Malika 9 - Itesamende Imya

¹ Neke avalongelage atigilage: ndakyene ndikuvavula unene nditigila: je mwimile apw’ańe, avangi vasilagela vafwe, pe musina muvuvona uvutwa vwa Nguluvi ukwadzila mungufu.

² Neke baho, pe vahwe ifigono mutanda, neke baho Jesu avinulage nu-Petele nu-Jakovo nu-Johana neke inukage navo pakidunda ikitali, neke akidevulage navo vavo vene. Neke baho ahambukage vulolela.

³ Neke imyênda gyakwe neke gikole mukuṅalita gyakobo. Navatava-myênda imyênda gyanavo gisifika pavwêlu vwa myênda gyakwe.

⁴ Neke baho vavonekage na Elija na Mose, fili mukulongana na Jesu.

⁵ Neke baho u-Petele aṅage neke atigilage: ve mululem’ave, panofu unefwe, ngana tukwikala apen’apa. Uleke tudzenge ifitînga fidatu baha, ikingi kivedzage kyako, ikingi kivedzage kya Mose, ikingi kivedzage kya Elija.

⁶ Ndivwene asadzelaga, lwe ilopalopa, ndivwene vwavafikile uvogofi mbandu.

⁷ Neke lino baho vonage ilifunde likuvasika nilidzwi lihumage mwifunde, litigila: ujo je mwâna vangu umwênde, je mumupulikage jujo. 1, 11; 2. Pet. 1, 17.

⁸ Neke lino baho nakalingi, pe vilolesa, neke vavonage si pwali ujungi, pwali ju Jesu mwene, je ali navo.

⁹ Neke lino baho, vavye visulunuka pakidunda, neke baho umwene Jêsu adzidzage atigilage: mutane ukulonga kwe munu. Apo nde lusiku, ngana muvwene umwâna va munu adzulubwike kuvafwe, apo swe mwali mulongage. 8, 30.

¹⁰ Neke baho valyumililage ilidzwi ili neke vivudzage vavene ulwa kudzulubuka nde kye kiki?

¹¹ Neke vamuvudzage ju mwene neke vatigilage: ino kye kiki, kye vilonga avakagulihâte, pe vitigila: alatala ju Elija pakwadza?

¹² Neke umwerie atigilage: ulo ndakyene, Elija je muńa-kutala, je muńa-kugelanidza fyonda tândi. Neke lino ilya mwâna va munu lyandikwe lya kiki ilitigila: alapumuka mbandu, alańalapwa?

¹³ Neke unene ndikuvavula nditigila: imyâdzile gya Elija igyo adzile neke avene vamutogye ndeni, ndevye vakelye avene, ndevye lwandikilwe ṅani ulwakwe. Mat. 11, 14.

¹⁴ Neke baho akafikage bahe vali avańigendwa vakwe neke avonage fimanye kivungu kimwinga navanu ikipuga navakagulihâte vikananila ulukani.

¹⁵ Neke baho, vavye vamuvwene avanu ikipuga, neke baho vakuvilage mbandu neke vańililage mumuvili gwakwe neke vamuhungilage.

¹⁶ Neke umwene avavudzage atigilage: mukikananila lukani lwa kiki na ava?

¹⁷ Neke baho jumwi uva mukipuga kikyo neke atigilage: ve mululem’ave, ndimuletile umuswamuvangu uju, gumufikye umubepo, ugwihulila uvutadzova.

¹⁸ Neke pe gwiva gukumwagula, gukumudzilisa nilidzilisi, apo baho umwene ikŏla mukututa nilifŭlo, apo ikŏla mukwi-geledzula namîno, neke baho na gu muvili gwika-kavala. Neke lino unene ndilongile navańigendwa vako nigye: mungandagila, neke avene avalemile ukuhega.

¹⁹ Neke baho umwene Jesu neke apilusage atigilage: he dâda, ve kipelela ikidzila-lufuvw’ave! Ndilapulila kwi ulwa kuva pamwi nańeńe, ndilapulila kwi nulwa kuta mbêpali: vona hamu! Mumuletage kuno.

²⁰ Neke baho vamuletage. Neke lino umukwa-midzi, avye amuvwene Jesu, neke umubepo neke gumunyongotolelage pasi neke ibilusage pasi neke atutage nilifulo.

²¹ Neke amuvudzage-dadye neke atigilage: limwamwe ndali? Neke umwene atigilage: ahumile nakyo kuvwâna.

²² Mbêpali, pe gwigana gumuvulage, gukumutaga na mumôto na mululenga. Neke lino, ngana usilemwa uveve, apo ungatupyanila, ungatutanga.

²³ Neke umwene Jesu neke atigilage: ulwa kulemwa ulu, ulo sivo, ku kufuvwa, umuńa-kufuvwa fisikumulema fingi. 11, 23.

²⁴ Neke baho udadye va mukwamidzi alalatilage neke atigilage: ndifuvwa, mutw’ave, ungamoka uvudzila-lufuvo, ngana sindina ndifuvwa.

²⁵ Neke baho Jesu, pe avye avwene vikumuńilila mumuvili avanu, neke baho akabusage kumubepo umulamafu neke atigilage: ve mubepo, ve mukitadzova, ve mudibafu, ndikukulongela nditigila: uhege kwa munu uju, utane ukuvwila kangi ukumwingila,

²⁶ Neke baho gukūtage neke gumunyongotolelage neke gulokage neke avedzage ngita afwe. Neke avangi vadzove nukudzova ukuta ajagile.

²⁷ Neke baho umwene Jesu neke amwibatage ilivoko neke amwimyage neke baho image hela vunofu.

²⁸ Neke vavye vadzifike mukâja, neke baho avańi-gendwa vakwe neke vamuvudzage, pe videvwe, neke vatigilage: unefwe atulemile kiki pakumulosa?

²⁹ Neke umwene avalongelage atigilage: umutangilo ugu gusihega kijagi, apo ngana vwilapangila, apo swe gwihega.

³⁰ Neke lino ukuhuma baho neke ageluṅasage jonda ija mu-Galilaja, atigilaga nditane ukupulisa kwe munu.

³¹ Ndivwene umwene agulwime ukuvavulanidza avańigendwa yakwe neke atigilage: umwâna va munu ikola mukusutulwa kumavoko ga vanu ve vidzi-kumuvulaga neke pe vamuvulige, apo ikya vudatu aladzulubuka. 8, 31; 10, 32-34.

³² Neke ayene valemwage pakulifika ilidzwi ili. Neke vogopage na pakumuvudza. Luk. 18, 34.

³³ Neke akafikage mu-Kapelenahumu; neke pe vagenda muńumba, neke baho avavudzage atigilage: mukikananila kiki muṅasi? Mat. 17, 24.

³⁴ Neke avene vadzikage, vavwene muṅasi vakananilaga idza vukomi, vatigilaga: ino umukomi unefwe je nani.

³⁵ Neke baho umwene akoṅomalage neke avakemelage avańikyumi navavili neke avalongelage neke atigilage: nde ujungi itigila ndivedzage nde mulongodzi kuvajangpi vonda, ujo avagye ahambukage va kumbele, ahambukage muńa-kuvalimila vonda avajagwe. 10, 44.

³⁶ Neke baho akinulage ikyâna neke akivikage pagati neke kwe akapagatage neke avalongelage atigilage: 10, 16.

³⁷ je ikwanukila mwitavwa lyangu umwâna, j’ali nde uju, kwe kuva andzanukye june. Neke je ikundzanukila unene, apo asindzanukye unene nda, amwanukye, je anumile unene. Mat. 10, 40.

³⁸ Neke baho Johana neke amulongelage neke atigilage: ve mwigani-dzy’ave, twamuvwene unefwe ujungi ikugilose-hedza mwitavwa lyako imidemono. Neke unefwe twamubedzidze, pakuva twavwene asikukuninila.

³⁹ Neke umwene Jesu atigilage: mubihile ukumubedza; ndivwene je ivonehedza imitu imińangufu mwitavwa lyangu, ujo asilangupa andonge fivi. 1. Kol. 12, 3.

⁴⁰ Ndivwene je tusili vukava, ujo je mujisu. Mat. 12, 30.

⁴¹ Ndivwene je ikuva-ńwesa indeve ja lulenga jimwinga, ngana ikuva-ńwesehedza lulo, pakuva muli vakina-Kilisiti ilitavwa, ndakyene ndikuvavula unene nditigila: ifya kumuhomba asilalemwa. Mat. 10, 42.

⁴² Neke lino ngana ikumwambudza ujungi uva muvadebe ava, avakufuvwa unene, ujo vakali vamukunge ulwala pasingo, vamusoloṅedze pańandza.

⁴³ Neke lino uveve, ngana uvwene ilivoko lyako ilingi ligane likwambudze uveve, apo ulidumule. Kiba ukwingila muvûmi, pe vwilemahidze ṅani; ulwa kuva nago amavoko ge gavili, apo ulagwila mwigema lya môto, ugusidzima ponu. Mat. 5, 30.

⁴⁴ [Kwe lusifwa nulumēme lwanavo ponu, kwe gusidzima numôto gwanavo.]

⁴⁵ Napo kangi ngana uvwene iligulu lyako limwinga ligane likwambudze uveve, apo ulidumule. Kiba nukudzikwingila muvûmi, ve vwilemahidze ṅani; ukuva nago amagulu gonda, apo vwisopwa mwigema lya môto.

⁴⁶ [Kwe lusifwa nulu-mēme lwanavo, kwe gu-sidzima numôto gwana-vo.] v. 44.

⁴⁷ Kangi ngana uvwene ilîho lyako likukwambudza uveve, apo ulilopole ulitage. Kiba ngana uli nilîho limwinga neke vwingilage muvutwa vwa Nguluvi; ukuva nago amîho gonda, apo ulasopwa mumôto. Mat. 5, 29.

⁴⁸ Kwe lusifwa nulumēme lwanavo, kwe gusidzima ponu na gu môto gwanavo. v. 44. 46.

⁴⁹ Ndivwene vonda avanu vańa-kulungwa numôto, nuvusembe vonda vuńa-kulungwa numûńo.

⁵⁰ Umûno ugo munofu, neke ulwene kangi, ngana umûńo guhukile, apo mukufivonela kwi ifya kuguhulila uvunono? Muvedzage numûńo mugati, mwegemanilage nulutengamaso. Mat. 6, 13; Luk. 14, 34; Kol. 4, 6.