ia na‘e ako ‘ia Sīsū; 58 pea ‘alu ‘a e matāpule ni kia Pailato, ‘o kole ‘a e sino ‘o Sīsū: pea toki fekau ‘e Pailato ke ‘ange ia. 59 Pea to‘o ‘e Siosifa ‘a e ‘anga‘anga, ‘o ne teu ‘aki ia ha tupenu mahu‘inga mo ma‘a; 60 ‘o ne telio ia ‘i hono fonualoto fo‘ou ‘o‘ona, ‘a ia kuo ne foa ‘i he loto maka; ‘o ne fakateka ha fu‘u maka ‘o songo ‘aki ‘a e fonualoto, ‘o ne toki ‘alu: 61 ka ka nofo pē ai ‘a Mele mei Makitala mo e Mele ‘e taha, ‘o fehangahangai mo e fa‘itoka. Ko e Le‘ohi ‘o e Fonualotó 62 Pea ko e ‘aho ‘e taha, ‘a ia ko e ‘aho na‘e hoko mo e Tokonaki, na‘e fakataha ‘a e hou‘eiki taula‘eiki mo e kau Fālesi kia Pailato, 63 ‘o nau pehē, ‘Eiki, ‘oku mau manatu na‘e lau ‘e he siana kākā ko ena ‘i he‘ene kei mo‘ui, ‘o pehē, Hili ‘a e ‘aho ‘e tolu pea u toetu‘u. 64 Ko ia ke ke fekau ke malu‘i ‘a e fonualoto, ‘o a‘u ki hono tolu ‘o e ‘aho, na‘a ‘iloange ‘e omi ‘ene kau ako, ‘o nau kaiha‘asi ia, ‘o nau tala ki he kakai kuo ne toetu‘u mei he mate; pea ‘e ‘ange‘ange ‘a e hē mu‘a ‘i he hē kimui ni. 65 Pea pehē ‘e Pailato kiate kinautolu, Ma‘u pē ha kau le‘o: mou ō pē ‘o fai homou tūkuingata hono malu‘i. 66 Pea nau ‘alu ‘o malu‘i ‘a e fonualoto ‘aki ha kau le‘o; kae‘uma‘ā na‘a nau sila‘i ‘a e maka. |
Tongan Moulton Bible © Bible Society of the South Pacific, 2011.
Bible Society of the South Pacific