Matayu 24 - OnoYesuŋo Bakom Urum Din Bun Wiriyakane Don Edange 1 Yesu eŋe Bakom Urumgo ŋine qelige ket ariki, dokoine eŋe Bakom Urum wane mat eya sikan-kakoi. 2 Paki eŋe done iwa yale mainge edane rake, “Maine, ŋine mat so yeye kine kine iwa korop maine metki ka-waremami, me? Eya wane na iwa welekatne ŋidanbe, wesi iwa mane qeligeu met metino mi mesiyake, eŋe baŋ din bun kito pororoke gili gala ma qakeu korop kesiyake.” Umat So Wikile Kine Kine Wakoniyake 3 Yesu eŋe Oliwa Bonagao metki, dokoine eŋe enŋeneka sariu paki, bonepko mere olale rakoi, “Ge ŋedannom detŋem, kine kine iwa korop eya baŋ dango wakoniyake, so masi tanik daleo wakone paki ge sari lotkekene so, kepe nasoine qoeyake?” 4 Yale rau, Yesuŋo edange, “Diyam seleleine makei, paki ŋei natne misuk detonbi wet masiuk okan ŋunikei, 5 onoka wane, ŋei loutne eŋe baŋ sariu paki, naŋane eŋetne nora rakei, ‘Na Kristo!’ yale rau paki, ŋei ŋerep loutne baŋ wetene masiuk warekei. 6 Ŋine kawali wane ukatne ososop sariki desikei, so kawali wane don kisiineŋo yemo eri abaran sariyake, ŋo siluŋ iwa yale detpi, ŋine misuk qisekei, masi kine kine yaline yemo yaup qeqe ruruineka wakoniyake, ŋo eŋe kepe nasoine qoeyakane, eya mi wakoniyake. 7 Kepe baŋem kepe baŋem ŋei eŋe edomka ŋaba nagu yaku aito okanikei, ŋei waom mane wane dokoine eŋe, ŋei waom mane wane dokoine eŋerop yaku ŋaba nagu okanikei. Yewao baŋ bodi suwaine natne wakone paki, memeyaŋo kepe baŋem korop rokopke ari ma sari ma okaniyake. 8 Masi kine kine eya korop, yemo ŋerep maneŋo medep mikepka mayakane gae maki wikile detmaike, eya wane rokop ikopka wakoniyake.” Luke Tebaon Okane Engu Kito Okangei 9 “Pakimo ŋine baŋ ŋibu lukŋune more, waraŋŋune ari biraŋunbi wikile ŋibongei, so ŋinguwi seukkei, kepe baŋem ŋei ŋerep korop eŋe baŋ naŋane rau paki ŋabaŋune qaisik ŋungei. 10 Naso yewao, ŋei ŋerep loutne eŋe mali malipene korop qeliŋ warekei, eŋe baŋ edomka qom qepok okan nagu more ŋaba nagukei. 11 Yale okane geu, propet isisine loutne wakone more, ŋei ŋerep loutne wet masiuk okanongei. 12 Masi yaline okanbi borikineŋo baŋ korop suwa ariki, ŋei ŋerep korop eŋe wet maepene baŋ qelige kima kima mi okan nagukei. 13 Ŋo ŋine togogole more malipka okoramageu naso qoeyake, ŋine baŋ koso Kaisaleŋo qesiŋungi gege togon maikei. 14 So qeli gege togon don iwaŋo baŋ kepe baŋem korop ra qelaŋanbi, ŋei ŋerep korop eŋe detwareu mo, kepe wane naso baŋ qoeyake.” Masi Mado Madoŋine Wakoniyake 15 “Ŋine baŋ kine mane mado madoŋine borikine matali qetaliinerop, eya kakei, mokaka sogino propet Daniyelŋo rake, eya Urum Kobekine kuneŋine eyao okorayake. (Dapo rapot ŋeine, ge bororom dapore kine daleo pamaike, eya detlukaikene!) 16 Pakiso, ŋei ŋerep Yudiya kepeo gekei, eŋe wiye more kaet bonagao arikei. 17 Ŋei mane matinane bakine kutno okorayake, eŋe zinge ket mat koto wa aboŋ kine kineine mi mayake, kawali mi yuwan-kayake. 18 Ŋei mane euwo geyakeo ŋine zinge matko ari takotine mi mayake eŋe yeine qelige kakaka ariyake! 19 Yai, naso yewao ŋerep medep ŋatkorop, so medep abubu ŋamu nenerop eŋe baŋ daleo okangei? Kawali yewao yuwan-oniyake. 20 Kaisale meŋenkau detki ra, ŋine baŋ kaet wiye more koya nasoo me Qezarek Nasoo maine mi ariu rap! Kawaliŋo koya naso wakoniyake, ŋine wikile suwaine wakon ŋuniyake. 21 Naso yewao, kakarauk wakoniyake, yemo zok manerop mi wakone pa sari mageki, kaiwe naso imdaka baŋ wakoniyake. Me koso ŋado kine kine yaline mi wakoniyake. 22 Ŋo siluŋ Kaisale eŋe wikile kaiwe naso eya wane zaleine mo ma bomile wareke, eŋe yale mi okange ra, yemo ŋei ŋerep maneŋo gegeine eyamo mi wakongi rap, ŋei ŋerep magukoune ma wesakonge, eŋane raki paki, Kaisale eŋe baŋ kaiwe naso eya ma bomileyake.” Kaisale Wane Ŋei Isisine Wakongei 23 “Naso yewao ŋei maneŋo ŋidane rayake, ‘Kau, Mesiya iwa metmaike!’ Me, ‘Eriwa metmaike!’ Yale raki detpi, wele misuk okaniyake. 24 Onoka wane, Mesiya isisine so propet isisine baŋ wakonikei paki, eŋe baŋ masi togogole so masi kuneŋine maikei, yemo Kaisaleŋo ŋei ŋerep ma wesakonge, eŋe maine isione more, wet ma siuk okanonbi eŋe yale waka ra okanonikei. 25 Detmami! Na don eya naso eŋe yeka paki, alakane ŋidanmaile. 26 “Me ŋei natne edo ŋidane raikei, ‘Kau, Mesiya eŋe kepe yaup papaino, ŋei mi gegine, eya gemaike!’ Rau, ŋine eya misuk arikei, me eŋe raikei, ‘Kau, Mesiya eŋe iwa siuke metmaike!’ Rau, eya detpi wele misuk okaniyake. 27 Ŋei Wawainane Gipole eŋe baŋ sariyake, yemo qilap yale qeliwo walatakki kepe sasaino ŋine kilitike ari kepe ketmaikeo, qe okanmaike yale didiwo wakoniyake. 28 “Eya wane rokouno, yemo iwa yale, yewao me yewao kine kine seuseune mane wane pareŋine pamaike, eyao gaubaga eŋe sari lewaŋ okanmami, Mesiyaŋo sariyakane nasoine eŋe maine mi ma siukeyake.” Ŋei Wawainane Gipole Sariyake 29 “Naso yewa, baŋ kakarauk kine kineine eya woroŋ woroŋ qe more teba ketki, eya wane ŋadino mi azoŋgika, kepe deine mupke panamaniyake, meso eŋe baŋ koso manerop mi qelaŋaniyake, serekin eŋe korop qeliwo ŋine baŋ buratke kepo ket warekei. Paki kine kine zonom korop qeliwo pamaike, eya baŋ ukat ma esopongi numaene qeliŋka warekei. 30 Pakimo, Ŋei Wawainane Gipole kibi so qeli ewe zonom qelaŋaninane tanikine baŋ qeliwo wakoniyake, pakimo, kepe baŋem ŋei ŋerep magune magune ge arimami eŋe baŋ arokkei, paki baŋ kau, Ŋei Wawainane Gipole eŋe qeliwo kezoŋ kutno togogole so qeli ewe zonomine kakapa suwaine, eyarop sariyake. 31 Romon kakapa suwaine baŋ arokeyake, paki eŋe baŋ eŋine aŋelokoune taleongi, kepe baŋem kepe baŋem lolike ariwarekei, paki eŋe baŋ eŋine ŋei ŋerep magukoune ma wesakonge, eya korop kepe sotakine maneo ŋine, kepe sotakine maneo, yale ebu qeturaŋ onwareyake.” Pik Eki Eya Wane Kineŋine Weneŋ Desikei 32 “Qeligeu, Pik eki eyaŋo kine kito ŋidangi desikei, eŋe qogine korop wisika wisika okangi, gunule more kiyeke metine motkimo, ŋine dere ramami, ‘kaiwe okorayakane’, naso eya mo bomilemaike, 33 numa weku yewaka, ŋine kine kine korop iwa kau paki, eyaŋine baŋ desikei, naso mo bomilemaike, mo kiyekeyakane ewekmaike. 34 Iwa yale desikei! ŋei ŋerep iwa gemami, eŋe korop mi seukwarekei, eŋe ika geu, kine kine korop iwa wakon wareyake. 35 Qeli so kepe ere baŋ mida lele arikeik, ŋo, naŋane don yemo baŋ mi mida lele ariyake.” Ŋei Maneŋo Kaiwe Naso Suwaine, Ŋei Wawainane Gipole Sariyakane Mi Detmaike 36 Yesu eŋe koso manerop iwa yale rake, “Ŋei maneŋo mi detmaike, dango kaiwe naso suwaine eya baŋ bomileyake, me aŋelo qeliwo gemami, eŋe mi detmami, me Gipole eŋe yaleka mi detmaike, Magak eŋe wekuŋo bonep naso eya detkamaike. 37 Ŋei Wawainane Gipole sariki baŋ, Noa wane nasoo masi okangoi, kop yale waka okangei. 38 Eŋe Doku Qakum lotkeyakane nasoine mo bomileki, yemdaka ŋei ŋerep ŋara so doku nekoi, ŋei so ŋerep mete au au okangoi, yale okane arimageu, nasomde eyaka bomileki, Noa seki kotino wa ketke. 39 Ŋo eŋe daleo wakonmaike, eyamo mi dereret gegeu, Doku Qakum eyaka lotke more weŋseŋgi, korop mida sololoke ari warekoi. Ŋei Wawainane Gipole sariyake, naso yewao masi yalewa eŋe baŋ wakoniyake. 40 Naso suwaine yewao, ŋei etke ere baŋ euwo urata ma okorauk, mane baŋ Kaisaleŋo maine mayake, ŋo mane baŋ qeliŋkaki ŋadine okane yeine mesiyake. 41 Ŋerep etke ere baŋ ŋara kipelek kipeleko ŋara mauluke okorauk, mane baŋ Kaisaleŋo ma ariyake, ŋo mane baŋ yeine qeliŋkayake, paki eŋe baŋ ŋadinane biŋek okaniyake. 42 “Eya wane ŋine diyam togogole makei, onoka wane, ŋine mi detmami ma nasoo ŋinane Waom ŋine eŋe baŋ sariyake. 43 Iwa ŋidanbe desikei, mat welaine eŋe kobu mama maneŋo sariyakane detki paki, wisika geyakeo, yemo kobu mamaŋo matine koto maine mi rabarake wakesiyake. 44 Kine yalewa pamaike, eya wane ŋine yale waka wet wisika geu paki, diyam ŋine seleleine naso baŋem ma more eweke gekei, onoka wane, Ŋei Wawainane Gipole eŋe baŋ naso mane qoeki, ŋine mi detpi, eyaoka eŋe sariyake.” Urata Ŋei Maine So Urata Ŋei Borikine Erane Donkisi 45 “Pakimo maŋo urata ŋei maine so dereret korop gemaike? Eya wane edangi desikei! Eŋe ŋei weku yemo ware wareineŋo urata ŋei natne eŋane ŋetne ene birakaki wareone geki paki, ŋaraene naso-oka ebon okanmaike. 46 Urata ŋei ŋetne eŋe urataine eya mayakatne ware gemaikeo, yemo ware wareineŋo zinge matko sariki paki kakimo, eŋe zok wetpesek det okanmaike! 47 Na welekakatne ŋidanbe detpi, ware wareineŋo urata ŋei yewa baŋ ŋetne birakaki, eŋine aboŋ kine kineine korop eya wane ware ware okane geyake. 48 Ŋo mane eŋe urata ŋei qotkoine geyakeo, yemo eŋe oŋomka iwa yale rayake, ‘Naŋane ware warene eŋe ikopka mi zinge sariyake, eŋe baŋ naso kiroine gemage zinge sariyake.’ 49 Eso eŋe yale raki paki, urata ŋei kima koune baŋ kiyeke engu kito okan oniyake, so ŋara neyake, so doku togole nene ŋei eŋerop doku neyake. 50 Eŋe yale okane more, eŋane nem niget okane nasoine mi dere gegeki, urata ŋei eya wane ware wareine eŋe naso natno baŋ mi detki zinge sariyake. 51 Sariki paki, ware wareŋo urata ŋei eya baŋ matalika more tiŋ tuŋ kitatkaki, sisi sisi okangi ma biraki ket isi ŋei qotkoine eŋerop sora gerepko geyake. Ŋei yewa eŋe aŋaene etkeka yewao eŋe baŋ wikile suwaine manerop dere, ŋet warik warik ki gekei.” |
© 2012, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.