Aposolo 16 - OnoTimoti Eŋe Paulo so Silas Ererop Arike 1 Paulo eŋe Derbe matko lotke more eya qelige, Listra matko ari lotkeke. Ŋei mane, eŋetine Timoti eŋe Waom mogatka more Listra geke. Timoti nagaine, Yuda ŋerep eŋe weneŋ Waom mogat kake. Ŋo magaine eŋe Grik ŋei. 2 Listra so Ikonium mali malip magu korop, eŋe Timoti wane detpi menaŋgi, ewine kitokoi, 3 Paulo eŋe Timoti iwen kayakane detke, eya wane eŋe Timoti solaine kitatke, kepe yewao Yuda ŋei eŋe Timoti magaine Grik ŋei geke, eya detkoi, eya wane solaine kitatke. 4 Eŋe mat suwaino arikoi, paki donba aposolo so ŋei ŋetne suwaine Yerusalem matko ra togolekoi, don yewa eŋe doku tau tau magu edane more rakoi, ŋine korop don iwa dere more mogatkei. 5 Eya wane doku tau tau magu eŋe mali malipko togole more, kaiwe baŋem ŋei ŋerep takotke Waom mogat kakoi. Paulo Eŋe Kulu Kuluwo Makedoniya Ŋei Mane Kake 6 Onoka wane Asu Koboboineŋo eŋe Isaiya kepeo peyam don mi ra qelaŋanikei wane rawetonge, eya wane eŋe Prigiya so Galatiya kepe kitare arikoi. 7 Eŋe Maisiya kepe mezeno lotke more, Bitiniya kepeo arikei wane arikoi, ŋo Yesu wane Asuŋo rawetonge. 8 Pakiso eŋe Maisiya kepe kitare more Troas matko ket ari lotkekoi. 9 Ruwo yewao Paulo eŋe kulu kulu mane kake, ŋei mane Makedoniya kepeo ŋine, eŋe okora Paulo meŋenka rake, “Ge kiwet kitare Makedoniya kepeo sari more ŋene qesiŋ ŋonikene!” 10 Paulo eŋe kulu kulu eya kaki ŋene rakone, maine ŋene mo eya ari kisi maep ra qelaŋani-kenane, Waomŋo ŋedoramaike. Ŋene yale raso numa maratka eya arikenane wetkekone so numa maratka arikenane ewekkone. Lidiya Eŋe Waom Mogatkake 11 Eya wane ŋene Troas ŋine seki mane maratka wa more, koboboine ari Samotres matko lotkekone, paki ruwo mane mere more, qaeki ari Neyapolis matko lotkekone. 12 Ŋene seki qelige more, kiyeŋo ari Pilipi matko lotkekone, Pilipi mat eya yemo Makedoniya kepe wane provins mane wane mat. Sogino Roma ŋei edo sari mat so gavaman wane kepe yewa makoi, ŋene mat yewao kaiwe natne gekone. 13 Naso yewao Yuda ŋei ŋerep eŋe meŋen meŋen kepe mat ŋadino lewaŋ okangoi, zonom ma met met naso kaiweo, ŋene mat ŋadino ari doku wazaino lotke more, Yuda ŋei edane meŋen meŋen kepe mane marat kakenane ziyaŋkakone. Ŋerep natne eŋe kepe yewao lewage metpi, so ŋene eŋerop mere more don aukone. 14 Ŋerep mane eŋetine Lidiya, Taiyataira ŋine, eŋe laplap weŋemka lewine suwaine qoleokange, eŋe Kaisale wane eŋet ora mawaka okange, so Waomŋo Lidiya wane wet dereretine qesiŋkake, eŋe Paulo wane don malip kake. 15 Eŋine so matine kotino ŋei ŋerep magukoune gekoi, eŋe korop don eya malipka peyam doku taukoi, so Lidiya eŋe newan-ŋone rake, “Ŋine na Waomze koboine mogat kamaile, yemo detpi paki, ŋine sari naŋane matko mesikei.” Yale ra more, eŋe sorin-ŋongi, ŋene matino ari gekone. Roma Kawali Ŋei Eŋe Paulo So Silas Mulap Urumgo Biraotkoi 16 Kaiwe maneo ŋene meŋe meŋen sobeŋino arikenane ari more, qelit ŋerep mane marat kakone. Eŋe Asu qotkoineŋo eŋane kotino ket okora more, maki ŋerep eŋe masi tanik ŋado daleo wakoniyake, eya wane don saeŋine edange. Ŋerep eŋe asu qotkoine eya kine kine qesonkaki, asu eya don mainge olatmaŋke, eya wane ŋerep eya wane suwainekoune, eŋe wesi suwaine eyaŋo kiyatki mamaŋkoi. 17 Ŋerep eya eŋe Paulo so ŋene ŋenane ŋadezo mogat ŋone boka rake, “Ŋei yewa eŋe Kaisale Wawaine qeliwo eŋane qelit ŋei okanmami. Eŋe Kaisaleŋo daleo ma menaŋoniyake eya wane numaine ŋine rawakone ŋidanmami.” 18 Ŋerep eŋe kaiwe loutne yaleka ra okanmaŋki, so Paulo eŋe bauine waki, zinge asu qotkoine olale rake, “Na Yesu Kristo wane eŋetko ramaile, ge ŋerep qeliŋka saketnom!” Yale raki asu qotkoine eŋe naso yewaoka ŋerep qeliŋkake. 19 Pakiso ŋerep welakoune eŋe kau, ŋerep eŋe don saeŋine raraine, eya mo mida leleke, paki koso mi ramaike, wesi mamaene mo siukke, pakiso eŋe Paulo so Silas epu waraŋore more, dongo bira osikei wane lewa lewaŋ mat sobego arikoi. 20 Eŋe Paulo so Silas epu, Roma gavaman wano wanok suwaine eŋano iwen ore ari more rakoi, “Ŋei etke iwa ere Yuda ŋei, eŋe ŋenane matko wet masiuk okanmamik, ere ŋei ŋerep sorin onbik, eŋe sotene osike, 21 ere masi qotkoine eya ŋenane rara togon don ŋabaka more ŋei ŋerep edanmamik. Roma rara togon donŋo ramaike, ŋene masi eya maine mi maikene.” 22 Yale rau, so ŋei ŋerep eŋe sari takot nagu more, Paulo so Silas don ŋaba okanotkoi. Pakiso, Roma gavaman wane wano wanok ŋei suwaine eŋe Paulo so Silas erane laplap ma barakeu ketke, pakiso eŋe qelit ŋei Paulo so Silas morapŋo etkukei wane edange. 23 Morapŋo zok togogole etkuwi qoeki, eŋe mulap urumgo biraore more, mulap urum ware ware olatkoi, “Ge ŋei etke iwa togoleka malip osikene!” 24 Mulap urum ware ware eŋe don eya dere more, ere urum aŋaune keuwo yewao biraore more, kiyeetno eki etke kutno bano more makatake pise otkoi. 25 Ruwo banino, Paulo so Silas ere Kaisale wano meŋenka more Kaisale bakom eŋet kito kakoik. Mulap ŋei natne eŋe Paulo so Silas detotkoi. 26 Ikopka memeya togogole ma ruzakki, mulap urum wane bosiŋ qise more pelekke, so mulap urum wane madet edomka qoe aŋaŋ wareu, mulap ŋei eŋane mulap sein togole, eya qoe ket warekoi. 27 Mulap urum ware ware eŋe poradage wiye more, madet korop qoe aŋago okorau kake, paki rake ŋei korop mo saket kaet ari waremami, yale detke. Yale dere more eŋe pilaŋ suwaine warage more, oŋomka yaku nagu more seukeyakane okange. 28 Ŋo, Pauloŋo boka suwaineka rake, “Ge misuk matali nagukene! Ŋene korop iwa metmaine!” 29 Yale raki, so mulap urum ware ware eŋe qelit ŋei mane oraki, kiwa mane ma sarike, mulap urum ware ware eŋe Paulo so Silas erane urumgo biririke ari, zonomine oreki kaet kaki, Paulo so Silas kiyeetno ket umi qeke. 30 Pakiso, eŋe ere urumgo ŋine iwenore more qesonotke “Waometkene, na daleo okane menaŋgale?” 31 Ere yale mainge rakoik, “Ge Waomze Yesu Kristo malip kaikeneo, Kaisaleŋo ge so ŋanom dokoŋone ma menaŋ ŋuniyake.” 32 Pakiso ere Waom wane don eŋine so matine kotino ŋei ŋerewekoune gekoi, eŋe korop ra qelaŋane edangoik. 33 Naso yewaka ruwoo, mulap urum ware ware eŋe iwenore ari more, kubetetne saukke. Saukkiso, eŋine so ŋanom dokoine so ŋei ŋerewekoune peyam doku taukoi. 34 Paki so eŋe Paulo so Silas eŋine matine koto iwen-ore ari more, ŋara natne eponbi nekoik. Mulap urum ware ware eŋine so maguine korop eŋe wet peseŋo kotoeno korop watke rokop onge, eya wane eŋe Kaisale malip-kakoi. 35 Kepe qaeki, Roma gavaman wano wanok ŋei eŋe tebe ŋei biraone edangoi, “Ŋine ŋei etke yewa biraotpi ariuk.” 36 Mulap urum ware ware eŋe don eya dere more, Paulo olatke, “Gavaman ŋei suwaine eŋe don motpi sarimaike, ge so Silas ŋire maine qeliŋ ŋusikenane. Ŋire maine arikeik. Ŋire donŋitne midaine arikeik.” 37 Ŋo, Paulo eŋe tebe ŋei suwaine olale rake, “Ŋere Roma kepe welaineka ŋerane biŋek okange, ŋere masi qotkoine mane mi okante, ŋine ŋerane sot mane mi maratkakoi, ŋo siluŋ eŋe lewa lewago ŋere ŋei ŋerep kaiteno morapŋo ŋetkumi, paki mulap urumgo bira-ŋotpi waketite, pakimo iwamo sanka bira ŋotpi ariketane okanmami? Eyamo korop midakaka! Roma gavaman wano wanok ŋei suwaine eŋe edom iwa sari more, biraŋotpi sakesikete.” 38 Tebe ŋei suwaine don iwa dere more, Roma gavaman wano wanok ŋei suwaine eŋano ari edangoi, paki eŋe Paulo so Silas eŋe Roma kepe welatkine, yale dere more, eya wane kaetonge. 39 Eya wane eŋe mulap urumgo ari more etane rakoi, “Ŋene masi borikine okan ŋurine, eya maine qeliŋkauk nigetŋusiyake.” Yale rau paki mulap urumgo ŋine iwenore saket more mat eya qelige arikeik wane etangoi, “Ŋire mat suwaine iwa maine qeliŋ kaikeik?” 40 Paulo so Silas ere don eya dere more, mulap urum qeliŋka more Lidiya wane matko arikoik, mat yewao ere mali malip ŋei ŋerep magu kima kopetne maratone more, don togole edane ma togole one, mat suwaine eya qeliŋka arikoik. |
© 2012, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.