Aposolo 9 - OnoSaulo Eŋe Wetine Maingeke 1 Naso yewao Saulo eŋe Waom suwainane dokoine engu mataliongi, seukkei wane don togogole rake, eya wane eŋe Mosop Ŋei Ŋetne Suwaine eŋano ari, 2 olale rake, “Ge kibi mane Yuda magu Damaskus matko gemami, eŋane qe ninnom, ge iwa yale qekene, ‘Ŋene Saulo iwa bira kaŋem ŋinano umaike, eŋe ŋei so ŋerep magu Yesu mogat kamami, eya ziyage ebu ma waraŋone, Yerusalem sari mulap urumgo biraoniyake, eya wane birakamaine.’ ” 3 Eso Saulo eŋe Yerusalem mat qelige more, moeya Damaskus arike, eŋe ari Damaskus osino lotkeki, ikop eyaka qelaŋan mane qeliwo ŋine yewaka eŋano ket more qelaŋan kake. Qelaŋan yewa mo zok manerop togogole. 4 Paki Saulo eŋe mo eyaka kepo ket rasu pa more, detki ŋei maneŋo don mane iwa yale olale rake, “Saulo, Saulo, ge onoka wane na neku matali qetali okan nanmaine me?” 5 Saulo eŋe rake, “Waom, ge maŋo?” Pakimo eŋe rake, “Na Yesu, ge na zok manerop matali qetali okan nanmaine. 6 Ŋo ge siluŋ wiye more, Damaskus mat suwaino waketnom, pakimo baŋ ŋado ŋei maneŋo ge kine kine mane onokaka makene, eya eŋe golasiyake.” 7 Ŋo ŋei natne eŋe Saulorop weneŋ arikoi, eŋe doneene midaki, zonomene ketki okorakoi, so eŋe don rake, eya detkoi, ŋo eŋe ŋei eŋine mane mi kakoi, 8 Saulo eŋe wiye deine pore kaki, deine zok mupke panamange, eya wane eŋe qesiŋka more, metino malipka ma ari Damaskus matko waketkoi. 9 Eŋe kaiwe karewe yale deine yeka mupke metki, eŋe ŋara doku mi neke yaupka pake. 10 Yesu wane qelit ŋei mane eŋe Damaskus matko geke, ŋei eya eŋetine Ananiyas, eŋe kulu kulu mane kaki, Waomŋo Ananiyas orake, paki eŋe olale rake, “Ananiyas!” Ananiyas eŋe dere more mainge rake, “Waom, na iwa metmaile.” 11 Waom eŋe Ananiyas olale rake, “Ge wiye, numa eŋetine, ‘Numa Koboine,’ yewaka ari Yudas wane matko wa more, ŋei mane eŋetine, Saulo, eŋe Tarsus matko ŋine, eŋe ka more, eŋine eŋetinane qesonnom, so eŋe yewa meŋenka metmaike, eya marat kam paki, eŋine kanom, 12 Saulo eŋe kepe sola deine eya mo welekatne mupkeke, ŋo eŋe kulu kulu mane iwa yale kake, eŋe kaki ŋei mane eŋetine, Ananiyas, eŋe sari saket metine mawa eŋane kutno motke, paki eŋe deine eya koso mo maine menaŋkake.” 13 Ananiyas eŋe Waom wane don dere mainge rake, “Waom, ŋei ŋerep loutne eŋe ŋei eya wane donkisi nolatkoi, eŋe Yerusalem mat kotino geŋane ŋei ŋerep magu masi kine kine qotkoine okan one more zok manerop matalionge, so koso, 14 Mosop Ŋei Suwaine eŋano ŋine rako rakok kibi maki, ŋei eya iwa Damaskus birakake, eŋe ŋei ŋerep iwa geŋane eŋet gora magemami, ŋei yewa oŋo geŋone magu eya ebu ari mulap urum togole bira oniyakane sarimaike.” 15 Pakiso Suwaineŋo iwa yale olatke, “Ge arinom, na ŋei eya naŋane qelit qeqe uratane mayakane mo birakakole, oŋo Israel kotino ŋei ŋerep, so ŋei ŋerep Israel ŋadino qelaŋ gemami, so kepe ware ware suwaine, eŋane kaiteno naŋane eŋetne ra qelaŋan oniyake, eya wane ge arinom, 16 eŋe naŋane ra more wikile desiyake, na noŋom wikile kine kine mo eya sikan kaikale.” 17 Waomŋo yale raki, Ananiyas eŋe ari more mat eya wane kotino waket more, metine mawa Saulo wane kutno more rake, “Saulo kimane, ge iwa sari dumao Yesu kene, Waomze Yesu oŋomka na geŋano bira nanmaike, eya wane Yesu eŋe deŋone ma menaŋgane more, Asu Koboboine qe watke more rokop ganiyake.” 18 Ananiyas eŋe don olatki qoekiso, ikop yewaka kine kine natne, zawon lesoine yaleŋo Saulo wane deino ŋine qoe qake ketpi, deine menaŋge, so eŋe wiye okoraki mo Ananiyasŋo doku taukake. 19 Saulo eŋe ŋara neki ŋado zonomine koso motke. Saulo eŋe mali malip ŋei ŋerep eŋerop Damaskus matko kaiwe kareweka geke, Sauloŋo Damaskus Matko Kisi Maep Ra Qelaŋange 20 so eŋe Yuda lewa lewaŋ urumgo koboine ari more, Yesu eŋe Kaisale wane gipole eya ra qelaŋange. 21 Ŋei ŋerep korop eŋe Saulo wane don eya dere more, oŋaene qaeki, auye rakoi, “Ŋei yewaŋo ŋei ŋerep loutne eŋe Yesu wane eŋet ora bukeu wake, yemo korop mo Yerusalem mat kotino ŋine enguki seuke siukwarekoi, wane eŋe koso ŋei ŋerep eya yaline eŋe ebu more Mosop Ŋei Suwaine, eŋano bira oniyakane matzo iwa sarike.” 22 Ŋo Saulo wane don raraineŋo yemo zok manerop zonominerop, eya Yuda eŋano Damaskus matko ra qelaŋange, so Yesu eŋe Kristo eŋe kepe ŋei magu borikino ŋine makok ŋoniyakane, Magakŋo birakaki ketke, eŋe Saulo wane don eya dere more Yuda ŋei Damaskus gekoi, oŋaene qaeki qiseu paki, don natne ra maket birakakei wane mi okangoi. 23 Kaiwe loutne qoekiso, Yuda edo lewage more Saulo qeu seukeyakane don numaine ra ma togolekoi, 24 Ŋo ŋei maneŋo Saulo don dereret eya mo olatke, paki Yuda ŋei eŋe mat suwainane madet baŋem eya mo korop warekoi, eya mo ruwoo so kaiweo Saulo qeu seukeyakane ra more yale okangoi. 25 Ŋo ruwo mane Saulo wane dokoine, eŋe Saulo ma more mat wane wesi sen aŋaine mau lotkeki iwenka ari rosa suwaine kotino birakau waket metki, so dokoine eŋe rosa mulapŋo bororom bororom mau qoroŋ qoroŋ ket kepo kitoki, Saulo eŋe saket arike. Saulo Eŋe Yerusalem Geke 26 Saulo eŋe Damaskus qelige more, Yesu wane dokoine marat oniyakane Yerusalem arike, eŋe Yesu dokoine eŋerop weneŋ lewaŋgei wane ra arike, ŋo Yesu wane dokoine eŋe Saulo mo Yesu wano takotkike, eya wane donkisi yewa dere mi malip kakoi, yemo eŋe koropŋo manerop zok kaetonge. 27 Pakiso, Barnabasŋo Saulo qesiŋka more, aposolo eŋano iwenka ari edange, “Waomzeŋo Saulo Damaskus matko numao maratka more olatke, Saulo eŋe Yesu wane eŋetko Damaskus kaet midaine ra qelaŋange.” 28 Yale raki, so Saulo eŋe aposolo eŋerop weneŋ geke, eŋe Yerusalem mat korop ari sari ge more, Waomzane eŋet kaet midaine ra qelaŋange, 29 eya wane Yuda ŋei natne eŋe Grik don rakoi eya Yerusalem gekoi, Saulo eŋe ŋei eya don ra kitat okane aukoi, ŋo ŋei eyaŋo Saulo qekei wane ra numa daleo maratka more qeŋem seukeyake ra okangoi. 30 Pakimo, doku tau tau magu eŋe don kisi eya dere more, Saulo Sisariya matko iwenka ari more birakau, Tarsus matko arike. 31 Saulo eŋe ariki, so doku tau tau magu korop Yuda kepeo, Galili kepeo so Samariya kepeo eŋe ŋei maneŋo mi borikine kine kine mane okanongi, eŋe korop peyamine gekoi, Asu Koboineŋo doku tau tau magu qesiŋongi togolekoi, maguwo ŋei ŋerep zaleene suwakiso ŋei ŋerep korop eŋe Waomze ewino kito gekoi. Petoroŋo Lida So Yopa Matko Arike 32 Petoroŋo matko matko ari ari sari sari okange, so Kaisale wane ŋei ŋerep natne Lida matko gekoi, atak mane Petoroŋo ŋei ŋerep eya eŋano ari geke. 33 Naso yewao eya ge more, ŋei mane eŋetine, Ainiyas maratkake, Ainiyas wane kiye metine yemo zok seuseune pake, eya wane Ainiyas eŋe koma eit (8) yaline kulu papainoka naso baŋem pageke. 34 Petoroŋo Ainiyas olatke, “Ainiyas, Yesu Kristoŋo ma menaŋ ganmaike, ge wiye kulu papaŋone maulukenom!” Raki, ikopka Ainiyas eŋe aŋaine teweke, yewa kamde eweke more wiyeke. 35 Lida matko ŋine ŋei ŋerep korop so Saron kepe mat digin togogole ŋei ŋerep yewa gekoi, eŋe Ainiyas kau, mo menage wekumane okange, yale ka more, eŋe wet maingeu paki, zinge Waomze mogat kakoi. 36 Naso yewao, mali malip ŋerep mane, eŋetine Tabita Hibru dongo, Yopa matko geke, eŋane eŋetine mane Grik dongo eya mo Dorkas, eŋet eya wane kineine, yemo noniŋ zuba, ŋerep eya Yesu mogat ka more naso baŋem naso baŋem masi weku mane ma more, ŋei ŋerep aboŋene midaine qesiŋonge, 37 naso yewao Petoro eŋe Lida matko geke, naso maneo yemo Tabita zoma suwaine zok manerop kaki pa eyaka seukke. Seuki so kimakoune eŋe pareŋine eya saukka more, mat aŋaune mane kutno weti yewao birakau pake. 38 Yopa eya mat amaŋ mida, bamgo Lida osino metke, eya wane doku tau tau ŋei ŋerep Yopa gekoi, eŋe Petoro wane don kisi dere more don more more ŋei etke Yopa biraotpi, Petoro wano ari olatkoik, so eŋe rakoi, “Ge siluŋ mi mesikene, ge ikop ŋenano sarinom, ŋerep mane eŋe mo seukeyakane okanmaike, ge siluŋ ikop mide biririke sarinom!” 39 Petoro eŋe aboŋine mauluke more, ererop weneŋ ari Yopa matko lotkeke, pakiso eŋe Petoro iwenka ari mat kutno weti aŋaine mane yewao wakoi. Ŋerep mala loutne eŋe urum eyao watke rokopkekoi, Dorkas eŋe wisika geke, naso eya eŋe takot suwaine so nigatne loutne ma more, ŋei ŋerep aboŋene midaine ebonge, ŋerep mala yewa eŋe takot eya Petoro sikanka more arokkoi. 40 Petoroŋo ŋerep korop urumgo ŋine raongi ket wareu eŋe wa wetine qe meŋenka more zinge pareŋ olatke, “Tabita wiyenom!” Yale raki so deine pore Petoro kaki paki mo eyaka wiye more metke. 41 Petoroŋo metino ma qesiŋkaki wiye okorake, pakiso, eŋe doku tau tau ŋei ŋerep so ŋerep mala edora more, Tabita mo wisikae wiye more, koso gege maratkamaike, eya edane sikanongi pakiso, birakaki metke. 42 Don kisi yewa Yopa matko Petoroŋo masi make, eya wane kisiŋo lolike watke rokopkeke, eya wane ŋei ŋerep loutne eŋe Waom detlukka malipka more mogat kakoi. 43 Pakiso, kaiwe loutne Petoro eŋe Yopa matko geke, so ŋei mane, eŋe bulamakau so osom solaine natne ma urata natne eyaŋo mamaŋke, ŋei yewa wane eŋetine Saimon, eŋe ŋei eya eŋerop eŋane matko geke. |
© 2012, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.