Online Bible

- Reklamy -

Aposolo 7 - Ono


Stiwenŋo Kaunsol Eŋano Kisi Maep Ra Qelaŋange

1 Pakimo Pris Ŋetne Suwaineŋo Stiwen qesonka rake, “Don iwa ŋei eŋe geŋano qe more ramami, eya welekatne me?”

2 Paki mo Stiwen eŋe donine mainge more iwa yale rake, “O, magakop tarekop, ŋine detpi, sogino ŋaboze Abraham eŋe Haran mi ari ari Mesopotamiya kepeo metke, naso yewao Kaisale qelaŋan gorop qeli welaine so Kaisale zonomine kakapa suwaine eŋe Abraham wano sarike,

3 Kaisale eŋe sari more iwa yale olatke, ‘Ge kepe matŋone so ŋon tarekopŋone iwa qeliŋone more, noŋo kepe mane sikan ganikale, yewao wiye arikene.’

4 Yale wane Abraham eŋe Kaladiya kepeine yewa qelige more wiye ari Haran metke. Paki mo magaine seukki so ŋado baŋ Kaisaleŋo birakaki sari kepe iwa ukude gemami, iwao metke.

5 Kaisale eŋe Abraham eŋine kepe biŋek mane malipka geyakane wan (1) mita, eya wane rokop nigatnemde mane mi mange. Me kepe sisikatnemde mane mi sunkake, midakaka, ŋo Kaisale eŋe rake, Abraham eŋe ŋado eŋine kepe biŋekine malipka geyake, eya manikale. Pakimo ŋado ŋosa ŋabokoune eŋe yaleka wiye more kepe yewa malipka gekei. Abraham eŋe medeune midaine geke, ŋo naso yewao Kaisale eŋe don yewa siluŋ rake.

6 Kaisale eŋe don mane iwa yale rake, ‘Doko ŋosa ŋabo tegokopŋone eŋe ŋei tego natne eŋane kepeo gekei. Pakimo ŋei tego natne yewa edo geŋane doko ŋosa ŋabokopŋone, eya biraonbi eŋe eŋane qelit qeqe okane eŋane urata ma gekei, paki, eŋe koma 400, eya wane rokop, manerop matalione gekei.

7 Ŋo baŋ ŋado, na ŋei ŋerep tego masi yewa okanmami, eya wane na dongo biraonikale, doko ŋosa ŋabo tegokopŋone, eŋe eŋane qelit qeqe gekei, paki eŋe kepe yewa qelige more sa arikei, eŋe sari naŋano kepe iwa wane bakom kito qelitne qe gekei.’

8 Paki Kaisale eŋe Abraham doko ŋosa ŋaboine eŋe Waom gorop tako rakot okane gekei wane, rara togon don ra more, eŋe yaene solaine kitasikei wane rakoke mange. Wane ŋado Abraham eŋe gipole Isak wakongiso, eŋe kaiwe mama 8 yewao, yaine solaine kitatke. Isak eŋe Yakop wane magaine, ŋo Yakop eŋe ŋei waomkopze 12 eŋane magaene.

9 “Yakop wane gipolekoune eŋe Yosep wane dere worik okane more, eŋe ŋei natne eŋano biraka more urata medep yauwine yale wesi makoi, pakimo, eŋe Izip kepeo ma arikoi. Ŋo, Kaisale eŋe weneŋ eŋerop geke.

10 Wane oŋo mapitka more umat kine kine korop eyao ŋine ma birakaki saki, wet maep so dereret wekumane mangi, eŋe Izip ŋei waom Parao wane kaitko kine kine okangi menaŋ menaŋine okan mageke. Parao, eŋe Izip wane ware ware suwaine, wane Yosep mawakonka birakaki, Izip wane kepe ware ware ŋetne okange, pakimo, eŋe Parao wane matkotino kine kine korop eya wane ware ware okange.

11 Ŋado ŋara wane bodi suwaine Izip kotino so Kanan kotino korop wakongi, ŋei ŋerep eŋe umat suwaine zok maratkakoi, pakimo, aso ŋabokopze eŋe ŋara maine mi maratkakoi.

12 Ŋo Yakop eŋe yale detki ŋara eri Izip metke, paki Yakop eŋe aso ŋabokopze biraongi, mikep atak weku arikoi.

13 Ŋado koso ariu atak etke okange, pakimo, Yosep eŋe tarekoune eŋine kineine ra qelaŋane edane rake, ‘Na Yosep’ Naso eyao Parao eŋe Yosep wane tego eya eŋe eŋine tarekoune, yale detonge.

14 Wane ŋado Yosep eŋe magaine Yakopŋo eŋano sariyakane don raki ariki, magaine eŋe eŋine so, ŋei ŋerewekoune 75 eya wane rokopŋo sarikoi.

15 Paki Yakop eŋe Izip ket ge more eya seukke, wane gipolekoune aso ŋabokopze eŋe weneŋ yalewaka yewa ket ge more seukwarekoi.

16 Pakiso pareŋene eya ebu tewe one zinge koso Sekem ari dukongoi, deŋesere yewa mo sogino Abraham eŋe wesiŋo Hamor wane dokoine, Sekem matko, qole one more ebu make.

17 “Kaisale eŋe ŋado eŋine nasoo kine kine baŋ mayakane sogino Abraham rara togon don olatke, eya togoleyakane okangi, nasoine bomile sariki, Izip kepeo Israel wane tego eŋe zok manerop wakone suwa loule okangoi.

18 Pakimo, ŋado Izip wane ŋei Waom mane wakonge, ŋo eŋe Yosep eya mi detkake.

19 Ŋei yewa eŋe ŋenane tego eya isione masi borikine okan one geke, eŋe raki dokoene ŋei abubuwo wakonbi, qela ŋadino touko me doku namugo biraonbi yeine seukmaŋkoi me engumaŋkoi.

20 Paki Mose eŋe naso yewao wakonge, eŋe medep wekumane paki Kaisale eŋe eŋane siminkake, naga magaine eto meso karewe (3) eya wane rokop wareka gekoik.

21 Paki eŋe ŋadino tomoko birakau, Parao wane borasineŋo ma more eŋine medep yale bororom mauluke wareka geke.

22 Paki, Mose eŋe Izip eŋane ekap urumgo wa more eŋane dereretene korop manerop detwareke, wane eŋe don togole zonom gorop raraino me urata mamaine, yewao ŋei ŋerep eŋe ka more eŋet biŋekine ora bukeu manerop wake.

23 Ŋado Mose eŋe komaine (40) qoeki, eŋe Israel ari tegokoune oniyakane wetkeke,

24 eŋe kaki, Izip maneŋo Israel mane qe matali kake, paki eŋe Israel yewa qesiŋkake, paki eŋe Izip ŋeiŋo Israel ŋei yewa komu komune zok qe matalikake, eya wane Mose eŋe kimaine Israel ŋei yewa ka more, Izip ŋei yewa qeki seukke.

25 Paki, Mose iwa yale detke, ‘Naso iwa naŋane tego edo dere raikei, “Kaisaleŋo Mose qesiŋ kaki, ŋene qelit qeqe wikile uratao ŋine makok ŋonmaike.” ’ Ŋo Israel edo yale mi detkoi, so eŋe yale mi dere qelaŋangoi.

26 Eya wane ŋadino kaiwe maneo Israel ŋei etke yakuwik, Mose eŋe erane osoetno sari otki paki, kito pese ma momoe osiyakane okane more rake, ‘Ai, kimatke, ŋire tati ŋon, eyamo onoka wane ŋiritne matali nagumamik me?’

27 Ŋo ŋei mane kimaine matali kake, eŋe Mose kito papkaki zinge arike paki, eŋe rake, ‘Yai, ge maŋo ŋenane ware ware ra biragangi okoramaine?

28 Ge yatne Izip ŋei mane qenom seukike, yalewa koso na nekukenane okanmaine me?’

29 Eŋe yale raki, Mose eŋe don eya dere kaet okane wiye arike, eŋe ari mage Midiyan eŋane kepeo lotke more yewa lobo ŋei okane geke. Ŋado eŋe ŋerep mane make, paki medewetkine ŋei etke wakongoik.

30 “Pakimo koma 40 ari qoeki, kepe yaup papaine ŋei midaino aŋelo maneŋo wakonkake, eyamo Sainai Bonaga osino, eki nigatne mane wakelerop, eya wane naune kotino gerep bolamine yale laweke, eya wane kotino aŋelo eyao metke,

31 Mose eŋe eya ka more dereret urata ma mage rake, ‘Iwa onokakaŋo wakonmaike,’ yale ra osinoka kaulukeyakane ra arike, pakimo Waom suwaineŋo boka iwa yale olale rake,

32 ‘Na geŋane aso ŋabokopŋone eŋane Kaisale, na Abraham so Isak so Yakop eŋane Kaisale,’ raki, Mose eŋe qomine poradaŋgi qise more kayakane kaetkake.

33 Pakimo, Waom suwaineŋo olatke, ‘Kiyeŋonane kaweune kiye kulitŋone, eya makokenom, kepe yewa okoramaine, eya kepe kobekine, eŋe naŋane kepe biŋek.

34 Na masi kine kine qotkoine Izip edo ŋei ŋerewekopne eŋano mamami, na niya eya mo korop ka waremaile, na Yuda ŋei ŋerep aroene mo derile, pakimo na ukude iwa Izip eŋane meteeno ŋine qesiŋ onikalane ketmaile, so umatene yewa ma birawe ariyake, eya wane ge wiyenom, na biraganbe Izip arinom.’

35 “Eŋe sogino Mose kito papka more olale rakoi, ‘Ge maŋo ŋenane ware ware so wano wanok ŋeize ra more biraganike?’ Pakimo, ŋei wa yewa Mose, eŋeka Kaisaleŋo aŋelo birakaki, eŋano ket more olatke. ‘Na ge bira ganbe, Israel wane ŋetne okora more tegoŋone zonom gorop qesiŋone more qelit qeqe wikile uratao ŋine makok one more ebu sakene.’ Waom eŋe aŋelo wane metino more gerep bolamino eki nigatno wakonkake

36 Mose eŋe ebu ari more, masi tanik kine kine togogole Izip make, so Kiwet Takitne so kepe yaup papaine ŋei midaino eŋe masi korop mawareke, eŋe koma 40 yale, kepe ŋei midaino geke.

37 So Mose eŋe oŋoka Israel ŋei ŋerep ra edange, ‘Baŋ Waomŋo ŋei kimaŋine mane ma birakaki, na yale propet okane mesiyake.’

38 Baŋ Mose eŋe aso ŋabokkopze Israel ŋei ŋerep eŋerop kepe yaup papaine, ŋei midaino gekoi, ŋado koso Mose weku oŋoka, eŋe ŋabokopze eŋerop gekoi, paki eŋe Sainai Bonagao yewa waki aŋeloŋo don olatke, naso yewao aŋeloŋo Mose Kaisale wane ra rokop don togoninerop olatke, wane Moseŋo don yewa ekapko qeke, wane ukude ŋene don yewa dapore detmaine.

39 “Ŋo ŋabokopze eŋe Mose wane don desikei wane bauwene waki mi detkoi, midaka, eŋe ma papka more wet mali malipeneŋo koso Izip kepeo zinge arikei wane simile zok detkoi.

40 Eŋe Aron olatkoi, ‘Ŋene mi detmaine, Mose wano mo daleo wakonike, ŋei oŋo Izip kepeo ŋine iwen ŋone sarike, yale wane ge ŋenane waomkopze natne ebunom, pakimo edo ŋene alakane ŋebonbi, ŋene numa arikene.’

41 Aron eŋe aŋaene teweke naso yewao bulamaka ŋei oŋa oŋaine maki motpi okoraki, eŋe waom isisine edom meteeneŋo makoi, eya wane kino ŋara soep engu mire mau zeki, eya wane epa kebu suwaine ma more bulamaka oŋainane ewine kitokoi.

42 Eŋe yale okanbi, Kaisale eŋe eya wane ra more ŋadekongi, eŋe kepe deine so meso serekin eya bakom kito meŋenone gekoi, wane propet eŋane ekapŋo iwa yale ramaike, ‘Israel magu ŋine sogino koma 40 yale kepe yaup papaine ŋei midaino ge more, ŋine bulamakau so lama engu ŋara soep mire epa kebu suwaine mama eya ŋine maŋano ŋine dere more makoi? Naŋano ŋine, yem midakaka,

43 Ŋine Molek waom isisinane seli kise eya ma tewekkoi, eyamo naŋane seli kisi midakaka, eya yemo nemu Rapan wane serekin oŋaine eya bakom kito tewekkau paki, meŋenkamami, ŋine oŋa oŋa eya makoi so ŋine wet dereret ŋine waom isisine eŋano motpi paki, ŋine wetŋineŋo naŋane ewene mi kitokoi, eya wane na ŋibu biraŋunbe kepe mat ŋinŋine eya qelige more Babilon eŋane kepe mat nat paromino ari yewa gekei.’

44 “Sogino mokaka aso ŋabokopze eŋe kepe mat ŋei midaino gekoi, naso yewao eŋe Kaisale Wane Seli Kise magekoi, Seli Kise yewa mo Kaisale eŋe donine wele ma wakonge, Seli Kise yewa makoi, naso yewao yemo Kaisaleŋo maikei wane rake, rokop eŋe makoi, eya yemo Moseŋo oŋa oŋa mo kake, eya wane rokop makoi, Kaisale eŋe mo Mose yalewaka mayakane olatke.

45 Ŋado aso ŋabakopze eŋane dokoene eŋe Seli Kise eya ma more Yosuwarop sari, ŋei tego natne eŋane kepe mat natne makoi, pakimo Waomŋo aso ŋabokopze eŋane kaitko ŋine esoponge. Naso yewao Kaisale wane Seli Kise birau ket kepe yewao metke, mere sari mageki, ukude Dawit wane naso okanmaike.

46 Waomŋo Dawit wet maep okankake, paki Dawitŋo meŋenkaki, oŋo detkaki, Yakop wane dokoŋosaine eŋane urum mayakakatne mane maine mayakane, okange. Eŋe baŋ eya wane kotino waket Kaisale meŋenka gekei wane,

47 pakiso Solomonŋo eŋane Bakom Urum eya baŋ make.

48 “Ŋo propet maneŋo iwa yale ramaike, Waom suwaine wetika weti, eŋe ŋei meteŋo urum mamaine, eyao mi waket met okanmaike,

49 Waom suwaineŋo iwa yale ramaike, ‘Qeli eyaŋo naŋane ŋei waom met metne okanmaike, ŋo kiyene yemo kepe kutno gesoke more mere zonom makale, yale wane mo, ŋine naŋane mat dalino maikei wane okanmami? Na diyawao mere zonom maikale?

50 Eya yemo na noŋom meteneŋo kine kine yewa korop ma warekole.’

51 Ŋo Stiwen eŋe Kaunsol korop koso edange, “Ŋine wawaine ŋei, ŋine ket wetŋine midaine, qelaŋ magu eŋane rokop, naso baŋem ŋine ketŋine wongeki, Waom wane don mi det okanmami, ŋine Asu Koboboinane don mi dere, eya ma papka okanmami, ŋine aso ŋabo kopŋine eŋe okane gekoi, gegeŋine weku eyaka okanmaike.

52 Sogine propet mane maŋo geki, eŋe masi maine okankakoi? Eya midakaka, ŋinane aso ŋaboŋine, eŋe Kaisale wane don naŋene rara ŋei, propet korop wikile ebone more, natne enguwi seukkoi, ge mage koso Kaisale eŋine qelit ŋei koboboine sariyakane ra wakongoi, ŋei yewa weneŋ enguwi seukkoi, pakimo, ŋine koso eŋine Waom Koboboine wetko ket okan nagu more qeqe eya ŋido okangoi.

53 Ŋine Waom wane ra rokop don, eya aŋelo eŋane meteo ŋine makoi, ŋo ŋine eya mi mogat kamami.”


Eŋe Stiwen Wesiŋo Qeu Seukke

54 Kaunsol magu korop eŋe don eya detpi, qomeno qeki begiriŋgi, eŋe koto so sola weneŋ ŋet kitipke more, Stiwen wane koto gerep yemo manerop zok okangoi.

55 Ŋo Stiwen eŋe Asu koboboineŋo watka okorakane, eŋe qeliwo pore togoleka kalilipka okora pot lotke, Kaisale qelaŋane kake, so Yesu eŋe Kaisale wane wazaino wonoken qeli ewe zonom so kibi maepine weneŋ metke, eya weneŋ kake.

56 Paki Stiwen eŋe rake, “Ŋine detmami, na qeliwo pot lotke Ŋei Welaze, Ŋei Wawainane Gipole, eya Waom wane wazaino wonoken metki kamaile.”

57 Eya wane eŋe togoleka boka kuroge more, ketene qewonge orodoŋ wiye biririke ari Stiwen malip kakoi.

58 Pakimo eŋe esopkau, mat suwainane ŋadino erinat ari waketki, eŋe kiyeke more wesi lewino seukeyakane birakoi, mikep eŋe qesat don ra olale more, takotine eya kito qoke more, ŋei medep qaluwit mane eŋetine Sauloo eŋane kino magukkeu metke.

59 Paki, eŋe wesiŋo Stiwen kiŋ quŋ qekoi, Stiwen eŋe iwa yale meŋen kake, “O Waom Suwaine Yesu, ge asu oŋa oŋane manom!”

60 Koso pese ket wawetine qe mere more, togoleka manerop boka rake, “O Waom suwaine ge eŋane sot eya qelige ebonnom niget ganiyake!” Stiwen eŋe yale ra more, so eyaka seukke. Masi tanik eya mo Sauloo wane deino koboboineka eŋe Stiwen wano okangoi.

© 2012, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.

Wycliffe Bible Translators, Inc.
Následuj nás:



Reklamy