Online Bible

- Reklamy -

Matius 27 - ALLAH NEN WENE NGGET MENDE WAROGO WOKNINAKIKE WENE


Yesus inggi kerle warogo ap Pilatus oba wolok waguka wene
( Markus 15:1 ; Lukas 23:1-2 ; Yohanes 18:28-32 )

1 Esigit diluk kagakukasik werekma, o arat wi disikemo kubengge it ap Allah indewerek mende ineugi nggokndek yomenogo inom, it ap inarluwendek yomenogo inom, taʼbokogonat nen, Yesus wasuwogoluk abok mbal disukasik,

2 inggi kerle warogo at Pilatus ebe gubernur nggok werekma oba wolok wagukasik nen, wogokuka.


Yudas enggaerek nen warasike wene
(Laʼbiyasike 1:18-19)

3 Yesus esigit diluk wene oba ʼbiluk eberogonat wasuwogoluk kagako nggorlek, at Yudas nen Yesus wasuwagaluk yonggo lagike mende etnogo ilenggen kasikesik akla nen, “An weyak kagaki o,” yiluk obabut kwalagike. Obabut kwalagikesik nen, onggo uang perak mende 30 wogokuka etnogo yabunggane suguluk wogisagaluk, it ap Allah indewerek mende ineugi nggokndek mende yomenogo inom, it ap inarluwendek yomenogo inom, werekma wogisa wagikesik wogisasi dogolik, men yogisasike,

4 “Iya! Ap eti weyak kagakidekmaat wasubagik nen yiluk yonggo wagima o. Eti paga, weyagat kagakima kigi o,” yiluk yogisasikemo, it yomenogo nen, “Wene eti nit ninoba agama ambegen? Dek o. Eti kat koba dombogat o,” yiluk yogokukama,

5 at Yudas nen uang perak mende 30 wogokuka etnogo Allah ago palekma mbo wukogo nggola ʼbiluk nen, arlonggop kerle enggaerek nen yirlelogo ʼbuʼba negen mondok wara lagike.

6 Esigit diluk kagakikemo, it ap Allah indewerek mende nggokndek yomenogo nen uang perak mende 30 etnogo waganggukasik nen, “Uang yi ap amep onggo mbalagasikmo eti, Allah ake uang ʼbiligogoma etoma ʼbusak mondok dek o,” yiluk yisukasik nen,

7 akoni kuso mende witlukmo watlagonem agatma salinako dogumo, at ap omanggi iyak agat mende kagako lagike mende eyagatma, at oba onggo mbalkuka.

8 Esigit diluk kagakuka eti paga, agat eti endaga “Ap amep wusasike paga,” endaga salagikesikmo kurli yogondak nen yiligogiat.

9-10 Eti kagakuka eti, ap Allah wene yogisasi lagike mende Yeremia etnogo nen yisi dogolik, “Ninombae Endaganggok nen yoknikike ndak-ndagat, it akoni Israel mende nen, Ap etnogo ebe onggo yi o, yiluk yisukasik nen, uang perak mende 30 waganggukasik, ap iyak agat mende kagarigogo mende etnogo eyagat onggo wogokuka,” (Zak. 11:12-13) yiluk kolal mbalogo ʼbisike etnogo etinem ndak-ndagat agike.


Ap Pilatus nen Yesus endema waganggike wene
( Markus 15:2-5 ; Lukas 23:3-5 ; Yohanes 18:33-38 )

11 At Yesus ap Pilatus gubernur nggok mende etnogo oba wolok wagukama elokoma mende werekma, at gubernur etnogo nen endema waganggo dogolik, “Akoni Yahudi mende inewe endaganggok etnogo karat a?” yiluk yogokikemo, at Yesus nen, “Kat yegen etiat o,” yiluk yogokike mende,

12 it ap Allah indewerek mende ineugi nggokndek yomenogo inom, it ap inarluwendek yomenogo inom, wene dogalegat Yesus oba ʼbisuka mende, at nen yabunggane wene omanggi onggo yogisigidek puk agike.

13 Onggo yogisigidek puk agikemo, at Pilatus nen, “Yi wene ndi wene dogalegat koba ʼbiligogi yoma kasuk koligogon dek?” yiluk yogokike mende,

14 onggo omanggi mondok yigidek puk agikemo, at gubernur etnogo nen, “Nayuk o!” yiluk pogorakike.


Yesus ebe mondok wasuwagaluk wene oba ʼbisuka wene
( Markus 15:6-15 ; Lukas 23:13-25 ; Yohanes 18:39–19:16 )

15 It akoni Yahudi mende pesta Paskah kibitngge-yogongge nggok iyago nonggo dogolik, it nen, “Akoni dogalegat ininggi kerle warek werekma, at etiat piyalogo wulak nisan o,” yiluk nggino yisinem, at gubernur nen piyalogo wogisasi lagike.

16 Esigit diluk wogisaligogoma nogo nen etinem, ap omanggi endaga Yesus Barabas, “Weyak kagarigogo mende,” yiluk abok mondok wikak yisike inilu mende inggi kerle warek etoma werekma,

17-18 akoni dogalegat nandoko nggorlek, at Pilatus etnogo ilenggen kalok nen, “It yoma Yesus oba uwa mbalogo nenat wolok wagaka ambigi,” yiluk, didisikesik nen, men yogisasike, “Kit kinakla nen, ap endaga ta kerle piyalogo wokisak ambaligogi. Yesus Barabas a? E a, at te, Yesus endaga omanggi Kristus yiligogi etnogo a,” yiluk, yogisasikesik nen,

19 wene erlo mbenarigogoma eranogo korek werekma, at Pilatus age nen ap omanggi wene warogo laʼbi wagike. Laʼbi wago dogolik, men yisike, “An kibanggo noge yisinem ap eti pasigat naʼbi mondok weyak kigi o. Eti paga, at obabut pano mende eti kat kinom nen wene oba ʼbugup o,” yiluk yisikemo yogosi waguka mende,

20 it ap Allah indewerek mende ineugi nggokndek yomenogo inom, it ap inarluwendek yomenogo inom nenat, akoni dogalegat yomenogo inakla nggagalko dogolik, “Barabas eti inggi kerle piyal nisasi dogolik, Yesus etiat, watno o, yiluk yogosubagik nen,” yiluk yogisasukama,

21 at gubernur etnogo nen, “Ap inebe mbere ya, at ta kak kerle piyal kisak yiluk ambaligogi,” yiluk yogisasikemo it nen, “Barabas eti kerle piyal nisan o,” yiluk yogokuka.

22 Esigit diluk yogokukama, at Pilatus etnogo nen, “Yesus endaga omanggi Kristus yi ninggit diluk kagasik,” yiluk yogisasikemo it yomenogo nen, “O paga mendiluk watno,” yiluk yogokuka.

23 Esigit diluk yogokukama, at nen, “At weyak nena mende kagakemo nen wasuwogoluk yiligogi,” yiluk yogisasikemo, it nen inane mondok obatnerogonat, “O paga mendiluk watno o,” yiluk yogokuka.

24 Esigit diluk yogokukama, at Pilatus nen, “It akoni yoma nen, Wasugunat, yiluk inane nggogat yisi dogolik ilugun oba weyak asusakma, an nane yugunat elamarogo yiligogo kigi,” yiluk, i kenago omanggi waganggikesik nen, akoni yomenogo inilenggen werek nggorlek inggi paga korasi dogolik, men yisike, “Ap yi amep, an noba asigin dek o. Kirat kinoba asigin o,” yiluk yogisasikemo

25 it dogalegat yomenogo taʼbokogonat inane obatnerogonat yisi dogolik, “At amep eti nit ninaʼburi ninomat ninoba dombogat dogowak o,” yisukama,

26 at Barabas etnogo inggi kerle piyalogo wogisasi dogolik, at Yesus etiat, ndugi warogo, o paga mendiluk wasuwagaluk wogisasike.


It ap tentara nen Yesus inane aik dagok yogokuka wene
( Markus 15:16-20 ; Yohanes 19:2-3 )

27 Pilatus nen Yesus ebe wogisasikemo, it agoromi tentara yomenogo nen gubernur ago nggok palekma wolok unggisukasik nen, at ebe ndumo eranogo ʼbiluk, inagarlagi omanggi dogalek inom dogalko laguka mende inebe taʼbokogonat eragalilu dagakogo nandokukasik nen,

28 at iyom nonggorlogo ʼbiluk su elokonggen nggiʼbi-nggiʼbi warek negen mende yiʼbigik,

29 ap nggokndek mende inenggare-nggare yirigogi eti kak, arlok weyak mende manggona warogo unggulowak oba yiʼbigik, wim owak mbalogo inggi ebengge wogokik, kagako dogolik inebe inindibagal yunggulogo, obando mondok dogalegat ako dogolik, “Newe wa! Newe wa! Ap Yahudi mende inewe Endaganggok etnogo karat kigi o,” yiluk inane aik dagok yogoko dogolik nen,

30 wosi elokonggen oba supogo ʼbigik, wim owak etnogo ndilogo, unggulowak ʼbukakogo wakik, kagakuka.

31 Esigit diluk arat dalko lagukasik nen, su elokonggen nggiʼbi-nggiʼbi warek mende etnogo nonggorlogo, at enggaerek iyom mende yiʼbigik, kagakukasik nen, o paga mendiluk wasuwogoluk wolok duki laguka.


Yesus ebe o paga mendiluk wakuka wene
( Markus 15:21-32 ; Lukas 23:26-43 ; Yohanes 19:17-27 )

32 Yesus ebe wasuwogoluk wolok, o kota nen arat duki wagukasik wagonem, ap omanggi endaga Simon, ago o Kirene mende inom abuk agukasik inane obatnerogonat men yogokuka, “Yesus o paga mendiluk wasugun mende o yi kat waganin o,” yiluk yogokuka.

33 Esigit diluk yogokukama, waganggikemo, o endaga nit ninane paga Inunggulowak Mbalegem werekma yu kak, it inane paga Golgota etoma waguka.

34 Wagukasik nen, anggur enggen ambusu inom, wam aʼbusal negen arle weyak mende ambusu inom, omanggimo dabulogo, at nowagaluk wogokukama induk walkasike mende, nausak dek yiluk, togot disike.

35 Esigit diluk togot disikemo at ebe arat o paga mendiluk iyom nonggorlek yomenogo, “Ta kak korlagin,” yiluk, omandok senggerlogo walkiligogi kak, nggit mbunundek mende walkasukasik nen, iyom yomenogo arat sumbusogo korlasuka.

36 Arat sumbusogo korlasukasik nen, inebe korek dogolik Yesus ebe anggorlem welaguka.

37 Dogolik, “Ap yi wene erlo yi paga wako o,” yiluk yu kak, “YESUS YAHUDI MENDE INEWE ENDAGANGGOK YI O,” yiluk kolal mbalogo o paga unggulowakma ndak-ndak ombo paga ndetnokogo ʼbisuka.

38 Yesus ebe o paga ndurlem esigit diluk mendisukasik, it ap inebe mbere akoni inamende ininggi abusak waganggo laguka mende omanggi inggi ebengge, omanggi inggi mbaikngge, mendiyalok inom inakukaat.

39 Esigit diluk arat o paga mendiyasukama werekma, akoni inapmangge lagik, wagik, inut dimik inut demek kagako dogolik Yesus men yogoko laguka,

40 “Wi! Kat nen, men yisigin ambigi, Allah ago palek eti miyalogo ʼbiluk ninggi mbere paga palko dogoluk ninggi omanggi paga yi nen arat ndirlipogo paligin, yiluk yisigin etnogo, kebe Allah aʼbut kalok, o eti paga nen kenggaerek nen ndilogo wusa me nda!” yiluk yogokuka.

41 Esigit diluk yisi nggorlek it ap Allah indewerek mende ineugi nggokndek yomenogo inom, it Allah wene kolal mbalek indewerek mende yomenogo inom, it ap inarluwendek yomenogo inom, inane aik dagok yogoko dogolik,

42 “At nen akoni amberek ndilinako laga etnogo mende, at enggaerek nen, ndilausak erlok dek yoma! At o eti paga nen ndilogo wusa wago kalok, ninilenggen kalok, at eti nit akoni Israel mende ninewe endaganggok eberogonat o, yiluk, diduwok nen wusa witnek nda!

43 Endainggen Allah oba panggot diluk dogolik, An Allah aʼbut o, yiluk yisi laga etnogo, at Allah nenat ndiligin ambasi kalok, ndilinegat o,” yiluk yisuka.

44 Nen, it ap ininggi abusak waganggo laguka mende inakuka eranogo nen it Yesus inane aik dagok esigit diluk yogokukaat.


Yesus ebe watlagike wene
( Markus 15:33-41 ; Lukas 23:44-49 ; Yohanes 19:28-30 )

45 Esigit diluk yogoko werekma, o dinggagane enggendurlem jam 12 paga o amum agikesik eta nen logat jam 3 paga, o etoma taʼbokogonat amumat mondok welagike.

46 O amum werek nggorlek, jam 3 arat asi lagikemo, at Yesus nen, nit ninane paga, “Nombae Allah. Nombae Allah. Nenaluk togot danggen o,” yiluk yu kak, “Eli, Eli, lama sabakhtani,” (Mzm. 22:1) yiluk ane nggokogonat yogokike.

47 Esigit diluk yogokonem, it ap pelakngge etoma welaguka mende inasuk kolkukasik nen, “At yi Elia wairigogo,” yiluk yisukama,

48 ap it mende omanggi mbirirli lagikesik nen, kwanggi isinggen negen mende anggur enggen ambusu arle weyak mende magogo nen nowagaluk sokat oba kunogo wogokike mende,

49 it amberek yomenogo nen, “Puk dogon. At Elia nen ndili wisigin a? Men a. Ninilenggen doguwok o,” yiluk yisuka.

50 Esigit diluk yisukama at Yesus ane omanggi inom nggokogo yisikesik nen, arat debekogo watlagike.

51 Watlagonem Allah ago palekma su kain mende indikmongge kurli mbalek welagike mende ombo eloma nen ndurlem kisogonat nggagukogo wusa wagik, yugul aborlok luk-lak yigik, nggit nggaguk yigik, kagat lagikemo nen,

52 akoni warek mende agatma salinabigogi mende yomenogo abusagat su kuwalarik lago dogolik, Allah aʼburi watlaguka mende inebe dogalegat salinakukama nen iniluk agukasik melarik laguka.

53 It eti agat salinakukama yomenogo nen melagukasik yabunggane at Yesus ebe iluk agikemo, it iniluk aguka mende eti, o Yerusalem kota Allah enggaerek ago yiligogoma yomenogo unggisukama, akoni inebe dogalegat nen inilenggen iyasuka.

54 Nen, ap tentara inewe nggok inom, agoromi amberek Yesus anggorlem welaguka mende yomenogo inom, yugul luk-lak yigik, yi mende ndi mende kagat lagik, kagakike yomenogo inilenggen kasukasik nen, inayuk mondok agikesik, “Ap yi, Allah aʼbut eberogonat kigi o,” yiluk yisuka.

55 Esigit diluk kagako nggorlek, it kumi Yesus yamakasi laguka mende o Galilea nen wusasukasik Yesus ebe o paga mendisukama inilenggen walegat nen lagik welaguka.

56 It kumi eta omanggi Maria ago Magdalena mende. Nen, omanggi Yakobus Yusuf imbisak inagoya Maria etnogo. Nen omanggi Zebedeus aʼburi inagoya etnogo inom, kumi amberek inomat welaguka.


Yesus ebe warek oila ʼbi laguka wene
( Markus 15:42-47 ; Lukas 23:50-56 ; Yohanes 19:38-42 )

57 O arat ki agikemo, ap inggiwerek ago Arimatea mende endaga Yusuf, at Yesus apma unggisikesik ane waganggo lagike mende nen,

58 Pilatus oba lagikesik nen, “Yesus warek eti woknisin o,” yiluk, nggino yogokikemo, at Pilatus etnogo agoromi nen wogisuwagaluk, yogisasike.

59 Nen, arat wogokukama nen, su kain ngget endaga lenan mende paga yilogo nen,

60 oila at mende nggerat elo perlelogo ʼbisikemo eti ʼbi lagikesik nen, su nggit sabak nggok mende dimbilogo ʼbi wagikesik ndetnokogo lat diluk lagike.

61 Mende, at kwe Maria ago Magdalena mende etnogo inom, kwe Maria omanggi etnogo inom, korek dogolik Yesus ebe warek ʼbisinem inilenggen ʼbirogo welaguka.


Yesus warek ʼbisukama anggorlem welaguka wene

62 It akoni Yahudi mende kubulukngge ininggi 7 paga Hari Sabat Allah ake werlegat doguwogoluk, yogondakne kak yi mende ndi mende ndik-nduk ʼbiluk, it ap Allah indewerek mende ineugi nggokndek yomenogo inom, it ap Farisi mende inom, inebe nandorlogo Pilatus oba lagukasik nen,

63 “Ninewe. Akoni nuket diyalik noko laga mende etnogo, iluk dogolik nen ane yogisasi dogolik, Ninggi mbere warek dogoluk nen, ninggi omanggi yi paga nen, niluk asigin o, yiluk yisike etnogo paga,

64 at agoromi yomenogo nenat warek eti limasi witluk akoni yogisasi dogolik, At Yesus eti watlagasikmo nen Allah nen ilugudekemo o, yiluk yisi dogunogo. At alebagik akoni nuket diyalik noko laga eti ʼbugurlagat negen. Mende, yabunggane esigit diluk kagasumo, nggogat nuket diyaunogo yiluk, nininggi kenagan ya ake, panorogo anggorlem dogowak nen, ap amberek inayonggo ʼbin o,” yiluk yogokukama

65 at Pilatus nen, “Anggorlem dogogun mende inebe yi. Warek ʼbegama etoma panorogo anggorlem dogowagaluk, ʼbiya lani o,” yiluk yogisasike.

66 Esigit diluk yogisasikemo, it yomenogo wogisek lagukasik, akoni nen su kuwalunogo yiluk, warek salekma su nggit ndetnokogo ʼbisuka etnogo paga sirlo ʼbiligogi eti kak ambusu warogo ʼbisukasik, it ap anggorlem dogusak mende yomenogo anggorlem ʼbiyalok laguka.

Následuj nás:



Reklamy