Luka 22 - OnoYuda Ŋei Ŋetne Edo Yesu Qeu Seukeyakane Rakoi 1 Kasap Patpale peyada naso eya bomileke, peyada eya wane eŋetine mane, Aŋelo Loloŋon Loloŋon peyada. 2 Naso yewao ŋei ŋerep korop Yesu wane siminonge, eya wane mosop ŋei ŋetne suwaine so ra rokop don wane ware ware, so kito ebo ebon so Kaisale wane papa togon welaine ŋei, Skribe, eŋe numa mane maratka more Yesu sanka qeu seukeyakane, numa zok manerop niya ziyaŋgoi. Eya yemo ŋei dereretko, ŋo eŋane seuseu eyamo Magainŋo Naso motke so deke, eŋe eyao seukeyakane ra mange kop seukke. Yudasŋo Yesu Ŋaba Eŋane Meteeno Birakayakane Rake 3 Pakiso, Ŋei Borikineŋo Yudas wane kotino wa ketke. Yudas eŋe Yesu wane dokoine 12 eŋane keuweno ŋine mane, eŋetine mane Iskariot. 4 Yudas eŋe Yesu dokoine qeliŋone more, mosop ŋei suwaine ŋetne so Kaisale wane Bakom Urum wane tebe ŋei ŋetne, eŋano ari more Yesu mawakonka more, eŋane meteeno birakayakane edange. 5 Eŋe detpi siminongi, wesi manikei wane olatkoi. 6 Yudas eŋe oŋ ra more, Yesu sanka ma wakonkayakane numaine mane kiyeke dere maulukke. Yesu Eŋe Aŋelo Loloŋon Loloŋon Peyada Nasoo Dokoine Eŋerop Weneŋ Ŋara Nekoi 7 Kasap patpalane soda weku, kaiwe mane Yuda edo aŋelo loloŋon loloŋon wane lama qe okanmaŋkoi, 8 eya wane Yesu eŋe Petoro so Yohane biraore etange, “Ŋire ari aŋelo loloŋon loloŋon peyada wane ŋara soep nekenane maulukpik.” 9 Ere Yesu qesonka rakoik, “Diyao ŋere ŋara soep eya ari maulukkete?” 10 Yesuŋo mainge etange, “Ŋire ari Yerusalem waket more, ŋei mane kauk doku nomare teweke sari numao marat ŋusiyake. Ŋire ŋei eya mogatka ariuk. Eŋe ari matko wakesiyake, ŋire yewa ari waket more, 11 mat welaine iwa yale olasikeik, ‘Kito ŋebo ŋebonzeŋo ramaike, Naŋane mat aŋaune diyawao Aŋelo Loloŋon Loloŋon Peyadao na mere dokone eŋerop ŋara nekene?’ 12 Yale ra qesonkauk, eŋe urum eya aŋaine mane suwaine kutno weti metmet so zake kine kine mo mauluk maulukine sikanŋutki, yewao ŋire ŋaraze maulukkeik.” 13 Ere qeliŋka more Yerusalem ari lotke more, Yesuŋo etange, yale ŋei maratka more, kine kine korop maratkauk paki, ere Aŋelo Loloŋon Loloŋon Peyada wane ŋara soep maulukkoik. Yesu Eŋe Dokoine Ruwo Gege Ŋara Gumeonge 14 Naso mo qoekiso, Yesu eŋineso eŋane qelit ŋeikoune aposolo magu korop mat koto waket, zakeo ŋara ne metpi, 15 Yesu eŋe edane rake, “Na ŋinerop Aŋelo Loloŋon Loloŋon ŋara soep nekalane zok manerop simin nanmaike, qoeki na wikile desikale. 16 Na ŋidanmaile, naso kutno na Aŋelo Loloŋon Loloŋon ŋara soep koso mane iwa ŋinerop mi nekale, ŋo Kaisaleŋo waremaike, naso eyao Aŋelo Loloŋon Loloŋon Peyada wane kine watke rokopkeyake, paki na ŋara soep eya koso nekale.” 17 Pakimo Yesu eŋe wain lase ma more, Kaisale bakomine kito more edange, “Ŋine wain iwa ma ama naguneu, 18 na ŋidanmaile, na ŋado koso mi nene gewe, Kaisale wane qeli ewe zonom wakonlukeyake, naso eyao koso nekale.” 19 Pakimo eŋe kasap nat parom ma more, Kaisale bakomine kito more, mapoke dokoine ebone more edange, “Iwamo nae bikumne, na solane ŋinane ra more qikkamaile, ŋine kasap iwa ne more, naŋane seuseune detsorokkei.” 20 Neu qoekiso, Yesu eŋe wain lase ma more ebone rake, “Wain lase iwa naŋane weŋemne, na weŋemne ŋinane ra more qakmaile, nae weŋemne eya Kaisalerop wane tako rakot musele ma togoleyake. 21 “Ŋo ŋine detpi, ŋei na kima isisi okan nangi neu more nekukei eŋe iwa zakeo narop weneŋ metmaite! 22 Ŋei Wawainane Gipole, eŋe dalino seukeyake, eya Kaisaleŋo mo ma togole rake, ŋo ŋei eyaŋo Ŋei Wawainane Gipole mulapŋo lukka more, ma wakonka ŋaba eŋane bira-kaki wikile zok manerop baŋ desiyake!” 23 Pakiso, dokoine eŋe don auye rakoi, “Maŋo ŋenane keuzo ŋine mulap lukkayake?” Dokoine Eŋe Don Auye Kitat Okane More Rakoi, “Maŋo Ŋenane Keuwo Ŋine Ŋetne Okaniyake” 24 Yesu wane dokoine eŋe donene qeu kere pora okangi, auye kitat okan nagu more rakoi “Ŋenane keuzo ŋine maŋo ŋetne me wawaineze okanmaike.” 25 Yesu eŋe detone more edane rake, “Qelaŋ ŋei waom eŋe ŋei ŋerepkopene wikilerop wareon okanmami. Ŋo ŋei ŋerewekopene eŋe ŋei waomkopene eŋane bango tamge more qelitene qe okanmami, eya wane eŋe don kelok okanka more, eŋe ‘Ŋei maine kine kine weku maneka okan okanmaike,’ yale ra mawaka magemami. 26 Ŋo ŋido masi tanik eya misuk okanikei, midakaka! ŋinane keuwo ŋine maneŋo suwaine me ŋetne okanbe raso, eŋe kimakoune eŋane bango ketkele so umi qe geyake, so eŋe kimakoune natne ŋinane qelit qeqe urata ma geyake. 27 Me ŋine rau, maŋo me diyawaŋo ŋetne okanmaike? Ŋei yaup metmeleka taboŋ mere neyake, oŋo ŋetne, me ŋara mire ma mot ma ari sari qelit qe ma okanmaike, oŋo ŋetne? Ŋei metmetkoka taboŋ mere yaup nenineka nemaike, oŋo ŋetne. Ŋo noŋo yemo ŋinane keuwo qelit qeqe urata ma gemaile. 28 Na liwe liwek so umat kine kine wakon nange, ŋine umat eya wane ra mi kaetŋungi, biranangoi, ŋine narop naso baŋem ge sarikoi. 29 Eya wane Magak eŋe na eŋine tungo qeli ewe zonom warekalane ware ware biranange, so na yale waka, ŋine naŋane tungo qeli ewe zonom warekei wane ware ware biraŋunikale. 30 Eya wane ŋine baŋ ŋado naso maneo qeli ewe zonomnane kotino, ŋine metmet maine mere ŋara doku maine nekei, so metmet mayakakatne mere Israel magu12 wareonikei.” Yesuŋo Don Saiŋine Rake, Petoroŋo Bisopkayake 31 Pakiso Yesu eŋe Petoro iwa yale olatke. “Saimon, Saimon! Detnom! Ŋeiŋo rais me wit woune ma wanokŋem, sinoine eŋineka ŋo wele eŋine okan okanmaike, Ŋei Borikine eŋe mo rake, eŋe mali malipŋine liwekkayake, yemo yalewaka Kaisale wano ŋine korop ŋibu more wikile kine kineŋo liwekoniyakane mo ra togoleke. 32 Ŋo na geŋane ra more mo meŋenkakole, ge na malipnane more mi ket qe more siukkene, pakiso ge umat yewa yuwane more, koso zinge sari kimakopŋone eŋane zonomene manom togoleyake!” 33 Petoroŋo mainge iwa yale olatke, “Waomne, na geŋane ra more mulap urumgo maine wakesikale, eŋe ge gekuwi seukenom, na yale waka nekukei wane okanbi, eya maine, na mo ewekmaile.” 34 Yesuŋo dere more olatke, “Petoro, na golatmaile, ukude ruwo iwao tiyak ŋeiŋo bokaki mi qoeki, goŋo atak karewe bisop nanikene.” 35 Pakiso, Yesu eŋe dokoine qesonone rake, “Ŋine sogine, naŋane urata makei wane wesi, kite, kiye kulit midaine arikei wane ra more biraŋungole, naso eya ŋine ŋara wane mane seukkoi?” Dokoine eŋe olatkoi, “Mida! ŋara mo rokopzo ma gekone.” 36 Yesu eŋe donene dere more mainge rake, “Ŋo naso iwao, na ŋidanbe, ŋinane wesi me kite pa ŋibonmaike, ŋine eya mau, ŋinano ŋine ŋei maneŋo sobaine mi pamaike, eyamo momo takot eyaŋo ma more maine soba qoleyake. 37 Na ŋidanmaile, Kaisale wane ekapŋo naŋane iwa yale ramaike, ‘Ŋei ŋerep eŋe Mesiya. Detkakei, eŋe mulap ŋei.’ Kaisale wane qelit ŋei don eya naŋane ra more qeke, eya wane don rokoune eya mo baŋ wakon-wareyake.” 38 Dokoine eŋe don eya dereluke olatkoi, “Waomze, kanom! Soba etke pamamik!” Pakiso Yesu eŋe rake, “Ŋine soba wane don eya yeine qeliŋgei! Yaup yalewa pakep.” Yesu Eŋe Oliwa Bonagao Meŋenkake 39 Yesu done raki qoeki, so eŋine so dokoine Yerusalem qelige Oliwa bonagao arikoi, eŋe mo arimaŋkoi, yalewaka eŋe bonaga eya arikoi. 40 Ari lotke more, Yesu eŋe dokoine edange, “Ŋine Ŋei Borikinane isi donŋo mi matali ŋuniyakane meŋenkaikei.” 41 Pakiso, eŋe amaŋ nigatne ari iwa yale meŋenkake, 42 “Magak, na wikile mane desikale, ge wikile eya maine oma nanikene me? Ŋo ge naŋane simile mi mogasikene, midaka! Ge geŋone simileŋone mogare ma warekene.” 43 Meŋenkaki, so aŋelo mane qeliwo ŋine sari more maki zonomine togoleke. 44 So Yesu eŋe manerop dere umare more, togogoleka meŋe meŋen urata make, pakimo seriŋanineŋo wiri weŋem leleke so kepo ket qake arike. 45 Eŋe meŋenkaki qoeki, okora more medewekoune eŋano zinge arike. Ari more ongi, eŋe qomene zok manerop umareki, kulu pakoi. 46 Pakimo Yesu eŋe ari dokoine ma wirikone more edane rake, “Ŋine daleo wane kulu pamami? Ŋine wiyeu paki, meŋenkau. Ŋinano Ŋei Borikinane liwe liwek wakongi ket qekei wane meŋenkau!” Yudasŋo Yesu Ŋaba Eŋane Meteeno Motke 47 Yesu eŋe yaleka ra okoraki, dokoine 12 eŋane keuwo ŋine mane Yudas eŋe ŋei magu suwaine eŋerop lotke more, Yesu wane osino sari muzupkake. 48 Ŋo Yesuŋo olatke, “Yudas, ge na muzupnane more, Ŋei Wawainane Gipole eŋe ŋabakoune eŋano biraka more mulap lukkamaine me?” 49 Pakiso, dokoine eŋe kine kine wakoniyake, eya dere more Yesu qesonka rakoi, “Waomze, ge det-ŋonom ŋene eŋe sobaŋo maine kawali qe engukene?” 50 Yale rauso, dokoine eŋano ŋine maneŋo mosop ŋei suwainane qelit medep mane eŋane ketine wongo sobaŋo kitatki ketke. 51 Yesuŋo yale ka more olale rake, “Ŋine yale misuk okanikei.” Eŋe metineŋo mawa ŋei eya wane ketino more ma menaŋkake. 52 Mosop ŋei suwaine ŋetne, so Kaisale wane Bakom Urum wane tebe ŋei ŋetne, so Yuda ŋei suwaine, eŋe magu eŋerop sarikoi, Yesu eŋe eŋine so dokoine onbi edange, “Ŋine kowak, sobarop luknan gekei wane sarimami, na kobu ŋei midaka, 53 na kaiwe baŋem Kaisale ware Bakom Urum kotino ŋinŋinerop okorakole, naso yewao ŋine mi malipnane luk-nangoi. Kaisaleŋo kine kine eya wakon-iyakane mo ra togole maki kere eŋine eŋetko kilip-keki ra togole rake, eya ŋine maine maikei. Naso iwao ŋine kine kine Ŋei Borikinane panaman zonominerop mau maine wakongep!” Petoroŋo Yesu Bisop Kake 54 Yale rakiso, eŋe Yesu malipka metine wokomka more, Mosop ŋei Suwaine ŋetne eŋane matko iwenka arikoi, ŋo Petoro eŋe weneŋ Yesu ŋadino mogatka ari waket metke. 55 Ŋei natne eŋe sen koto mat eya wane osino gerep mau zeki, qanagare metpi, Petoro eŋe weneŋ sari eya gerep qanagare metke. 56 Pakiso qelit ŋerep maneŋo Petoro gerepko metki pore ka more togogoleka boka rake, “Ŋei iwa Yesurop wetneŋ geke!” 57 Ŋo Petoroŋo bisopka rake, “Ŋerep na, ŋei eya mi detkamaile.” 58 Naso bamgo qoeki so, ŋei maneŋo Petoro ka more olatke, “Ge Yesu wane tegoo gekone!” Ŋo Petoroŋo mainge olatke, “Ge detnom, na midakaka!” 59 Mi azongiso, ŋei maneŋo Petoro ka more, ŋei ŋerep magu togoleka edange, “Ŋei iwa eŋe Galili ŋine, eŋe welekatne Yesurop weneŋ ge okange.” 60 Ŋo Petoroŋo mainge olatke, “Ge detnom! Na geŋane don ramaine eya mi dere qelaŋanmaile.” Eso yewaka, Petoro eŋe don eya raki mi qoeki, tiyak eŋe bokake. 61 Pakiso Yesu eŋe amaŋ okora more zinge Petoro porekake, porekaki, Petoroŋo Yesu wane don detsorokke. Yesuŋo qei bano mo iwa yale rake, “Tiyakŋo bokaki mi qoeki, goŋo na atak karewe bisop nanikene.” 62 Petoro eŋe don eya detsoroke more, ari wetine tabaeki zok manerop aro kakapa suwaine arokke. Ŋei Natne Eŋe Yesu Tenikka More Isi Bela Qebela Okankakoi 63 Ŋei natneŋo Yesu mau paki, wareka more Yesu wane wawaine don isi bela okanka more qe kito okankakoi. 64 So eŋe Yesu wane deine laplapŋo piseka more qesonka rakoi, “Ge Waom wane ŋei dereret korop, wawaine gemaineo, ge ra qelaŋanikene! Maŋo gekumaike?” 65 Eŋe Yesu wane wawaine don so don qotkoine natne loutne manerop takotke ra okankakoi. Yesu Eŋe Yuda Kaunsol Eŋane Kaitko Okorake 66 Kepe qaeki, Yuda ŋei suwainekopene, so Mosop ŋei Suwaine ŋetne, so Kaisale papa togon welaine ŋei, Skribe, eŋe korop lewage more, tebe ŋei bira onbi, eŋe Yesu iwenkau eŋane Kaunsol kaiteno okoraki rakoi, 67 “Ge ŋedannom, desikene, ge Mesiya me mida?” Yesu eŋe mainge rake, “Na ŋidanikaleo, ŋine don eya mi malip kaikei, 68 so na ŋine qeso qeson mane qesonŋunikaleo, ŋine don eya mi mainge raikei. 69 Ŋo, na ŋidanmaile, naso iwa ŋine, kutno pawayake, Ŋei Wawainane Gipole, eŋe Kaisale zonom welaine wonino mesiyake.” 70 Pakiso eŋe korop qesonka rakoi, “Ge Kaisale wane Gipole me?” Yesuŋo mainge edange, “Ŋidom mo eya ramami yale.” 71 Yale rakiso, magu korop rakoi, “Ŋene koso ŋei natne edoraŋem sari, eŋane don mane ŋedanbi dere dongo mi birakakene, yeine! Eŋe mo aŋaineŋo ramaike, ŋedom don eya mo ketzeŋo detkamaine.” |
© 2012, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.