Mātiu 9 - Ko e Fuakava Fo'ou (Ko e TAULUA)Ko e Fakamo‘ui ‘e Si̇̄sū ha Tangata Mamatea ( Ma‘ake 2:1-12 ; Luke 5:17-26 ) 1 Pea heka vaka ‘a Si̇̄sū ‘o foki ki he kolo na‘á ne nofo ai̇́. 2 Pea ʻiloangé, naʻe fata mai kiate ia ‘e ha ni‘ihi, ha tangata mamatea, ʻokú ne tokoto ʻi ha mohenga. Pea ʻi he tokanga‘i ‘e Si̇̄sū, ‘a e mālohi ‘enau tui̇́, naʻá ne pehē ange ki he mamateá, ‟Tangata, fiemālie pē, he kuo fakamolemole‘i ho‘o ngaahi angahalá.” 3 Pea hoko ai ʻa e pehē loto pē ‘e he kau faiako ʻo e Lao ‘a Mōsesé na‘e ‘i ai̇́: ‟Tā ko e toki tangata fie ‘Otua ʻeni!” 4 Ka na‘e ʻafioʻi pē ‘e Si̇̄sū ‘a e anga ‘o ‘enau fakakaukaú, pea ne pehē ange kiate kinautolu: ‟Ko e hā ‘oku mou mahalo kovi ai̇́? 5 He ko fē ‘oku faingofua angé: Ko ‘eku pehē ange ki he mamateá ni, Kuo fakamolemole‘i ho‘o ngaahi angahalá, pē ko ‘eku pehē ange, Tu‘u ki ‘olunga ‘o ‘alu ki ‘api? 6 Ka te u ‘ai ke mahino ai leva kiate kimoutolu, ‘oku ma‘u mafai ‘a e Foha ‘o e Tangatá, ʻi māmani, ke ne fakamolemole angahala.” Pea folofola leva ‘a Si̇̄sū ki he tangata mamateá, ‟Tu‘u! Toʻo ho mohengá, peá ke ‘alu ki ho ‘api̇́.” 7 Pea tu‘u hake ai pē ʻa e tangatá ‘o ne ‘alu atu ki hono ‘api̇́. 8 Pea ʻi he sio ki ai ʻa e kakai̇́, naʻa nau manavahē; Pea naʻa nau fakamālō ki he ‘Otuá, koeʻuhi̇̄ ko ‘ene foaki ha mafai lahi pehē ki he tangatá. Ko e Fili ‘e Si̇̄sū ‘a Mātiu ( Ma‘ake 2:13-17 ; Luke 5:27-32 ) 9 Pea laka atu mei ai ‘a Si̇̄sū ‘o ne mamata ki ha tangata tānaki tukuhau ko Mātiu hono hingoá, ‘okú ne nofo mai ‘i hono ‘ōfisi̇́. Pea pehē ‘e Si̇̄sū kiate ia: ‟Ha‘u ʻo muimui kiate au.” Pea malanga hake leva ‘a Mātiu ‘o ne muimui atu kia Si̇̄sū. 10 Pea hoko ai ʻa e fai ‘e Mātiu ha fakaafe ‘i hono ‘api̇́ ma‘a Si̇̄sū mo ‘ene kau akó, pea naʻe tokolahi ʻa e kaungā tānaki tukuhau ‘o Mātiú mo e kau angahala kehé, naʻe maʻumeʻatokoni fakataha mo Si̇̄sū mo ʻene kau akó. 11 Ka ʻi he mamata ki ai ʻa e kau Fālesi̇́, naʻa nau ‘eke ange ki heʻene kau akó, ‟Ko e hā ‘oku maʻumeʻatokoni fakataha ai ho‘omou faiakó pea mo e kau tānaki tukuhaú mo e kau angahalá?” 12 Pea ʻi he fanongo ki ai ‘a Si̇̄suú, naʻá ne pehē kiate kinautolu: ‟‘Oku ‘ikai ko e kakai mo‘ui lelei̇́ ‘oku ‘aonga ki ai ʻa e tōketaá, ka ko e kakai mahamahaki̇́. 13 Ka mou feinga muʻa ke ‘ilo ʻa e ʻuhinga ‘o e potu Folofola ko ʻeni̇́: ‘Oku fiema‘u ‘e he ‘Otuá ʻa e faimanava‘ofá, ‘o ‘ikai ko e faifeilaulaú. Na‘e ‘ikai te u ha‘ú ke ui ʻa e kau māʻoniʻoni̇́, ka ko e kau angahalá.” Ko e Mahu‘inga ‘o e ‘Aukaí ( Ma‘ake 2:18-22 ; Luke 5:33-39 ) 14 Na‘e toki ha‘u ai kia Si̇̄sū ha kau ako ‘a Sione Papitaiso, ʻo nau ʻeke ange: ‟Ko e kau Fālesí mo kimautolu, ‘oku mau fa‘a ‘aukai, ka ko e hā ‘oku ‘ikai teitei ‘aukai ai ʻa hoʻo kau akó?” 15 Pea fehu‘i ange ai ‘e Si̇̄sū kiate kinautolu: ‟ʻE nofo ‘aukai koā ha kau fakaafe ‘i ha kātoanga mali, lolotonga ʻoku kei ‘iate kinautolu ‘a e ‘eiki ta‘ané? Ka ‘e hoko mai pē ‘a e taimi ke ‘ave ai ʻa e ‘eiki ta‘ané meiate kinautolu, pea te nau toki ‘aukai leva ai. 16 ‘Oku ‘ikai hanga ‘e ha taha ‘o monomono ha kofu motu‘a ʻaki ha konga tupenu fo‘ou, he kuo pau ke mingi ai ʻa e konga tupenu fo‘oú, ‘o toe lahi ange ai ʻa e mahae ʻa e kofú. 17 Pea ‘oku ‘ikai hanga ‘e ha taha ‘o ʻutu ha uaine fo‘ou ki ha hina leta motu‘a, he ‘e pā ʻa e hiná, ‘o mahua ai ʻa e uainé ʻo maumau. Ka kuo pau ke ʻutu ʻa e uaine fo‘oú ki ha hina leta fo‘ou, kae fakatou tolonga.” Ko e Finemui naʻe Mate mo ha Fefine Mahamahaki ( Ma‘ake 5:21-43 ; Luke 8:40-56 ) 18 Pea lolotonga ‘a e kei faiako ‘a Sīsūú, ʻiloangé kuo tō tūʻulutui mai kiate ia ha tangata, ko e taha ʻo e houʻeiki̇́, ʻo ne pehē ange kia Si̇̄sū: ‟Ko si‘oku ‘ōfefiné kuo toki maté ni. Ka ke ʻalu ange mu‘a ‘o hilifaki ki ai ho nimá, pea ʻe toe mo‘ui ia.” 19 Pea tu‘u hake ai ‘a Si̇̄sū mo ‘ene kau akó ‘o nau ō mo e tangatá. 20 Pea feʻunga mo iá, na‘e ‘i ai ha fefine kuo ta‘u ‘e hongofulumāua ʻene puke ʻi he ‘autotó na‘e muimui atu ʻi he tu‘a ‘o Si̇̄suú ‘o ne ala ki he kapa hono kofú. 21 He kuó ne pehē ‘i hono lotó, ‟Kapau te u ala pē ā ki hono kofú, te u mo‘ui.” 22 Pea tafoki ‘a Si̇̄sū ‘o hanga ki he fefiné, pea naʻe folofola ange: ‟Fiemālie pē, fefine! Kuo fakamo‘ui koe Koeʻuhi̇̄ ko ho‘o tui̇́.” Pea mo‘ui ai pē ‘a e fefiné mei he taimi ko iā. 23 Pea ʻi he a‘u atu ‘a Si̇̄sū ki he ‘api ‘o e houʻeiki̇́, naʻá ne tokangaʻi kuo ʻi ai ʻa e kau ifi fangufangú mo e kau tēngihiá, ʻoku nau longoaʻa holo ai. 24 Pea naʻe tala kiate kinautolu: ‟Mou ō ki tu‘a! ‘Oku ‘ikai ke mate ʻa e ki‘i ta‘ahiné, ka ʻoku mohe pē ia.” Pea naʻe manuki ʻa e kakai̇́ kia Si̇̄sū. 25 Pea hili hono tuku ki tu‘a ʻa e kakaí, pea hū atu ‘a Si̇̄sū ki he veʻe mohenga ‘o e ta‘ahiné, ʻo ne puke hono nimá ‘o ne fokotu‘u ia ki ‘olunga. 26 Pea mafola atu leva ai ‘a e ongoongo ‘o Sīsūú, ki he tapa kotoa pē ‘o e feituʻu ko iá. Ko e Fakaʻā ‘e Si̇̄sū ha Ongo Tangata Kui 27 Pea kuo ʻalu atu ‘a Si̇̄sū mei he feitu‘u ko iā, naʻe muimui atu kiate ia ha ongo tangata kui ʻo na kalanga ʻo pehē: ‟Siʻi ‘Alo ‘o Tēvita ē, ke ke ʻalo‘ofa mai kiate kimaua!” 28 Pea afe ‘a Si̇̄sū ki he ‘api ‘e taha, pea omi ‘a e ongo tangata kui̇́ ki ai, pea ʻeke ange ‘e Si̇̄sū kiate kinaua: ‟‘Okú mo tui koā te u lava ‘o fakaʻā homo matá?” Peá na tali ki ai, ‟‘Io, ‘Eiki.” 29 Pea ala atu leva ‘a Si̇̄sū ki hona matá mo ne folofola, ‟Ke fakaʻakimoua, ʻo fakatatau ki ho‘omo tui̇́.” 30 Pea ʻā ai ‘a e mata ‘o e ongo tangatá. Pea fakatokanga mamafa ‘e Si̇̄sū kiate kinaua, ʻo pehē: ‟Vakai na‘á mo tala ʻeni ki ha taha!” 31 Ka naʻe ō ʻa e ongo tangatá ia ‘o ongoongoa atu ‘a Si̇̄sū ki he kakai kotoa pē, ʻi he feitu‘u fonua ko iá. Ko e Fakalea ‘e Si̇̄sū ha Noa 32 Pea ʻi he fononga atu ‘a Si̇̄sū mo ‘ene kau akó, ʻiloangé kuo taki mai kiate ia ha tangata naʻe noa ka naʻe toe puke fakatēvolo foki. 33 Pea ʻi hono kapusi pē ‘e Si̇̄sū ‘a e tēvoló mei he tangatá, kuo kamata lea ia, ʻa ia naʻe noa. Na‘e ofo ‘aupito ai ʻa e kakai̇́, ‘o nau pehē: ‟Kuo te‘eki tu‘o taha ha hoko ha meʻa pehē ‘i ‘Isileli̇́!” 34 Ka na‘e pehē ‘e he kau Fālesí ia, ‟Ko e pule ‘o e fanga tēvoló ‘okú ne fakaivia ‘a Si̇̄sū ke kapusi tēvoló.” Ko e Langa e ‘Ofa ‘a Si̇̄sū ki he Kakai 35 Pea na‘e ‘a‘ahi holo ‘a Si̇̄sū ki he ngaahi kolo lalahi̇́ mo e ngaahi kolo iiki̇́ ‘o faiako ‘i honau ngaahi falelotú mo malanga‘aki ‘a e ongoongo lelei ‘o e Pule‘angá, pea naʻe fakamo‘ui ai ʻa e fa‘ahinga alanga mahaki kotoa pē mo e faʻahinga mahamahaki kotoa pē. 36 Pea ʻi heʻene mamata ki he tokolahi ʻa e fuʻu kakai̇́, naʻe langa hono mafú ʻi he ‘ofa kiate kinautolu, koeʻuhi̇̄ ko e hēhētu‘u mo e vaivai ‘enau moʻui̇́, ʻo hangē ha fanga sipi ‘oku ‘ikai hanau tauhi̇́. 37 Pea toki folofola ‘e Si̇̄sū ki he‘ene kau akó, ‟Kuo motu‘u ʻa e ta‘ú, ka ʻoku kaungatāmaki ʻa e kau ngāué. 38 Ko ia, mou lotu ki he ‘Eiki ‘oku ʻaʻana ʻa e ututaʻú, ke fekau ha kau ngāue, ke nau ō atu ‘o tānaki mai ʻa e fua ʻo ʻene ngoué.” |
Tongan Contemporary New Testament © Bible Society of the South Pacific, 2011.
Bible Society of the South Pacific