Ma‘ake 14 - KO E TOHITAPU KATOAKo e Alea ke Tāmate‘i ‘a Sīsū ( Māt 26.1-5 ; Luk 22.1-2 ; Sioné 11.45-53 ) 1 PEA na‘e toe pē ‘a e ‘aho ‘e ua pea hoko ‘a e Pāsova, mo e tapu lēvani: pea ko e hou‘eiki taula‘eiki, mo e kau sikalaipe, na‘a nau fiu ‘a feinga pe ‘e fēfē ha‘anau puke fakaolo kiate ia ke tāmate‘i. 2 He na‘a nau pehē, ‘oua ‘e fai lolotonga ‘a e kātoanga, na‘a ‘iloange ‘e ai ha maveuveu ‘i he kakai. Ko e Afe ‘a Sīsū ki Pētani ( Māt 26.6-13 ; Sioné 12.1-8 ) 3 Pea ‘i he‘ene ‘i Pētani ‘i he fale ‘o Saimone ko e kilia, lolotonga ‘ene tokoto ‘i he kai, mo e ha‘u ha fefine kuo ‘iate ia ha hina ‘alapasita na‘e fonu ‘i he lolo takai, ko e na‘ati mo‘oni, pea mahu‘inga ‘aupito; pea ne foa‘i ‘a e hina ‘alapasita, ‘o ne lilingi ‘a e lolo ki hono fofonga. 4 Pea na‘e ai ha ni‘ihi na‘e felāunga‘aki, ‘o pehē, Ko e fai ha maumau lolo pehē koe‘uma‘ā? 5 He ka ne fakatau ‘a e lolo ni, ne ma‘u ai ha tēnali ‘e tolungeau tupu ke foaki ki he masiva. Pea nau ngaohia ‘a e fefine. 6 Ka ka pehē ‘e Sīsū, Tuku ai pē ‘a e fefine: ko e hā ‘oku mou fakamamahi ai kiate ia? he ko e ngāue lelei ia kuo ne fai kiate au. 7 He ko e me‘a ki he masiva te mou feangai ai pē mo kinautolu, pea ka mou ka loto ke fai ha ‘ofa ki ai pea faingofua: ka ‘e ‘ikai te mou feangai ai pē mo au. 8 Kuo ne fai si‘ono tūkuingata: kuo ne sinaki tākai hoku sino ki fa‘itoka. 9 Pea ko au ē, ‘oku ou tala atu, ‘ilonga ha potu ‘i māmani kātoa ‘e malanga‘aki ki ai ‘a e Kōsipeli, ‘e lea‘aki ai foki ‘a e me‘a ne fai ‘e si‘i fefine ni, ko e fakamanatu kiate ia. Ko e Alea ‘a Siutasi mo e Kau Taula‘eiki Pulé ( Māt 26.14-16 ; Luk 22.3-6 ) 10 Pea ko Siutasi ‘Isikāliote, ‘a e toko taha ko ia ‘o e kau Hongofulumāua, na‘a ne ‘alu mei ai ki he hou‘eiki taula‘eiki, koe‘uhi ke ne lavaki‘i ia kiate kinautolu, 11 pea ‘i he‘enau fanongo ki he‘ene lau, na‘a nau fiefia, pea nau tala‘ofa ke ‘ange ha‘ane pa‘anga, pea ne feinga pe ‘e tu‘umālie fēfē ha‘ane lavaki‘i ia. Ko e Taumafa ‘a Sīsū mo ‘Ene Kau Akó ( Māt 26.17-25 ; Luk 22.7-14 , 21-23 ; Sioné 13.21-30 ) 12 Pea ‘i he ‘uluaki ‘aho ‘o e ngaahi ‘aho tapu lēvani, ‘a ia ‘oku tāmate‘i ai ‘a e Pāsova, na‘e pehē ‘e he‘ene kau ako kiate ia, Ko e potu fē ‘oku ke loto ke mau ‘alu ‘o teuteu ke ke ‘ilo ai ‘a e Pāsova? 13 Pea ne fekau ha toko ua ‘o ‘ene kau ako, ‘o ne pehē kiate kinaua, Mole pē ki he kolo, pea ‘e fakafetaulaki mai kiate kimoua ha tangata ‘oku fua ha hina vai: mo muimui ki ai. 14 Pea ‘ilonga ha ‘api te ne hū ki ai, pea mo lea ai ki he matāpule, ‘Oku pehē ‘e he Tangata‘eiki, pe ko e fē haku loki ke u kai ai ‘a e Pāsova mo ‘eku kau ako? 15 Pea te ne fakahā kiate kimoua ha fu‘u falekai ‘i ‘olunga kuo ‘osi faliki mo teuteu: ko e potu ko ia te mo teuteu ai ma‘atautolu. 16 Pea ‘alu atu ‘ene ongo ako, ‘o na hū ki he kolo, ‘o na ‘ilo pē ‘o hangē ko ‘ene tala kiate kinaua; ‘o na teu ‘a e Pāsova. 17 Pea ha‘u efiafi ia mo e kau Hongofulumāua. 18 Pea lolotonga ‘enau tākoto ‘o kai, na‘e lea ‘a Sīsū, Ko au ē, ‘oku ou tala atu, ko e toko taha ‘iate kimoutolu te ne lavaki‘i au, ‘io, ko e toko taha ‘oku kai mo au. 19 Pea nau kamata loto mamahi, pea nau hanga ‘o lelea taha kiate ia, ‘o pehē, ‘oku ‘ikai nai ko au, ē? 20 Pea ne pehē kiate kinautolu, Ko e toko taha pē ‘o e kau Hongofulumāua, ‘a ia ‘oku ala fakataha mo au ‘i he tisi. 21 He ‘oku mo‘oni ko e mole ‘a e Fanautama ‘a Tangata ‘oku hangē ko ia kuo tohi ma‘ana: ka ‘oiauē ‘a e tangata ko ia te ne lavaki‘i ‘a e Fanautama ‘a Tangata! ne ngutuhua ange ki he tangata ko ia ‘oka ne ‘ikai fanau‘i. Ko e ‘Ohomohe ‘a e ‘Eikí ( Māt 26.26-30 ; Luk 22.14-23 ; 1 Kol 11.23-25 ) 22 Pea lolotonga ‘enau kai na‘a ne to‘o ha fo‘i mā, ‘o ne tāpuaki ia, mo ne pakipaki, ‘o ne ‘ange kiate kinautolu, ‘o ne pehē, To‘o: ko hoku sino ‘eni. 23 Na‘a ne to‘o foki ‘a e ipu, mo ne fakafeta‘i, ‘o ne ‘ange kiate kinautolu; pea nau inu kotoa pē mei ai. 24 Pea ne pehē kiate kinautolu, Ko hoku toto ‘eni, ko e toto fuakava, ‘a ia ‘oku lilingi koe‘uhi ko e tokolahi, 25 Ko au ē, ‘oku ou tala atu, ‘E ‘ikai ‘aupito te u toe inu mei he fua ‘o e vaine, ‘o a‘u ki he ‘aho ko ia te u toki inu ia kuo fo‘ou ‘i he Pule‘anga ‘o e ‘Otua. 26 Pea hili ‘enau fai ha hiva, na‘a nau ‘alu ki he mo‘unga ko ‘Ōlive. Ko e Tukupā ‘a Pita ( Māt 26.31-35 ; Luk 23.31-34 ; Sioné 13.36-38 ) 27 Pea lea ‘a Sīsū kiate kinautolu, Te mou tūkia kotoa pē; he kuo tohi, Te u taa‘i ‘a e tauhi, pea ‘e movete ‘a e fanga sipi. 28 Ka neongo ia, ka ‘oka hili hoku fokotu‘u, te u mu‘omu‘a ‘iate kimoutolu ki Kāleli. 29 Ka ka lea ‘a Pita ki ai, Neongo ‘e tūkia kotoa pē, ka ‘e ‘ikai te u tūkia au. 30 Pea pehē ‘e Sīsū ki ai, Ko au ē, ‘oku ou tala atu, ko e ‘anai, ‘io, ‘i he pō ni, ‘i he te‘eki ke ‘u‘ua tu‘o ua ‘a e moa, te ke fakafisinga au ‘e koe, ‘o tu‘o tolu mālō. 31 Ka ka nafui atu pē ‘e ia ‘ene lau, ‘e ‘ikai ‘aupito te u fakafisinga‘i koe; neongo ‘e iku pē ki ha‘aku mate mo koe. Pea tatau tofu pē mo e lau ‘anautolu kotoa. Ko e Lotu ‘a Sīsū ‘i Ketisemani ( Māt 26.36-46 ; Luk 22.39-46 ) 32 Pea nau hoko ki ha potu ‘oku ui ko Ketisemani; pea ne pehē ki he‘ene kau ako, Mou nofo ‘i heni kau lotu. 33 Pea ne ‘alu mo ia ‘a Pita mo Sēmisi mo Sione, pea kamata ‘oho hono loto ‘o hoha‘a lahi; 34 pea ne pehē kiate kinautolu, ‘oku mamahi fu‘u hoku laumālie, ‘o hangē ka mate: mou tatali ‘i heni ‘o fakafe‘ao. 35 Pea ne ‘unu‘unu si‘i atu, ‘o ne toutou mape‘e ki he kelekele, ‘o lotu ke tolona ‘a e houa meiate ia, ‘o kapau ‘e lava. 36 Mo ne pehē, ‘Apā Tamai, ‘oku ke malava ‘e koe ‘a e me‘a kotoa pē; ke ke fakalaka ‘a e ipu ni meiate au: ka neongo ia, ka ‘oku ‘ikai pē ko e hā hoku loto, ka ko e hā ho‘ou. 37 Pea ne ha‘u ‘o ‘ilo ‘a kinautolu ‘oku nau mohe, ‘o ne pehē kia Pita, ‘E Saimone, ‘oku ke mohe koā? ‘oku ‘ikai te ke lava ke ‘ā ‘o houa taha? 38 Le‘o pē mo lotu, ke ‘oua na‘a mou hū ki hā ‘ahi‘ahi. ‘Oku loto pē ‘a laumālie ke fai, ka ‘oku vaivai ‘a kakano. 39 Pea toe ‘alu ia ‘o lotu, ‘o ne fai‘aki ‘a e lea pē ko ia. 40 Pea toe ha‘u ia, ‘o ne ‘ilo ‘a kinautolu ‘oku nau kei mohe pē (he na‘e mafatukituki honau mata pea na‘e ‘ikai te nau ‘ilo pe ko e hā ha‘anau tali ‘e fai kiate ia. 41 Pea ne ha‘u hono tu‘o tolu, ‘o ne pehē kiate kinautolu, Mohe ai pē ā eni mo mālōlō; kuo mahili: kuo hokosia hono taimi; ‘ē, ‘oku lavaki‘i ‘a e Fanautama ‘a Tangata ki he kau angahala; 42 Mou tu‘u, tau ō; vākai kuo ofi mai hoku lavaki. Ko e Puke ‘o Sīsū ( Māt 26.47-56 ; Luk 22.47-53 ; Sioné 18.3-12 ) 43 Pea fakafokifā, lolotonga ‘ene kei lea, mo e hoko mai ‘a Siutasi ‘Isikāliote, ko e toko taha ‘o e kau Hongofulumāua, pea ha‘u mo ia ha fu‘u kakai ‘oku nau fakaheletā mo faka‘akau, ko e omi mei he hou‘eiki taula‘eiki mo e kau sikalaipe mo e kau mātu‘a. 44 Pea kuo tuku kiate kinautolu ‘e hono lavaki ha faka‘ilonga, he‘ene pehē, Ka u ka ‘uma ki ha taha, ko ia ia; mou puke ia, ‘o taki tokanga atu. 45 Pea ‘i he‘ene ha‘u, na‘a ne ‘unu‘unu leva ki ai, ‘o ne pehē, Lāpai; ‘o ne ‘uma lolomi kiate ia. 46 Pea ala mālohi kiate ia ‘e he kakai, ‘o nau puke ia. 47 Pea ko e toko taha ‘o kinautolu na‘e tu‘u ofi ange na‘a ne unuhi ‘ene heletā, ‘o ne taa‘i ‘a e tamaio‘eiki ‘a e Taula‘eiki Lahi, ‘o ne tu‘usi hono lau‘i telinga. 48 Pea tali ‘e Sīsū, ‘o ne pehē kiate kinautolu, Ko ho‘omou omi fakaheletā mo faka‘akau ke puke au, ‘o hangē ko ha kaiha‘akau au! 49 Ko e ‘aho kotoa pē na‘a ku ‘iate kimoutolu ‘i he Temipale, ‘o faiako, ka na‘e ‘ikai te mou puke au: ka ko hono ‘uhinga, koe‘uhi ke fakamo‘oni ‘a e ngaahi folofola. 50 Pea nau li‘aki ia ‘o hola kotoa pē. 51 Pea ko e toko taha tokua, ko ha talavou, na‘a ne muimui atu mo e kakai kuo ‘ikai ‘ai hono kofu, ka kuo ne takatakai ha fu‘u tupenu mahu‘inga: 52 pea nau puke ki he toko taha ko ia, ‘o ne li‘aki ‘a e tupenu, ka ka hola telefua pē. Ko Hono Faka‘eke‘eke ‘o Sīsū ( Māt 26.57-68 ; Luk 22.54-55 , 63-71 ; Sioné 18.13-14 , 19-24 ) 53 Pea nau taki ange ‘a Sīsū ki he Taula‘eiki Lahi: pea fakataha kiate ia ‘a e hou‘eiki taula‘eiki kotoa pē, mo e kau mātu‘a, mo e kau sikalaipe. 54 Pea na‘e muimui ki ai ‘a Pita mei he mama‘o, ‘o ne hū ki he loto‘ā ‘o e Taula‘eiki Lahi: pea na‘a ne ‘i ai ‘o nofo fakataha mo e kau ‘ōfisa, ‘o mūmū ‘i he afi. 55 Pea ko e hou‘eiki taula‘eiki, mo e Sanetalimi kātoa, na‘a nau fiu‘akumi ha talatalaaki ‘o Sīsū ke lava ai hano tāmate‘i; kae ‘ikai ‘ilo. 56 He neongo na‘e ai ha tokolahi na‘a nau tukuaki‘i ia, ka na‘e ‘ikai hoa ‘enau fakamatala. 57 Pea tu‘u hake mo ha ni‘ihi, ‘o nau tukuaki‘i ia, ‘o pehē, 58 Na‘a mau fanongo kiate ia ‘oku ne pehē, Te u vete ‘a e Fale Tapu ni, ‘a ia na‘e ngaohi nima pea u langa ‘i he ‘aho ‘e tolu ha Fale Tapu ‘e taha, ‘a ia ‘oku ‘ikai ko e ngaohi nima. 59 Ka na‘a mo ia na‘e ‘ikai pē ke hoa ‘enau fakamatala. 60 Pea tu‘u mai ki loto ‘a e Taula‘eiki Lahi, ‘o ne fakafehu‘i kia Sīsū, ‘Oku ‘ikai ha‘o momo‘i tali ki he me‘a ‘oku talatalaaki‘i ai koe ‘e he tu‘unga me‘a ni? 61 Ka ka fakalongo pē ia, ‘o ‘ikai te ne tali ha me‘a. Pea toe fehu‘i ‘e he Taula‘eiki Lahi, ‘o ne pehē ki ai, Ko e Mīsaia koe, ko e ‘Alo ‘o Fakamālō‘ia? 62 Pea pehē ‘e Sīsū, Ko au: pea te mou mamata ki he Fanautama ‘a Tangata ‘oku ne nofo ki he nima to‘omata‘u ‘o Mālohi, pea ‘oku ne hoko mai mo e ngaahi ‘ao ‘o e langi. 63 Pea hae hifo ‘e he Taula‘eiki Lahi hono ngaahi kofu loto ‘o‘ona, ‘o ne pehē, Koe‘uma‘ā ‘etau toe kumi fakamo‘oni? 64 Kuo mou fanongo ki he lea fie-‘Otua: ko e hā ‘a e me‘a ‘oku hā kiate kimoutolu? Pea nau tuku kotoa pē, Ko e tangata ia ke mate. 65 Pea hanga ha ni‘ihi ‘o ‘anuhi ia, pea nau fakapūlou hono fofonga, ‘o nau tuki ia, mo nau pehē ki ai, Mate mai: pea pēkalae‘i ia ‘e he kau ‘ōfisa ‘i he‘enau puke ia. Ko e Fakafisinga‘i ‘e Pita ‘a Sīsū ( Māt 26.69-75 ; Luk 22.56-62 ; Sioné 18.15-18 , 25-27 ) 66 Pea lolotonga na‘e nofo ‘a Pita ‘i lalo ‘i he loto‘ā, mo e ha‘u ha toko taha ‘o e kau kaunanga ‘a e Taula‘eiki Lahi: 67 pea ‘i he‘ene vakai kia Pita ‘oku mūmū, na‘a ne siofia ia ‘o ne pehē, Ko koe foki na‘a ke ‘i he motu‘a mei Nāsaleti, ‘a Sīsū. 68 Ka ka faka‘ikai ia, ‘o ne pehē, ‘oku ‘ikai te u ‘ilo ia, pea ‘oku ‘ikai mahino kiate au pe ko ho‘o lau ki he hā. Pea ne ‘alu atu mei ai ki he fale hū‘anga; pea na‘e ‘u‘ua ‘a e moa. 69 Pea ‘i he vakai kiate ia ‘e he kaunanga, na‘a ne kamata lea kiate kinautolu na‘e tutu‘u ai, ‘o pehē, ‘Oku kau ‘a e siana ni ki he fa‘ahinga ko ia. 70 Pea ne toe faka‘ikai. Pea fuoloa si‘i atu, na‘e toe lea kia Pita ‘a kinautolu na‘e tutu‘u ai, ‘Ā, ‘oku mo‘oni pē ‘oku ke kau ki he fa‘ahinga ko ia; kae‘uma‘ā ko e Kāleli koe. 71 Ka ka hanga ia ‘o tuki mo fuakava, ‘oku ‘ikai te u ‘ilo ‘a e tangata ko eni ‘oku mou lau ki ai. 72 Pea ‘iloange na‘e ‘u‘ua ‘a e moa ko hono tu‘o ua. Pea manatu hake ‘e Pita ‘a e lea, ‘a e pehē mai ‘e Sīsū, ‘I he te‘eki ke ‘u‘ua tu‘o ua ‘a e moa, te ke fakafisinga au ‘o tu‘o tolu mālō. Pea ‘i he‘ene fifili ki ai ne ne tengihanga. |
Tongan Moulton Bible © Bible Society of the South Pacific, 2011.
Bible Society of the South Pacific