Luka 22 - Itesamende Imya1. 2: Mat. 26, 1-5; Mal. 14, 1 . 2 . 1 Neke lino ikyene ikyâka kya vugali uvundzila-luhâfu, kyê vitigila pasa ilitavwa, kyahegelye. 2 Neke avene avatekedzi avavina navakagulihâte neke vasakulage imivulagile neke vatigilage: ino twigita va ndavuli? Vavwene vavogo-paga avanu. 20, 19. 3-6: Mat. 26, 14-16; Mal. 14, 10 . 11 . 3 Neke lino umwene Setano ujo amwingye ju Juda, u-Isikalyoto ilitavwa, je ali va pikyumi navavili. Joh. 13, 2. 27. 4 Neke je ahelelage kuvatekedzi avakomi na kuvalinda-tembele neke alongage navo ulwa kuva-sutulila u-Jesu. 5 Neke baho avene vakēlage neke vidiṅanage nimâli ija kumupēla. 6 Neke baho umwene neke idikage. Neke baho umwene neke asakulage apanofu apakuvasutulila apandzila-migalukile gya vanu. 7-23: Mat. 26, 17-23; Mal. 14, 12-25 . 7 Neke baho ikigono kya vugali uvundzila-luhâfu neke kifikage ikyakuhi-ndzila nakakolo ka pasa. 8 Neke baho Jesu avatumage nu-Petele na Johana neke atigilage: muhelelage mukavujape akakolo ka pasa, tulidzage. 9 Neke avene vatigilage: uveve utigye tuvujapilage pi? 10 Neke umwene avalongelage neke atigilage: mulolage, ngana mudzi-kwingila mukâja jila, apo mudzitaṅanika numunu, j’itwikile ikidzilo kya lulenga. Je mukamuninilage jujo ukufika kuńumba, je idzikwingila umwene. 11 Neke mukalongane numauńa-ńumba jijo mukatigilage: umululema akukulongela itigila: ińumba ija kulila akakolo ka pasa najune navańigendwa vangu, je jilikwi? 12 Apo mudzivona akuvalaga ińumba ija kukâno ingomi inofu, je valile namatefu. Mwe mukavuja-page mumo akakolo ka pasa. 13 Neke lino baho vahelelage neke vakavonage ndesi, ndevye avalongye. Neke baho vavujapage akakolo ka pasa. 19, 32. 14 Neke lino baho jivye jifike isala ja kulila neke baho akoṅomalage mukulya nav-Apositili vakwe. 15 Neke baho avalongelage neke atigilage: Ngasukilwe sikusukwa, pakuta tuhange pamwinga twivonda pakulya pasa najune nańe, kyali ndave mulupumuko. 16 Ndivwene unene ndikuvalongela nditigila: sindilavuja mbwile kangi ukujilya ipasa iji ukufika bahe ndilava ndikujidu-mihidza muvutwa vwa Nguluvi. 13, 29. 17 Neke baho inulage ikińwelo neke ahonge-dzage neke atigilage: kote, mugavanage ikińwelo iki. 18 Ndivwene ndikuvalongela unene nditigila: ukuhuma ku neṅuli sindilavuja mbwile kangi ukuvuńwa uvwa meke dza vutoṅoni uvu ukufika bahe vuladzila uvutwa vwa Nguluvi. 19 Neke baho inulage uvugali neke ahongedzage neke ameguliṅasage neke avapelage neke atigilage: uvwene uvu gwe muvili gwangu gwe mupelilwe, ulwene ulu mulugitage ndesi, luvedzage lwa kundzivukila june. 1. Kol. 11, 23-25. 20 Na ki kińwelo nakyo akigita nakyo ndesi, pe valye, neke atigilage: ikinwelo iki lwe lufingo ulwadzalino ulwa mudanda jangu, ijivitikye juńe. 21 Mulolage lino! Ilivoko lya muńa-kūsutulila unene nalyo ndili nalyo baha pakitala, kye twilila. Joh. 13, 21. 22. 22 Pakuva umwâna va munu ujo muńa-kuhelela ndesi, ndevye akĕlilwe. Neke lino iga umunu, je akumusutula! 23 Neke baho vakŏle mukwivudza va vene, nde je nani vona muvene, je ikŏla mukudzigōla idzi. 24 Neke baho vakanīṅanage nulukani va vene ulwa kuta: je alutye uvukomi avene, nde je nani. 9, 46. 25. 26: Mat. 20, 25-27; Mal. 10, 42-44 . 25 Neke umwene avalongelage neke atigilage: avatwa avapivala vakwi-temelehedza uvutwa neke avakuvaletela ingufu ve vene kangi vitambulwa ilya: Vutavudzi. 26 Neke lino uńeńe mutane ukuva nalo ulu; nda hamu, uńeńe, je alutye uvukomi, avedzage ngita je munuńuvanavo neke umulongodzi avedzage ngita je mulimilavangi. 27 Ndivwene alutye ani uvukomi na je akoṅomye pakulya na je ilimilavangi? Asilutye je akoṅomye? Neke unene ndili ngita mulimilavangi, ve tugenda nańe vuli. Joh. 13, 4-14. 28 Neke uńeńe je ńeńe je mwadadambalye ukwangu, na pe ndagemwaga. 29 Neke lino najune ndikuvagavila uvutwa uńeńe, ndevye angavye najune udâda uvutwa, 30 ukuta najuńe twali tuhange muvutwa vwangu ukulya nukuńwa, ukuta najuńe mwali mwikale pafitêngo fya vutwa, ukuta mwali mufihige ifipelela ifińikyumi nafivili ifya vakina-Jisilahele. Mat. 19, 28. 31-34: Mat. 26, 31-35; Mal. 14, 27-31 ; Joh. 13, 36-38 . 31 (Neke umutwa atigilage;) ve Simono, ve Simono, ulolage, u-Setano avańilike uńeńe atigye avapē-te ngita vuledzi. 2. Kol. 2, 11. 32 Neke lino unene ndikulapangilye ukuta lutane ukujaganika ulufuvo lwako uveve. Neke ngana lusiku, ulava upitwike, apo vwali uvakangadzage na va vajago. Joh. 17, 11. 15. 20. 33 Neke umwene Petele neke atigilage: ve mutw’ave, unene ndikadzile ve ndivujipe, nigye nde vavedzage vakukudindila muńumba ja vańańololo uveve, nde vavedzage vakukuvulaga, apo unene tulagendasa ndesi. 34 Neke umwene atigilage: ulekage ndikulongelage unene, ve Petele, neṅuli pe na ji ndzogolo pe jave nukuvanga, apo uveve ukwangu ve vwikanile kadatu ukuta usindzelye unene. 35 Neke baho atigilage: pala, pe ndavatumaga ilikasi lila, pala pe ndatigilaga, mutane ukwibata nakabukuli nakadŭlu nindātu, neke lino pene pala mwadagine ponu? Neke avene vatigilage: nambi! 9, 3. 36 Neke avalongelage neke atigilage: neke lino je ali nakabogolo, ujo akafumbatidzage vunofu, na tu tudŭlu ndesi. Neke lino je asili nafyo, agudzage umwîngila gwakwe neke igulilage ikyûfya. 37 Ndivwene unene ndikuvalongela nditigila: lińa-kwapulilwa apangu na li lidzwi ilyandikwe, ilitigila: „vamuhandzidze na vańa-kupunya.“ Ndivwene gonda amadzwi, aga-kundonga unene, gidudzwa lino. 38 Neke baho avene neke vatigilage: ve mutw’ ave, ifyûfya nga hifi tuli nafyo fivili. Neke baho umwene atigilage: swêla tululeke. 39-46: Mat. 26, 30. 36-46; Mal. 14, 26 . 32-42 . 39 Neke baho ahumilage pivala neke alungamilage kukidunda ikimono, ndevye agitaga mbêpali. Neke avańigendwa vakwe vamuninilage. Joh. 18, 1. 40 Neke lino, avye adzifike pakivungu neke baho avalongelage atigilage: mulapangilage ukuta ulugemyo lutane ukuva-gwila. 41 Neke baho umwene ikwegage ukwavo neke agelanihidzage nde luvala lwa kutodzehedza nde liganga nde. Neke baho agundamage pasi neke alapangilage 42 neke atigilage: ve dâda, nga ugulwime, apo uleke kidzumbe ikińwelo iki. Neke ulwene lutane ukugendela mwe ndikelye june, hamu, lugendelage mwe ukelye juve. 43 [Neke baho amuvonekelage umuńa-mwandza va kukyâńa neke amuka-ngadzage ingufu. 44 Neke pe gwikova, neke baho alukangadzage mbandu ulwa kulapangila. Neke baho na li lifŭke lyakwe pakutugutila neke livedzage ndavuli mudomo gwa danda pakudomola.] 45 Neke baho image, pe amalile ukulapangila neke ahelelage kuvańigendwa vakwe neke avonage vagonelye itulo dza vuhuguvafu. 46 Neke avalongelage atigilage: mwigonelela kiki itulo? Mulamuke mulapangilage, ukuta ulugemyo lutane ukuvagwila. 47-53: Mat. 26, 47-66; Mal. 14, 43-49 ; Joh. 18, 2-11 . 47 Neke lino baho, pe ave ilonga, neke baho vavonage: hava avanu ililugu, huju na ju Juda, ali muvulongolo, ihegeledza kwa Jesu, itigila ndimu-nonele pamulomo. 48 Neke umwene Jesu atigilage: ve Juda, vwigendela ulunonelo pakumusutula umwâna va munu? 49 Neke lino avene, avali nu-Jesu, vavye valuvwene, mwe lugendye neke baho vatigilage: ve mutw’ ave, tuvahengage nifyûfya? 50 Neke baho umujanavo ujungi neke amuhengage umuvanda va mutekedzi umuvina neke alihengage ilitwi lya ku ndyo. 51 Neke baho Jesu neke apilusage neke atigilage: mungandeka tândi, ka ulu! Neke baho amwabasage ilisikidza neke amunanyage. 52 Neke baho u-Jesu neke alongage navo avatekedzi avakomi navali-ndila-tembele navandzagila ikisina neke atigilage: inwalwike nde mukwibata umukufi! Mukolelye nifyûfya nisondza! 53 Mbêpali pe twavedzasaga twivonda mutembele, ka musandzibataga kiki? Neke lino pakuva je sala jeńo iji, vwe vutavulilwe vwa mukîsi uvu. Joh. 7, 30; 8, 20. 54-62: Mat. 26, 57. 58. 69-75; Mal. 14, 53 . 54 . 66-72 ; Joh. 18, 12-18 . 25-27 . 54 Neke baho vamwibatage neke vamuhelelage nave neke vakamwingilage nave muńumba ja mutekedzi umuvina. Neke lino u-Petele neke aninilage patali. 55 Neke baho vakodzage umôto mwipāla neke baho fikalanilage; na ju Petele ahange baho. 56 Neke baho umuvanda vanavo umukiṅinavo, pe amuvwene akoṅomye pamôto, neke baho amusimīlidzage pakumulola neke atigilage: na juju nave akali na jula. 57 Neke umwene Petele neke akanage neke atigilage: sindimukagwe, ve mudal’ave. 58 Pe vavye vikalile padebe, neke alongage ujungi umunu neke atigilage: uveve najuve uli mujanavo va vala. Neke umwene Petele atigilage: ve munw’ave, si je nene nda. 59 Neke lino, jivye jidzumbile isala jimwi, neke aluginyage ujungi neke atigilage: ndakyene swe, na juju nave fikige-ndasa na jula, ndivwene mu-Galilaja. 60 Neke umwene Petele atigilage: ve munw’ave, sindiludzelye na lwe vwilonga. Neke lino baho, na mulomo gula, avye ali mukulonga ndesi, neke baho indzogolo neke jivangage. 61 Neke baho umutwa aseduhidzage amîho kwa Petele neke amulavage. Neke baho u-Petele neke akumbukage ilidzwi, lye alongile umutwa, lye atigye: pe jave nindzogolo ukuvanga, apo uveve neṅuli ve vwikanile kadatu ukwangu. v. 34. 62 Neke baho ahumilage pivala neke avembage amohodzi amańa-mbafya. 63-65: Mat. 26, 67. 68; Mal. 14, 65 . 63 Neke lino avene avagosi, avamwibite Jesu, neke vamujejeledzage neke vamutovage. 64 Neke vamufunikilage na kumîho neke lino vamuvudzage vatigilage: ongo lino, uvilage, je nani, j’aka mukukutova? 65 Neke baho vamulongage fivi nidzingi indzolofu. 66-71: Mat. 26, 59-66; Mal. 14, 55-64 . 66 Neke lino, kuvye kukye, neke baho vilundasage navandzagila avańa-kisina navatekedzi avavina navakagulihâte neke vamuhelelage nave kululundano lwa vahĭdzi. Neke baho vatigilage: ngana vwi Kilisiti juve, apo utulongelage. Joh. 18, 24. 67 Neke umwene atigilage: nde ndikali ndiva-longelage, musikali mukufuvwa. 68 Neke nde ndikali ndivavudzage, mukali muku-miluhidza, mukali muku-ńumusa? 69 Neke lino lwihumaga kuneṅuli umwâna va munu imīkalile gya kwivoko ilya ndyo lya Nguluvi, umuńa-ngufu. 70 Neke baho vonda vatigilage: humbi uli muswamuve va Nguluvi uveve? Neke umwene atigilage: ndevye mululo-ngile, je nene. 71 Neke baho avene neke vatigilage: pe tukatigye tusakulage dza kiki idzingi dza volesi, kuno twivonda tupulike, pe ilonga kumulomo. |
New Testament in Bena © Bible Society of Tanzania, 1958.
Bible Society of Tanzania