SAN MARCOS 1 - Tatuyo: Dio WadariqueJuan el Bautista predica en el desierto ( Mateo 3.1-12 ; Lucas 3.1-9 , 15-17 ; Juan 1.19-28 ) 1 Jesucristo Dio Macʉ ye queti caroa queti oco bairo ca-ani jʉgoyupa. 2 Tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye queti buiori majocʉ Isaía ca-wamecʉcʉ oco bairo ca-ĩi uca jʉgoyeyeyupi Jesucristo ati yepapʉre cʉ̃ cá-atípere: Camajare na ca-netoo catíopaʉ majuu cʉ̃ jʉgoye yʉ joogʉ apeĩre yʉ ye quetire ca-buio jʉgoyeyepaʉre. Cʉ̃na anigʉmi camaja na yerire caroaro ca-tʉgooña quenoo yuu rotii. 3 Jicãʉ ca-yucʉ mani yepapʉre camaja manopʉ awaja tʉjʉnucu teñagʉmi. Oco bairo ĩi buiogʉmi cʉ̃ tʉpʉ ca-ejarãre: “Caroaro quenoo yuuya mʉja yerire, cariape tʉgooñari mani Ʉpaʉ cʉ̃ cá-atíparo jʉgoye. Caroa macare ája,” ca-ĩi uca jʉgoyeyeyupi Isaía, Juan cʉ̃ ca-baipere Dio cʉ̃re cʉ̃ ca-ĩi rotiriquere. 4 To bairi Juan ca-yucʉ mani yepapʉre ãcʉ̃ oco bairo na ca-ĩiñupʉ camajare: —Caroorije mʉja cá-átinucurijere jʉtiritiri mʉja yeri wajoaya. Coje rericarore bairo caroorije jã cá-átiere Dio cʉ̃ majirioato ĩirã bautisa rotiya, na ca-ĩiñupʉ Juan. 5 Capaarã ti yepapʉ Judeapʉ macana, Jerusalén macana quena capaarã camaja Juan cʉ̃ ca-buiorijere ca-apirã aájuparã. Caroorije na cá-átajere jʉtiriti, “Caroorije cá-ána jã ãa,” Diore na ca-ĩiro Jordán ca-wamecʉti yapʉ na ca-bautisayupʉ Juan. 6 Cʉ̃ jutiiro waibʉcʉrã cameyo ca-wamecʉna poa mena juarica wʉ ca-jañanucuñupʉ Juan. Cʉ̃ wẽarica wẽe waibʉcʉ ajero wẽe ca-añupe. To bairi diroare, ñimiare ʉga, beroa ocore ca-etinucuñupʉ Juan. 7 Camajare oco bairo na ca-ĩi buionucuñupʉ Juan: —Yʉ bero apeĩ yʉ netoro ca-ani majuʉ atígʉmi. Cʉ̃re bairo ca-baii mee yʉ ãa. Cawatoa macacʉ, paa coteri majocʉre bairona yʉ ãa. 8 Oco mena ca-bautisaʉ yʉ ãa yʉa. Cʉ̃ maca Espíritu Santore mʉja joogʉmi cʉ̃re ca-boorãre. Cʉ̃ Espíritu Santore joʉ, oco mena coje majuuricarore bairo mʉja átigʉmi, caroorije mʉja cá-átiere rei. El bautismo de Jesús ( Mateo 3.13-17 ; Lucas 3.21-22 ) 9 Juan camajare cʉ̃ ca-bautisari rʉmʉrina Jesú quena Galilea yepa Nasaré macapʉ ca-ãnacʉ Jordán ca-wamecʉti ya Juan tʉpʉ ca-ejayupʉ Jesú. Topʉ cʉ̃ ca-ejaro cʉ̃ ca-bautisayupʉ Juan. 10 Cʉ̃ ca-bautisaro bero Jesú ca-maa nʉcañupʉ ti ya tʉjaro. Maanʉca, ʉmʉrecóo jope ca-pãaro ca-tʉjʉyupʉ Jesú. Cʉ̃ ca-tʉjʉro buare bairo bauʉ Espíritu Santo ca-rui ajupʉ Jesú bui. 11 To bairo cʉ̃ ca-bairi paʉna ʉmʉrecóopʉ cʉ̃ Pacʉ cʉ̃ ca-wadarijere ca-apiyupʉ Jesú: —Yʉ Macʉ, yʉ ca-mai netoʉ majuu mʉ ãa. Seeto mʉ yʉ tʉjʉ wariñuu, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Dio Jesúre. Tentación de Jesús ( Mateo 4.1-11 ; Lucas 4.1-13 ) 12 Jesúre Juan cʉ̃ ca-bautisaricaro bero nemoona Espíritu Santo cʉ̃ ca-ne aájupʉ ca-yucʉ mani yepa, camaja manopʉ yua. 13 Jesú topʉre cuarenta rʉmʉri majuu ca-añupʉ. Waibʉcʉrã ca-uwarã watoapʉ ca-añupʉ. Topʉ Jesú cʉ̃ ca-ano Sataná maca ¿Diore cʉ̃ bai netoo nʉcabocʉtí? ĩi ricati wame caroori wamere cʉ̃ cá-áti rotibajupʉ. Jesúre Sataná to bairo cʉ̃ ca-ĩi wadajãrona Dio tʉ macana Ángel maja cʉ̃ ca-coterã ejayuparã Jesúre. Jesús comienza su trabajo en Galilea ( Mateo 4.12-17 ; Lucas 4.14-15 ) 14 Cabero ʉpaʉ Herode Juan camajare bautisari majocʉre presopʉ cʉ̃ ca-jõoñupʉ. Juan presopʉ cʉ̃ ca-anitoye Jesú Galilea yepapʉ cá-aájupʉ tunu, Dio ye quetire buio teñaʉ aácʉ. 15 Oco bairo ca-ĩi buio teñañupʉ: —Meere, eja tʉgami mʉja tʉpʉre yoaro mʉja ca-yuuricʉ. Yucʉacana, meere Ʉpaʉ jãagʉmi. To bairi caroorije mʉja cá-átinucurijere jʉtiritiri mʉja ca-tʉgooñarijere wajoaya. Dio camajare na netoo catíogʉmi ĩriquere api nʉcʉbʉgoya, ca-ĩi buio teñañupʉ. Jesús llama a cuatro pescadores ( Mateo 4.18-22 ; Lucas 5.1-11 ) 16 Cabero Jesú Galilea ca-wamecʉti ra ʉtabʉcʉrá tʉjaropʉ cá-aáteñañupʉ. Ti ra tʉjaro aáteñaʉ topʉ Simón, apeĩ cʉ̃ bai André na ca-bʉga ejayupʉ. Wai wajari maja ca-añuparã naa. To bairi Jesú na tʉpʉ cʉ̃ ca-ejari paʉna bapire ca-roca ñuañuparã ti raapʉre. 17 To bairo na cá-áto tʉjʉʉ: —Jitá yʉ mena, na ca-ĩiñupʉ Jesú. —Caroaro mʉja wai waja maji. Yucʉra yʉ mena aána camajare Dio ye quetire mʉja buio majigarã. To bairo mʉja ca-ĩi buiorijere apirã na quena Diore ca-apiʉjarã anigarãma, na ca-ĩiñupʉ Jesú. 18 To bairo cʉ̃ ca-ĩrijere apirã nemoona na bapi yucʉre piti cũu, Jesú mena cá-aácoajuparã. 19 Jesú petoacã aánemoʉ pʉgarãre na ca-bʉga ejayupʉ. Sebedeo punaare Jacobo, cʉ̃ bai Juan jãare na ca-bʉga ejayupʉ. Bapi yucʉ ca-wooriquere jia quenoorã cumuapʉ cá-áti jañañuparã. 20 Na quenare na ca-piiyupʉ Jesú. To bairo na cʉ̃ ca-ĩi piiro apiri na pacʉ Sebedeore, cʉ̃ paari majare na cá-aáweoyuparã, Jesú mena aána yua. Un hombre que tenía un espíritu malo ( Lucas 4.31-37 ) 21 Cabero Capernaum ca-wamecʉti macapʉ ca-ejayupʉ Jesú cʉ̃ buerã mena. Sábado ca-ano judío maja na yerijãrica rʉmʉ ca-ano na ca-neñaponucuri wiipʉ ca-jãa ejayupʉ Jesú. Ti wiipʉ jãa ejaʉ ti wiipʉ ca-ãnare na ca-buio jʉgoyupʉ Dio ye quetire. 22 Jesú cʉ̃ ca-buiorijere apirã api wariñuubana quena ca-api acʉacoajuparã, caroaro ca-maji netoʉ ãmi ĩirã. Nare ca-buionucurãre bairo na ca-buioquẽjupʉ Jesú maca. 23 Ti wii na ca-neñapori wiipʉ jicãʉ ca-wãti jãa ecooricʉ ca-añupʉ. Oco bairo ca-ĩi awajayupʉ: 24 —¡Jesú, Nasaré macacʉ! ¡Jã patowãcooqueticõaña! ¿Jãare rei acʉ́ mʉ bairí? Mʉ yʉ tʉjʉ maji. Dio cʉ̃ ca-jooricʉna mʉ ãa mʉa, caroorije cá-átiquẽcʉ. Ca-ñuu netoʉ majuu mʉ ãa, cʉ̃ ca-ĩi awajayupʉ ca-wãti jãa ecooricʉ. 25 To bairo cʉ̃ ca-ĩi awajaro apii, Jesú wãti camajocʉpʉre ca-jañaʉre cʉ̃ tutii oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ: —¡Janacoacʉja! To cõona buti aácʉja, cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesú. 26 To bairo Jesú cʉ̃ ca-ĩirona wãti camajocʉpʉre ca-ãcʉ̃ cʉ̃ ca-yugui mecʉ riañaro cá-ájupʉ. To bairo cʉ̃ áti, seeto majuu ca-awajacoa buti aájupʉ yua. 27 To bairo cʉ̃ ca-bairo tʉjʉrã ti wiipʉ ca-neñaporã ca-tʉjʉ acʉacoajuparã. Tʉjʉ acʉa, na majuuna ca-ame jeniñañuparã: —¿Ñee unie to ãtí ati wame cʉ̃ cawama buerije? Wãtia camajapʉre ca-jañarã quenare na buu reecõami. Na cʉ̃ ca-buti rotirona buticoapa, ca-ame ĩiñuparã. 28 To bairi yoaro mee Jesú cʉ̃ ca-anie quetire Galilea yepa macana ca-queti api peticoajuparã. Jesús sana a la suegra de Simón Pedro ( Mateo 8.14-15 ; Lucas 4.38-39 ) 29 Jesú neñaporica wiipʉ butiri bero Simón, André jãa ya wiipʉre ca-ejayuparã Jacobo, Juan, Jesú jãa. 30 Ti wiipʉre Simón mañico bʉgoye riao cá-ájupo. Jesúre, “Riao áamo,” cʉ̃ ca-ĩi buioyuparã. 31 Jesú to bairo na ca-ĩiro apii, cõ ca-tʉjʉ jãajupʉ. Jãa, cõ wamopʉ ñee, cõ ca-tʉ̃ga wamʉo nʉcoñupʉ. To bairo cʉ̃ cá-átona nemoo bʉgoye ca-janacoajupe. To bairi catí wamʉnʉca, nare ca-ʉgarique peobojayupo yua. Jesús sana a muchos enfermos ( Mateo 8.16-17 ; Lucas 4.40-41 ) 32 Muipu cʉ̃ ca-roca jãaro bero canaiori paʉ bero ca-ano camaja nipetirã ca-riaye cʉnare, ca-wãtiacʉna quenare na ca-jee ejayuparã Jesú tʉpʉre. 33 To bairi nipetirã ti maca macana jope tʉpʉ ca-neñapoyuparã. 34 To bairo na ca-neñaporo tʉjʉʉ capaarã ca-riarãre na ca-riaye cʉtiere na ca-netoobojayupʉ Jesú. Ricati wameri jeto na ca-riaye cʉtiere na ca-catíoyupʉ. Ca-wãtia jañarã quenare na ca-netooñupʉ Jesú. Wãtiare na buu rei na ca-wada rotiquẽjupʉ, Dio Macʉ yʉ ca-aniere camajare na ĩiqueticõato ĩi. Jesús predica en Galilea ( Lucas 4.42-44 ) 35 Ape rʉmʉ ca-bujuparo jʉgoye Jesú yupi, ti maca tʉjaro camaja manopʉ Diore ca-jenii aájupʉ. 36 Cabero Simón, aperã cʉ̃ mena macana mena Jesúre ca-macara aájuparã. 37 Cʉ̃re bʉga ejarã, oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñuparã: —Camaja nipetirã mʉre macarã áama, cʉ̃ ca-ĩiñuparã. 38 To bairo na ca-ĩiro: —Jitá apero ca-tʉacã ca-ani macaripʉ. Topʉ quenare yʉ ye quetire na yʉ buiogʉ. Tierena buio teñaʉ acʉ́ yʉ cá-apʉ́ ati yepapʉre, ca-ĩiñupʉ Jesú. 39 To bairi Jesú nipetiro Galilea yepapʉ camaja na ca-neñaponucuri wiiripʉ na ca-buio teñanucuñupʉ. Ca-wãtia cʉnare na ca-reebojanucuñupʉ. Jesús sana a un leproso ( Mateo 8.1-4 ; Lucas 5.12-16 ) 40 Jesú Galileapʉ cʉ̃ ca-ano jicãʉ camajocʉ ca-rupaʉ ajeri boaʉ Jesú tʉpʉ ca-ejayupʉ. Cʉ̃ tʉ eja, rʉpopatua mena tuatu ejacumuri oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ Jesúre: —Yʉ ca-rupaʉ ajero boarijere yʉ mʉ ca-netoogaata mʉ netoo maji. 41 Jesú cʉ̃ bopacoo tʉjʉʉ, cʉ̃ pañari oco bairo cʉ̃ ca-ĩiñupʉ: —Mʉre yʉ netoogʉ. To cõona mʉ ca-boarije mʉre yaticoagaro. 42 To bairo cʉ̃ ca-ĩirona cʉ̃ ca-boabataje nemoona ca-yati peticoajupe yua. Ca-rupaʉ boaquẽcʉ ca-añupʉ yua. 43 Cabero Jesú, caroaro mena aácʉja ĩi, cariape cʉ̃ ca-ĩi buioyupʉ: 44 —Aperãre mʉre yʉ ca-netoorijere na buioquẽja mai. Cariapena aácoacʉja Dio wii macacʉ sacerdote majocʉ tʉpʉ. Aá, mʉ ca-cami boariquere ca-yatirijere cʉ̃ iñooña. Cʉ̃ majuuna tʉjʉʉ, “Yati peticoajupa,” ĩigʉmi. To bairo mʉre cʉ̃ ca-ĩiro bero Diore mʉ ca-nʉcʉbʉgorijere iñoori waibʉcʉ mʉ ca-joe buje mʉgopaʉre cʉ̃ mʉ joogʉ sacerdote majocʉre, Moisé cʉ̃ ca-rotiricarore bairona. To bairo mʉ cá-áto camaja nipetirã majigarãma mʉ ca-cami yatirijere. 45 To bairo Jesú cʉ̃ ca-ĩriquere átiquẽcʉna aá, nemoona camaja nipetirãre na ca-buio bate peocõañupʉ. To bairi Jesú camaja capaarã na ca-ani macaripʉre ca-eja majiquẽjupʉ yua. Ti macari tʉjaropʉna cá-aáteñañupʉ Jesú camaja capaarã na ca-manopʉ. Macaripʉ cʉ̃ ca-aniquetibato quena camaja capaarã nipetiro macana Jesúre cʉ̃ ca-tʉjʉrã ejanucuñuparã. |
© 2019, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.