Aposolo 23 - OnoPaulo Eŋe Yuda Kaunsol Eŋane Kaitko Don Rake 1 Paulo eŋe deine togoleka Kaunsol eŋano koboineka potki ariki okora more iwa yale rake, “O kimakop Israel ŋei, naŋane gegene korop Kaisale wane kaitko pa sari mage, ukude kaiwe mama iwa okanmaike, yemo naŋane wetne zok manerop mayakatneka okanmaike.” 2 Eŋe yale raki, mosop ŋei ŋetne suwaine Ananaiyas eŋe Paulo wane osino ŋei okorakoi, eŋe piine ma wonka more rasu pelekkei wane edange. 3 Pakiso Pauloŋo olale rake, “Kaisaleŋo ge welekatne baŋ gekuyake. Ge borikine mama! Ge iwa mere ra rokop donŋo ramaike, eya mogare na dongo birananmaine, ŋo siluŋ ge ra rokop don eya qe barake more, nekukei wane edanmaine!” 4 Paki ŋei Paulo osino okorakoi, eŋe rakoi, “Ge Kaisale wane mosop ŋei Pris Wawaine so ŋetne suwaine eya, ge don borikine yalewa onoka wane zok olatmaine me?” 5 Pakimo Pauloŋo rake, “O kimakopne ŋei iwaŋo, Israel ŋei, Pris wawaine me eŋe mosop ŋei, eya na mi detkele, welekatne na mo don qotkoine olalile, kisi maepŋo yale ramaike, ‘Ge ŋei ŋerewekopŋone eŋane ware ware, eya don borikine misuk olasikene,’ eya yemo na detmaile.” 6 Yewao Paulo eŋe mo detonge, magu natne eŋe Sadusiŋo Kaunsol, ŋo natne eŋe Parisi, yalewa wane eŋe Kaunsol eŋano iwa yale boka rake, “O kimakop Israel ŋei, na Parisi, na Parisi eŋane medep. Na iwa dongo bira nanmami, yemo onoka wane, na mo detlukmaile, yemo ŋei seuseune eŋe baŋ wisikae wiyekei, na eya rawe, eŋe kine yewa waneka na iwa dongo birananmami!” 7 Paulo eŋe don yale raki, eyaka Parisi so Sadusi keuweno ŋaba wakongi, so lewa lewaŋene eya wirike. 8 Sadusi edo ra okanmami, ŋei seuseune eŋe koso maine mi wisikae wiyekei, so aŋelo me Asu mane mi gemami, ŋo Parisi edo yemo don karewe yewa eŋe koropka weneŋ malipka more qesiŋka ra okanmami. 9 Eya wane eŋe boka kuroŋ manerop zok okangoi, pakimo ra rokop tego wane dereret ŋei natne, eŋe Parisi eŋane tego, eŋe don togole iwa yale ra togole rakoi, “Ŋene ŋei iwa kaŋem, eŋano umat mane mi pamaike, eŋe asu mane me aŋelo maneŋo welekatne don mane mo olalike!” 10 Pakimo sori sorin suwaine eya wakongi, kawali ware ware ŋetne suwaine, eŋe tego etke yewa eŋe Paulo ma nat nat so waraŋ nagu rakakkau seukeyake, eya wane eŋe kaetkake, paki eya wane eŋe kawali ŋei magu edangi, eŋe ket Paulo ma more, magu etke yewa eŋane meteeno ŋine kawali ŋei eŋe enŋene mat koto ma wakesikei wane edange. 11 Pakimo, ruwoo Waom Suwaine eŋe sari Paulo wane osino okora more olatke, “Ge togole okoranom! Ge kaet mi okannom, ge naŋane don kisine yewa togoleka Yerusalem matko ra qelaŋanine rokop, yale waka don kisine iwa Roma yewao ra qelaŋanikene, Waom suwaineŋo yale ramaike.” Yuda Eŋe Paulo Qeu Seukeyakane Don Ra Matogolekoi 12 Kepe qaeki, Yuda eŋe koso lewage more, don rau weku okangi, ma togolekoi, so eŋe rakoi, “Welekatne suwainane kaitko, ŋene Paulo qeŋem seukeyake, ŋo ŋene eŋe mi qeŋem seukeyakeo, ŋene ŋara doku mi nekene.” Eŋe yalewa ra togolekoi. 13 Ŋei eŋe suwainane kaitko more don yale ra tagolekoi, ŋei magu yewa eŋane zale 40 yuwankake. 14 Eŋe ari mosop ŋei Pris ŋetne suwaine so ŋei sele eŋano rakoi, “Ŋene don togogole weti suwainane kaitko ra matogolemaine. Ŋene ŋara doku mi nekene. Ŋene yaupka geŋem ari mage, naso Paulo qeŋem seukeyake, yewao qoeyake. 15 Eya wane Kaunsol ŋine don rau, ukudeka kawali ŋei ŋetnano ariki, eŋe Paulo ŋinano maket birakayake. Ŋine olale isika raikei, ŋene Paulo wane kineine manerop koso det kaikene. Ŋene mo eweke metmaine, eŋe sari ŋinano mi lotkeki, eyaka ŋene qeŋem seukeyake.” 16 Ŋo Paulo wane barine eŋine kiyarinane gipole eŋe detongi, eŋe don yalewa rau paki, numao mode metpi, Paulo sariki qeu seukeyakane tomakakoi, eya wane barine eŋe ari kawali ŋei eŋane mat koto waket ari, Paulo olatke. 17 Pakiso, Paulo eŋe kawali ŋei ŋetne mane ora more rake, “Medep iwa kawali ware ware ŋetnano ma arinom, eŋe don mane ma gemaike, eya olatkep.” 18 Pakiso, kawali ŋei ŋetne eŋe kawali ware ware ŋetne suwainano iwenka ari more rake, “Mulap ŋei, Paulo eŋe nora more raki, medep iwa geŋano iwenka sarimaile, eŋe don mane magemaike, ge golasiyakane.” 19 Rakiso, kawali ware ware ŋetne eŋe medep yewa metino ma waraŋkaki, ere wazaino arikoik, eretneka yewa mere more, so eŋe qesonkake, “Ge onoka don na nolasikenane?” 20 Pakimo medep yewa eŋe rake, “Yuda eŋe don mo ra ma togolimi, eŋe doninane kine manerop okora qesonka det lukkei wane raikei, yewa yemo isi more ge qeson ganbi, qaeki Paulo Kaunsol eŋano iwenka kesikene, paki mo eŋe Paulo qekei, 21 Ŋo ge eŋane don eya mi dere mogasikene, eŋane ŋei natne zalene 40 yale okanmaike, eŋe mo suwaine weti qeliwo eŋane kaitko, ŋara doku mi nene gekei wane ra togolimi, eŋe yaupka gewa mageu, naso Paulo qeu seukki yewao qoeyake, paki eŋe mo eweke more numao modemami, so eŋe goŋo eŋane don yewa maine okkene me, eŋe eya wane toma metmami.” 22 Eya wane kawali ware ware ŋetne eŋe medep yewa birakaki arike, paki eŋe iwa yale rawetkake, “Ge don iwa naŋano rawakonine, eya koso ŋei mane misuk olasikene.” Kawali Ŋei Ŋetneŋo Paulo Kepe Ware Ware Suwaine Peliks Wano Birakaki Arike 23 Kawali ware ware ŋetne suwaineŋo ware ware ŋetne etke etora more rake, “Ŋire kawali ŋei 200 ebukeik, so ŋei 70 yale horsi kutno mesikei, ŋo ŋei 200 eŋe tebe bozam makei, paki ŋine eweke more 9 kilok ruwoo Sisariya arikei. 24 Ŋine horsi mane Paulo eŋe eya wane kutno mesiyake, eya wane ma wakongei paki, so ŋine wekumane mauluke wareka, maineka iwenka kepe ware ware ŋetne suwaine Peliks wano ma arikei.” 25 Rakimo kawali ware ware ŋetne suwaine eŋe kibi mane iwa yale qeke, 26 “Na Klodius Lisiyas noŋo kibi iwa qewe, ŋei suwainano arimaike, kepe ware ware ŋetne suwaine Peliks, kaiweo. 27 Yuda eŋe ŋei yewa malipka more qeu seukeyakane okanbimo, na detkawe eŋe Roma ŋei okangi, eya wane na so kawali ŋei ŋene weneŋ eŋano sari more eŋane meteo ŋine ebu mamaine. 28 Na don yewa ŋei yewa wane solaino qe rakoi, eya wane kine desikalane ra eŋane Kaunsol wane kaitko ma ketkole. 29 Na eya wane qeson onbe, eŋe ra rokop don tego wane don natne eya nolatkoi, ŋei edo ŋaba don natne eŋano qeu arike. Ŋo eŋe don mane koboine nolale more, kine eya wane ra more qeŋem seukeyake, me mulap urumgo birakaikene, yale ra more don kinerop mane mi nolatpi detkole. 30 Pakimo, eŋe ŋei yewa qeu seukeyakane don mane mo sanka ra matogolimi, don eya ukude sari naŋane ketko ketki, eya wane na esat birakawe geŋano sarimaike. Pakimo, na rawe ŋei yewa eŋane solaino don qe rakoi, eŋe geŋane kaitko don koboine ra qelaŋanbi, ge desikene, eŋe kine onoka wane dongo birakamami.” 31 Ekapŋo yale rake, eya wane kawali ŋei magu eŋe don eya teweke more, Paulo ruwoo Antipatris wano iwenka arikoi. 32 Kepe qaeki so, kawali ŋei magu eŋe zinge koso mateno arikoi, paki horsi ŋei kutno metkoi, edoka Paulo iwenka more Sisariya arikoi. 33 Ŋei horsi kutno metkoi, eŋe ari Sisariya lotke more, kibi yewa kepe ware ware ŋetne suwaine eŋe mane more, Paulo weneŋ ma sari qeu kaitino wa okorake. 34 Kepe ware ware ŋetne suwaine eŋe kibi yewa dapore ka more, Paulo eŋe kepe diyawao ŋine eya wane qesononge, qesone more rake, “Ge ma provins ŋine?” Paki Paulo eŋe rake, “Na Silisiya ŋine.” 35 “Na baŋ ŋeiwa solaŋono don qe remi, eŋe sari lotkeu mo, geŋano ŋine don desikale.” Yale ra more rake, “Ŋine Paulo lukkau paki, gavaman Herot wane matko biraka more warekau metkep.” |
© 2012, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.