Online Bible

- Reklamy -

San Lucas 1 - Biblia


Lucas uikuatía mburuwicha Teófilo pe

1 Chemburuwicha Teófilo, ikawiete ko kua ara reta rupi mbaembae uasa wae. Jare jeta wae reta uikuatía wae rupi umɨmbeu ma yandewe kua mbaembae rewa.

2 Jae reta uikuatía kawi ma yandewe kua mbaembae ïru uecha etei wae reta imiäri chupe wae rupi. Kua reta uecha etei mbaembae uyembɨpɨ uyeyapo wiwe, jare uyeyokui reta Tumpa pe kua mbaembae imiäri yandewe wae rupi.

3 Jare che wi aikuaa kawi opaete kua uyembɨpɨ wiwe uyeyapo wae, echa’ä ayemboe kawi ma jese ramo. Jare chemaerä ikawi ko aikuatía waerä ndewe opaete kua mbaembae uyeyapo wae, chemburuwicha Teófilo.

4 Echa’ä aipota nde ndikuaa waerä añetete ko jokua mbaembae ndiyemboe jese wae. Echa’ä jukuärái uasa.


Araɨwa uikuaaka Zacarías pe jembireko imembɨta oï wae

5 Herodes iko yawe ɨwɨ Judea pewa reta imburuwicha wasurä, ime yureko reta wi mbowɨ atɨ sacerdote reta. Jae reta uyepepɨkapɨka uparawɨkɨ waerä tupao wasu pe. Pëti atɨ wi jae reta uyembɨjee Abías. Jare jae reta ipɨte wi ime iko pëti sacerdote Zacarías jee wae. Zacarías jembireko wi ko jae Aarón iñemoñaa reta pewa. Jae ko jee Elisabet.

6 Zacarías jare jembireko uyapo jupi wae Tumpa jowai, echa’ä yureko reta jupi opaete Tumpa jei wae rupi.

7 Erëi jae reta mbaetɨ wɨreko sambiaɨ. Echa’ä Elisabet parawete imembɨ mbaei wae ko. Jare jae jare ime ukuakuaaete ma parawete reta.

8 Jayawe pëti ara Zacarías jare jae iparawɨkɨ ïru reta uyapo yureko iparawɨkɨ sacerdote pewa tupao wasu pe.

9 Jokua año reta rupi sacerdote reta opa ara rupi uyeparawo reta pëti wae uike waerä tupao wasu japɨpe uapɨ waerä mbae utimbo kawi wae Tumpa jowai. Jare kua wese uiparawo reta Zacarías.

10 Jayawe jae uike tupao wasu japɨpe etei uapɨ waerä mbae utimbo kawi wae. Jare jeta Israel pewa reta uyembatɨ uyerure yureko oka pe.

11 Jare aramoiño uyekuaa Zacarías pe pëti araɨwa Tumpa ombou wae uyemboɨ oï mbaerenda mbae utimbo kawi wae uyeapɨ jese wae iyakata kotɨ.

12 Jare Zacarías uecha yawe, uyamondo jare ukɨyete wi.

13 Jayawe araɨwa jei chupe: “Awɨye ekɨye, Zacarías,” jei. “Tumpa uyandu ma ndewe ndiyerure chupe wae, jare nembireko Elisabet imembɨta ndewe pëti kuimbae mii. Jare nde nembɨjeeta Juan,” jei.

14 “Jare nde tuicha ndiyerowiata neï kuri. Jare jeta wi uyerowiata nde ndiwe jae oa wae rewa,

15 echa’ä Tumpa umaeta jese pëti kuimbae jeräkua wae rami,” jei. “Nderaɨ awɨye etei tou vino jare ipotawe mbae upurumbɨsawɨpo wae. Añetete nderaɨ ichɨ jɨe pe oï wiwe imeta onoi Espíritu Santo imbaepuere,” jei chupe.

16 “Jare nderaɨ ukuakuaa ma yawe, umbɨyerowa yeta oï jeta Israel pewa reta yandeYa Tumpa kotɨ.

17 Jae ikota Tumpa iñee arakae umɨmbeu wae Elías rami, jare onoita mbaepuere Elías wɨreko wae rami,” jei. “Jare jae oota oï tenonde uyapɨkatu waerä yandeYa iwäe ara pewarä. Echa’ä jae iñee rupi tu reta uyeapɨkatuta isambiaɨ reta ndiwe. Jare jukuärái wi kía kía tenonde yawe Tumpa jei wae uipota’ä uyandu wae reta uyapɨsakata oï reta jese. Jayawe iyarakuaa katuta ñonoï jare uyapota reta jupi wae,” jei. “Jukuärái nderaɨ uyapota oï Israel pewa reta uyeyapɨkatu waerä yandeYa iwäe ara pewarä,” jei araɨwa Zacarías pe.

18 Jayawe Zacarías jei araɨwa pe: “¿Këraita ra aikuaa añetete ra kua ndere neï chewe wae? Echa’ä che akuakuaaete ma ko jare chembireko parawete jae nunga wi,” jei chupe.

19 Jayawe araɨwa jei Zacarías pe: “Che ko jae Gabriel. Che ayemboɨ Tumpa jowai etei ayeyokui waerä chupe. Tumpa chembou amɨmbeu waerä ndewe kua ñee ikawi wae,” jei chupe.

20 “Kua amɨmbeu ndewe wae uyeyapota ko ara Tumpa uiparawo wae ou uwäe yawe. Erëi nde nderowia’ä che jae ndewe wae ramo, añawe ndepɨtata neï niñee mbae jokua ara uwäe rewa,” jei araɨwa Zacarías pe.

21 Jokua rambuewe oka pe ñonoï wae reta uäro ñonoï Zacarías oë waerä tupao wasu wi. Jare ipɨakañɨ reta Zacarías ɨma upɨta tupao wasu japɨpe ramo.

22 Erëi Zacarías oë yawe, ipuere’ä omoë iñee chupe reta. Jaeño uyemɨngeta ipo pe chupe reta. Jáeramo jae reta uikuaa Zacarías uecha ko mbae ambɨe ye wae tupao wasu japɨpe.

23 Jare opa ma yawe ara reta Zacarías iparawɨkɨ tupao wasu pewa, oo ye jëta pe.

24 Jare kua jaɨkue rupi jembireko Elisabet uyekuaa ipurúa oï. Jare Elisabet oë'ä etei jëta wi pandepo yasɨ rupi. Jare jei iyupe:

25 “YandeYa uyapo chewe kua mbae ikawi wae. Ɨma ma chemara chemembɨ'ä etei ramo. Erëi añawe yandeYa uyapo ma chewe awɨye waerä jekuaeño chemara,” jei.


Araɨwa umɨmbeu María pe imembɨta oï wae

26 Jayawe Elisabet owa yasɨ ma ipurúa yawe, Tumpa ombou araɨwa Gabriel ɨwɨ Galilea pe tëta wasu Nazaret pe.

27 Joko pe iko pëti kuñatái María jee wae. María ko jae pëti kuñatái oroke’ä etei kuimbae wae. Erëi jae uyemɨngeta ma iko umenda waerä pëti kuimbae José jee wae ndiwe. José ko jae pëti kuimbae mburuwicha wasu David iñemoñaa pewa.

28 Jayawe araɨwa uike María oï wae pe jare umbɨsaluda jei rewe: “Iyerowia. Tumpa oï nde ndiwe jare tuicha rupi ipɨakawi oï ndewe opaete ïru kuña reta wi,” jei chupe.

29 Jayawe María kua uyandu yawe, ipɨakañɨ jare iñee’ä upɨta kua ñee uyandu wae re.

30 Jayawe araɨwa jei chupe: “Awɨye ekɨye, María. Echa’ä Tumpa uyerowia umae nderé,” jei chupe.

31 “Mase, ndepuruata jare nemembɨta neï pëti kuimbae mii. Jare nemembɨ oa yawe, nembɨjeeta Jesús.

32 Jae onoita mbaepuere tuicha wae, jare ïru wae reta jeita chupe Tumpa imbaepuere tuichaete wae Taɨ. Jare Tumpa ikoño mái wae uyapota iko waerä Israel pewa reta imburuwicha wasurä jae tamɨkue David rami,” jei chupe.

33 “Jae ikota Jacob iñemoñaa reta imburuwicha wasurä jaeño mái pewa. Jare jae imbaepuere mburuwicha wasu pewa ndarau etei opa,” jei araɨwa María pe.

34 Jayawe María jei araɨwa pe: “¿Këraita ra kua uyeyapo chewe? Echa’ä ndei etei ake kuimbae ndiwe,” jei chupe.

35 Jayawe araɨwa jei chupe: “Espíritu Santo outa nderé, jare Tumpa imbaepuere tuichaete wae rupi ndepuruata neï kuri. Jáeramo nemembɨ oa yawe, jeita chupe reta Tumpa Taɨ jupiete ye wae,” jei chupe.

36 “Mase, nerëtara Elisabet, yepe tëi ukuakuaaete ma, erëi jae nunga ipurúa oï wi. Yepe tëi jei reta chupe imembɨ mbaei wae, erëitu owa yasɨ ma ipurúa oï.

37 Echa’ä Tumpa pewarä mbaetɨ mbae awe yawái,” jei araɨwa María pe.

38 Jayawe María jei chupe: “Mase, ko aï ayeyokui waerä yandeYa pe. Tuyeyapo chewe nde ndere wae rupi,” jei chupe. Jayawe araɨwa oo ye María oï wae wi.


María oo opou Elisabet ipɨ

39 Jayawe mbowɨ ara rupi María oë oo iapura rewe ɨwɨ Judea kotɨ

40 Zacarías jëta pe. Jare oo ma uwäe yawe, umbɨsaluda Elisabet.

41 Jare Elisabet uyandu yawe María iñee, Elisabet imembɨ omɨ raí jɨe pe. Jare Espíritu Santo imbaepuere rupi Elisabet

42 täta uyemɨngeta rewe jei: “¡Nde ndiyekouete neï opaete ïru kuña reta wi! ¡Jare uyekoueteta oï wi nemembɨ!” jei.

43 “¿Kía pa ko che, cheYa ichɨ ou waerä chepɨ?” jei.

44 “Mase, nde nembɨpɨ chemɨngeta rupiwe, chemembɨ omɨ raí cherɨe pe uyerowia pɨpei,” jei.

45 “Ndiyekouete neï, echa’ä nde nderowia Tumpa uyapota ko jae jei uyapota ndewe wae,” jei Elisabet María pe.

46 Jayawe María jei: “Che ambutuicha yandeYa jee chepɨa rewe.

47 Tumpa ko jae cheRepɨ wae jare tuicha chembɨyerowia.

48 Mbae’ä ko che, jae umae waerä cheré cheparareko rewe. Mase, añawe wiwe opaete wae reta jeita chewe: ‘Uyekouete oï.’

49 Echa’ä Tumpa imbaepuere tuichaete wae uyapo chewe mbaembae ikawiete ye wae. Jae ko jupiete ye wae.

50 Jare jae jekuaeño uiparareko opaete uipɨu chuwi wae reta.

51 Jae uikuaaka ma kërái jae imbaepuere tuichaete ko. Jare opa umɨkañɨ uyembɨkate wae reta ipɨayemɨngeta.

52 Jae upɨ̈ro mburuwicha reta wi imbaepuere, jare umbutuichaka iparawete wae reta.

53 Jae umɨngapɨɨ iyembaɨ wae reta tembiu ikawi wae pe. Erëi omondo ye ikokatu wae reta jukuärái etei.

54 Jae yanemborɨ ma yande Israel iñemoñaa reta yaiko wae. Yayeyokui ma chupe, jare jae iñakañɨ'ä yandeparareko waerä.

55 Jukuärái jae jei yanderamɨkue Abraham pe. Echa’ä jei chupe: ‘Che aechakata aï ndewe jare niñemoñaa reta pe wi puparareko wae jaeño mái pewa,’ jei Tumpa Abraham pe.” Jukuärái jei María.

56 Jare María upɨta Elisabet ipɨ mbapɨ yasɨ pewa. Jaɨkue rupi oo ye jëta pe.


Juan upurumbɨsakambu wae oa wae rewa

57 Jare uwäe yawe ara Elisabet imembɨ oa waerä, oa imembɨ kuimbae mii.

58 Jare jeräkua Elisabet jëtara reta pe jare jëtáɨwa reta pe wi kërái yandeYa uiparareko Elisabet. Jare kua uikuaa reta yawe, uyerowia reta Elisabet ndiwe.

59 Jayawe sambiaɨ juri ara ma onoi yawe, jëtara reta yuweru umbɨcircuncidaka waerä. Jare jae reta uipota tëi oñono jese tu jee – jae ko Zacarías.

60 Erëi ichɨ uipota’ä. “Imeta ko jee Juan,” jei chupe reta.

61 Jayawe jae reta jei chupe: “¿Maera pa ndipota jokua tee onoi waerä? Mbaetɨ etei ko nerëtara jokua nunga tee onoi wae,” jei reta chupe.

62 Jayawe jae reta ipo pe upɨrandu Zacarías pe këraita ra umbɨjee taɨ wae.

63 Jayawe Zacarías ipo pe ueka chupe reta mbae uikuatía jese waerä. Jare ueru reta ma chupe yawe, jae uikuatía kuärái: “Jae jee ko Juan.” Jayawe opaete joko pe ñonoï wae reta ipɨakañɨ jokua re.

64 ¡Jare jupiwoiño Zacarías ipuere ye omoë iñee! Jayawe umbɨpɨ umbutuicha Tumpa jee.

65 Jayawe opaete Zacarías jëta iyɨpɨ rupi ñonoï wae reta ipɨakañɨ kua re. Jare kua uyeyapo wae jeräkua opaete ɨwɨ Judea rupi.

66 Jare opaete kua uyandu wae reta ipɨa pe uyemɨngeta kua re, jare jei reta iyupe: “¿Mbaerä ra ikota aipo kua sambiaɨ ukuakuaa ma yawe?” Jukuärái jei reta, echa’ä uecha reta yandeYa imbaepuere oï Juan ndiwe.


Zacarías umɨmbeu Tumpa iñee

67 Jayawe Zacarías ipuere ma uyemɨngeta ye yawe, jawoi pewa Espíritu Santo umee chupe ñee umɨmbeu waerä. Jare Espíritu Santo imbaepuere rupi jei kuärái:

68 “¡Tuyembutuichaka yandeTumpa jee opaete yande Israel pewa yaiko wae reta! Echa’ä jae ou ma yanemborɨ waerä jare yanderepɨ waerä, yande jae imaerä yaiko wae reta.

69 Jae ombou oï yandewe Upuruepɨ wae jeta onoi mbaepuere wae. David iñemoñaa yuapɨ ikota.

70-71 Kua añawe uyeyapo oï wae, jae ko arakae Tumpa jei wae etei. Echa’ä jae jei yanderepɨta oï yanderowaicho reta wi jare opaete ñaneamɨtäa wae reta wi. Jukuärái jei Tumpa jae iñee arakae umɨmbeu wae reta rupi. Jare jokua kuimbae reta jupi wae ko.

72 Tumpa uiparareko Abraham jare ïru yanderamɨkue reta, echa’ä jae iñakañɨ'ä jokua jae jei chupe reta wae wi.

73-74 Tumpa jei arakaete Abraham pe: ‘Che etei tae ndewe, aepɨta aï kuri niñemoñaa reta jowaicho reta ipo wi. Jare jukuärái jae reta ipuereta uyeyokui chewe ukɨye mbae rewe.

75 Jae reta kua ɨwɨ rupi ñonoï rambuewe, yureko teeta chemaerä jare jupi rupi.’ Jukuärái Tumpa jei Abraham pe.”

76 Joko wi Zacarías jei taɨ mii pe kuärái: “Nde, cheraɨ mii,” jei chupe. “Tumpa imbaepuere tuichaete wae etei neñono jae iñee nemɨmbeu waerä. Echa’ä nde rani ndeota neï yandeYa wi nemɨmbeu waerä opaete wae pe yandeYa iwäe ara koiñoete ma oï wae.

77 Jare nde ndikuaakata neï kuri yandeYa uiparawo wae reta pe kërái jae reta ipuere mbaembae uyawɨ Tumpa kotɨ wae opa uyembái chuwi reta waerä, jare jukuärái onoi reta waerä tekowe opa mbae wae.

78 Jukuärái Tumpa uyapota yandeparareko ramo. Jare yandeparareko ramo, jae ombouta yandewe ara wi Upuruepɨ wae, kërái ndimbowe rupi omoë yandewe warasɨ rami.

79 Jukuärái jokua pɨ̈tumimbi pe mbɨrɨ Tumpa wi yureko wae reta jare mano ipo pe yureko wae reta onoita tembipe. Jukuärái ko uyeyapota yaikuaa waerä kërái yandepɨakatu yaiko waerä Tumpa ndiwe.” Jukuärái Zacarías jei Espíritu Santo rupi.

80 Jayawe sambiaɨ tuicha ma oo oo jare uñemɨmɨräta Tumpa re. Jare ukuakuaa ma yawe, iko ɨwɨtini wasu rupi tëta mbae rupi umbɨpɨ umɨmbeu rewa Tumpa iñee Israel pewa reta pe.

© 2017, Ethnos360 (New Tribes Mission). All rights reserved.

Wycliffe Bible Translators, Inc.
Následuj nás:



Reklamy