Aposolo 15 - OnoAposolo Eŋe Yerusalem Lewaŋgoi 1 Naso maneo ŋei natne Yuda kepeo ŋine eŋe Antiok matko sari mali malip ŋei ŋerep kiyeke kito edane rakoi, “Ŋine Mose wane ra rokop don ramaike, yale solaŋine kitasikei, ŋine mi kitasikeiwo, Kaisaleŋo ŋine mi ma menaŋ ŋuniyake.” 2 Paulo so Barnabas eŋe Yuda ŋei eŋerop don eya wane zok sorin nagu togoleka aukoi. Antiok magu eŋe korop lewage more rau togoleke, Paulo so Barnabas so Antiok magu eŋane ŋei suwaine natne eŋe Yerusalem ari more, aposolo so mali malip magu ŋei suwaine eŋerop don auye makoboekei wane ari lewaŋgoi. 3 Antiok mali malip magu eŋe ŋei eya biraongoi, eŋe Ponisiya kepe so Samariya kepe kitare ari more, mali malip ŋei ŋerep edangoi, qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gekoi, eŋe Kaisale mogat kakoi, eya wane eŋe mali malip ŋei ŋerep edangoi. Mali malip ŋei ŋerep eŋe don eya dere more bakomene suwaine kitokoi. 4 Antiok magu eŋe Yerusalem lotkeu, so Yerusalem doku tau tau magu suwaine so aposolo, so ŋei sele suwaine eŋe Antiok magu eya mateno newan ongoi. Antiok magu eŋe mateno waket mere more, Kaisaleŋo yeye kine kine okan onge, eya korop Yerusalem magu edangoi. 5 Ŋo mali malip ŋei natne eŋe Parisi magu eŋane tego gekoi, eŋe wiye okora rakoi, “Qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, eŋe solaene kitatpi, so Mose wane ra rokop don eya dere tewekkei!” 6 Eya wane aposolo so ŋei suwaine eŋe lewage more, Mose wane ra rokop don eya dere metkoi. 7 Naso kiroine ŋei korop eŋe don auye kitat okan mageu, so Petoroŋo wiye okora lewa lewago edange, “Kimakopne, mo sogino Kaisaleŋo na qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, eŋe don maine edanikalane biranange. Qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, eŋe kisi maep don dere malipka more mogatkakei, eya wane Kaisaleŋo na biranange. 8 Kaisaleŋo ŋei ŋerep wet dereretene korop detluk waremaike, eŋe ŋei ŋerep qelaŋine Yuda ŋadino gemami, eŋe Asu Koboboine ebonge, eya wane eŋe ŋei ŋerep eya eŋe siminongi, ŋene sikan ongone. Eŋe sogino ŋene Asu Koboboine ŋebonge, yale waka eŋe ŋei ŋerep eya, Asu Koboboine ebonge. 9 Kaisaleŋo ŋene so ŋei ŋerep eya numa etke mi sikan onge, numa weku, ŋei ŋerep eya, eŋe Waom don malip kakoi, eya wane Kaisaleŋo eŋe sauk ongi libeka lelekoi. 10 Pakimo, ŋine Kaisale onoka wane liwe liweko birakamami, paki ŋine misuk umat suwaine eya doku tau tau magu eŋane wokeo motkei, sogino ŋabokopze gekoi, so ŋene iwa ukude gemaine, ŋedo ŋosa ŋabo wane ra rokop don wane umat eya maine mi tewekkene. 11 Welekatne, Yesu wane wet Maep, eya waneka Kaisaleŋo ŋene ma menaŋ ŋoniyake, yale waka Kaisaleŋo ŋei ŋerep eya ma menaŋoniyake.” 12 Yale raki qoeki, so magu korop eŋe don midaine mere more, Paulo so Barnabas erane don detkoi, ere Kaisaleŋo masi kine kine togole qesiŋotki, qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gekoi, eŋano makoik, eya wane korop ere magu edangoik. 13 Ere rauk qoeki, so Yakopŋo wiye rake, “Kimakopne, naŋane don detpi! 14 Kaisaleŋo qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, wareoniyakane sikan ŋonmaike. Eŋe ŋei ŋerep eya Kaisale eŋine biŋek ebuke, eya Simon eŋe mo ra qelaŋan ŋonmaike. 15 Propet eŋane don yemo eyarop orodoŋ okanmaike, eŋe iwa yale ra more ekapko qekoi, 16 ‘Waomŋo rake, naso yewa qoeki, na baŋ zingekale, paki baŋ Dawit wane mat ket rasu pake, eya ma wiyekale, weŋem sotakine mawe togoleyake. Eŋane kine kine matalione pamaike, eya na baŋ mawe wiye musele okora togoleyake. 17 Eso ŋei ŋerep natne korop eŋe baŋ Waom kaikei, ŋei ŋerep kepe baŋem kepe baŋem eŋe naŋano sarikei. Na ŋei ŋerep qelaŋine Yuda ŋadino mo edorakole, eya korop naŋane biŋek okanikei. 18 Eso Waomŋo ramaike, oŋo kine kine iwa mokaka ra qelaŋan ŋonge, eŋe iwa koso ramaike’. 19 Propet eŋe yale rake, na iwa yale wetkemaile, ŋei ŋerep qelaŋine eya, eŋe wetene mainge more, zinge Kaisale mogat kamami, ŋene eŋe umat misuk ebonŋem tewekkei. 20 Eya wane tungo yemo, ŋene kibi mane qe more edanikene, eŋe waom isisine eŋane aboŋ korop qeliŋ warekei. Eŋe wenip yau yaup mamami, eya maine qeliŋgei. Eŋe osom ebine mapokeu seukki, eya eŋe misuk nekei. So eŋe weŋem misuk nekei. 21 Ŋene detmaine, zonom ma met met nasoo kaiwe baŋem ŋei edo Mose wane ra rokop don, eya Yuda eŋane lewa lewaŋ urumgo naso kiroroine dapore more, mat baŋem mat baŋem don eya ra qelaŋane edan warekoi.” Aposolo Eŋe Qelaŋ Ŋei Ŋerep Yuda Ŋadino Eŋano Ekap Qe Motpi Arike 22 Yakop eŋe don raki qoeki, so aposolo so ŋei suwaine so mali malip magu korop eŋe rau togoleke, eŋe ŋei natne wanokone more, ŋei eya Paulo so Barnabas ererop Antiok biraonikei wane rakoi. Ra more eŋe ŋei etke ma wakon otkoi. Mali malip ŋei ŋerep eŋe ŋei etke yewa eweetne kitokoi, ŋei mane eŋetine Yudas, eŋet mane Barsabas. Ŋei mane eŋetine Silas. 23 Aposolo eŋe kibi qe more, Paulo, Barnabas, so Barsabas so Silas ebone Antiok biraongoi, kibi eyaŋo iwa yale ramaike. “Ŋene aposolo, ŋei suwaine so doku tau tau mali malip magu koropŋo kibi iwa qe more ŋine, qelaŋ ŋei ŋerep Yuda ŋadino gemami, Antiok matko, Siriya so Silisiya kepeo gemami, ŋinano motmaine. 24 So ŋene mo detlukmaine, ŋei natne ŋenane keuzo ŋine sari more, umat ra ŋibongoi, so wet dereret ŋine mau qelaŋ qeke. Ŋene ŋei eya mi biraongone. 25 Ŋene ŋei eya eŋane donkisi dere more, lewage ra togole more, ŋei etke ma wakone more, ŋinano bira osikenane, wet weku okangone. Ere kimatkeze Paulo so Barnabas eretnarek sarikeik wane. 26 Paulo so Barnabas, ere Waomze Yesu Kristo wane ŋabakoune eŋane kaitko don ra qelaŋangoik. 27 Ŋene Yudas so Silas eretnarek weneŋ bira otmaine, ŋene kine kine qemaine, ere don eya korop ŋidanikeik. 28 Asu Koboboine so ŋene dereret okanmaine, ŋene umat suwaine eya maine mi ŋibonikene, rara togon don iwaka ŋine tewekkei. 29 Ŋine waom isisine eŋane aboŋ korop qeliŋwarekei. Ŋine weŋem misuk nekei. Ŋei eŋe osom ebine mapokeu seukki, eya ŋine misuk nekei. Ŋine ra rokop don mogat kaikeiwo, ŋine koboboine gekei, ŋine wenip yau yaup misuk maikei, ŋine maine gekei.” 30 Kibi yale qe more ŋei etke Antiok matko biraotkoi, eŋe korop ari Antiok lotke more, mali malip ŋei ŋerep magu qeturaŋ one kibi ebongoi. 31 Ŋei ŋerep eŋe kibi eya dapore dere more, bakom kito ma togole nagukoi. 32 Yudas so Silas eretne ere propet, ere naso kiroroine doku tau tau kimakopetne edane urata ra qelaŋanone more, ŋei ŋerep ma togole one so zonom ebongoik. 33 Soda natne ere yewa geuk so mali malip magu eŋe ere biraore rakoi. “Ŋirane kutko peyam pakep.” Yale rau paki, so ere aposolo eŋano koso Yerusalem zinge arikeik wane rakoi. 34 Ŋo Silas eŋe eya mesiyakane raso, eya Antiok metke. 35 Paulo so Barnabas ere naso natne eya Antiok gekoik, ere so ŋei natne korop eŋe ŋei ŋerep Waom wane don eya kito ebongoi. Paulo So Barnabas Ere Mapoknagukoik 36 Kaiwe mama natne qoe ariki, Paulo eŋe Barnabas olale rake, “Ŋere Waom wane don mo mat korop sogino ra qelaŋane edangote, ŋere koso maine zinge ari, kimakopse mat baŋem qeyare onte, eŋe maine gemami, me mida.” 37 Barnabas eŋe okki paki, eŋe Yohane Mareko weneŋ mauk arikei wane rake, 38 Ŋo Paulo eŋe rake, “Sogino eŋe urata mi maŋem qoeki, Yohane Mareko eŋe ŋere Pampiliya kepeo ŋine biraŋore Yerusalem zinge arike, eya wane eŋe ŋererop mi ariyake.” Yale ra more, Paulo eŋe bauine wake. 39 Paulo so Barnabas ere eya wane don togole gereunerop au sorin nagu more, mapok nagukoik, Barnabas eŋe Mareko iwenkaki, sekiwo wa more, Saiprus siyao arikoik. 40 Ŋo Paulo eŋe Silas maratkaki, ere arikoik, mali malip magu eŋe Waom wane uratao biraotkoi, eŋe Waomŋo ere wareore more mosop-osiyakane meŋen kakoi. 41 Eŋe Siriya kepe so Silisiya kepeo ari more mali malip magu ma togole one bira-ongoik. |
© 2012, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.
Wycliffe Bible Translators, Inc.