Markus 9 - ALLAH NEN WENE NGGET MENDE WAROGO WOKNINAKIKE WENE1 Esigit diluk yogisasikesik wene omanggi men yogisasike, “Kit ninom mendek werek yoma mende amberek watlagidek dogolik, Allah obatnerogo apma ʼbiyasinem kinilenggen arat kugun o, yiluk eberogonat yokisigi,” yiluk yogisasike. At Yesus ndom oba dagiluk werekma elokonggen ninat kagat lagike wene ( Matius 17:1-13 ; Lukas 9:28-36 ) 2 At Yesus nen wene esigit diluk yogisasikesik noge ininggi 6 yiluk nen, Petrus inom, Yakobus inom, Yohanes inom, inarligat wogisek ndom uwan omanggi paga dagasike. Dagisikesik werekma, at ebe it inilka paga ninat kagat lagik, 3 iyom elokonggen ninat nggut aʼbigileyak kagat lagik, kagakike. Esigit diluk kagat lagike eti akoni agat oba yoma su sobalu inilu mende nen sobalkonem aʼbigil kagat larigogo kak dek. Ninat aʼbigil nggureyak kagat lagike. 4 Esigit diluk kagat lagonem inilenggen lakasuka mende, at Elia Musa imbisak winam agukasik Yesus inom wenenggak yisinem iyasuka. 5 Esigit diluk iyasukasik, at Petrus nen Yesus men yogokike, “Newe. Nit o yoma pano werek kigi. Nit nen orliya kenagan, kat kake omanggi, Musa ake omanggi, Elia ake omanggi, pal dinaguwok o,” yiluk yogokike. 6 Esigit diluk yogokike eti Petrus agarlagi inom inayuk agukasik at nen wene ninggit diluk yuʼbugat, didigidek dogolik yogokike. 7 Esigit diluk yisinem oisa sebelinabi wagikesik, at Allah ane oisa etnogo akla nen, men yogisasike, “An naʼbut nendainggen kunik mende ebe etiat o. At ane kolek dogoni o,” yiluk yogisasikemo, 8 it Petrus agarlagi inom inilenggen ibat mirlokogo lakasuka mende, it amberek inom dek. Yesus arligat werekma lakasuka. 9 Esigit diluk kagat latluk ndom oba nen wusa wago dogolik, at Yesus nen men yogisasike, “An abat endak lasi wagagi etnogo nebe nakonem watlatluk nen, yabunggane niluk agidek werek nggorlek, an nebe ninat kagat lagonem kinilenggen niyegep etnogo, akoni amberek mondok yogisagup o. Yabunggane niluk ago kalok, yogisausak o,” yiluk inasuk warik warik, wogisek wusa wagike. 10 Inasuk wakikemo wene inakla wagangguka mende, it-it yisi dogolik men yisuka, “Nakonem yabunggane niluk asigin yiluk yeke eti ninggit diluk kagasigin mende pasik yeke,” yiluk wene erlo kweyarik kweyarik wusa waguka. 11 Esigit diluk yilik wusa wago dogolik, Yesus oba kinok men wagangguka, “It ap Allah wene kolal mbalek indewerek mende yomenogo nen, Elia ndak wisigin o, yiluk yiligogi eti ninggit diluk nen,” yiluk kinok wagangguka. 12 Kinok waganggukama, at nen men yogisasike, “At Elia ndak witluk yi kagakik ndi kagakik nggareli wisigin, yiligogi eti eberogonat mende, an abat endak lasi wagagi etnogo pasik wene kolal yigit diluk mbalogo ʼbisukama werek, At ebe ninaʼit, yiluk, togot diyalok, yi aik ndi aik mondok weyak kagarogo ʼbugun o, yiluk kolal mbalogo ʼbisukama werek eti nena pasik yisuka ambegep. 13 Esigit diluk yisukama werek mende, an nen omanggi yokisak. At Elia ebe arat wagike mende, at pasik, Esigit diluk kagasugun, yiluk kolal mbalogo ʼbisuka ndak-ndagat, it akoni nen esigit diluk kagasu warlok nenat weyagat disuka,” yiluk yogisasike. Yesus nen kugi obabut weyak mende elege omanggi akla unggiluk werekma mukogo wula ʼbisike wene ( Matius 17:14-20 ; Lukas 9:37-43 ) 14 Yesus nen wene esigit diluk yogisasikesik agoromi ane waganggo laguka mende pelakngge yomenogo inoba wusa waguka mende, akoni dogalegat ineragalilu pelak pelak nandorlek dogolik, it ap Allah wene kolal mbalek indewerek mende yomenogo inom wene mbalkonem inilenggen iyasuka. 15 Inilenggen iyasinem, it akoni dogalegat yomenogo nen inilenggen eranogoat iyalok nen, Yesus pogorakik mbirirliat keyagi wasi waguka. 16 Keyagi wasi wagukama, at Yesus nen agoromi men yogisasike, “Kit it kinom wene mbaligogi eti nena pasik mbaligogi,” yiluk yogisasikemo 17 it akoni dogalegat nandokuka mende yomenogo ap omanggi nen men yogokike, “Newe. An naʼbut yi kugi obabut weyak mende akla unggekesik werekma ane unggut dek agikemo nen koba wolok wagi o. 18 Kugi obabut weyak mende eti akla unggekesik nen, ebe agat oba nduntogo wusa ʼbisinem ambemangge wosirlagap nggirlik-nggerlekogo wago nggorlek aik nggirlim mak-mak, inggi iyok mondok lambik-lambokogo watlarigogo o. Eti paga, kat kagoromi kane waganigogi mende yoma nen mukogo wula ʼbuwagaluk inayonggo ʼbigi mende, it nen ninggit diluk mukogo wula ʼbuʼbugat kagat laga,” yiluk yogokike. 19 Yogokikemo at nen it akoni yomenogo men yogisasike, “Kit akoni o yogondak werek mende yi, kinendainggen noba panggot digidek werek yi! Kit nen nakla mbugurako nggorlek an nobakanini kambuk yiluk ninggi meren oba ninom dogogun nogo. Elege eti an noba wolok witni o,” yiluk yogisasikemo oba wolok waguka. 20 Wolok wagukama kugi obabut weyak mende etnogo ilenggen Yesus kasikesik eranogoat elege etnogo inggi iyok dik-dik kagarogo nduntogo agat oba wusa ʼbisikemo ambemangge wosirlagap nggirlik-nggerlekogo wago nggorlek, ebe dimbik-dambik kagako lagike. 21 Esigit diluk kagako lagikemo at Yesus nen elege etnogo ombae oba kinok waganggo dogolik men yogokike, “Elege yi yigit diluk kurli nggi kurli nen kagake,” yiluk yisikemo, at nen, men yogokike, “Kurli ebe elegerlak oba nen kagarigogo mendeat o. 22 At kugi obabut weyak mende eti nen, elege yi ebe wasigiluk kindumo nggola ʼbigik, ima wusa ʼbigik, kibitngge-yogonggeat walkasi mondok dogoligogo o. Mende, kat nen erlok kagasusak kalok, aʼbuwa atluk u eti kagat nisin o,” yiluk yogokike. 23 Esigit diluk yogokikemo, at Yesus nen men yogokike, “Kat nen, Erlok kagasusak kalok, kagasin, yiluk yokneken eti nenaluk. Akoni inendainggen Allah oba panggot diluk yi mende ndi mende erlok kagasusagat o,” yiluk yogokikemo, 24 eranogoat, elege etnogo ombae nen, “I newe. Nendainggen pelak Allah oba panggot diluk werek mende, nendainggen pelak oba panggot digidek eti, kat nen kagat nisin o,” yiluk ane nggokogo yogokike. 25 Yogokonem, akoni pelagen-pelagen oba nandorli wagonem, at Yesus ilenggen lagiyalok, kugi obabut weyak mende etnogo mberikike. Mbereko dogolik, “Kat kugi kobabut weyak mende yi nen, elege yi ane nggut deget digik, asuk dogurogo ʼbigik, kagarigogon eti akla nen duki lan o. Duki lalok yabunggane akla unggi wisusak mondok dek o, yiluk yokigiat o,” yiluk mberikikemo 26 kugi obabut weyak mende etnogo ane nggogat yilik yilik elege etnogo akla unggiluk welagike mende owak del kasi dogolik duki wagonem, elege etnogo warek mende negen kagat lagikemo, it akoni dogalegat yomenogo inakla nen watlaga salek, men yisuka, “Ebe watlaga yi,” yisuka. 27 Esigit diluk yisuka mende, at Yesus elege etnogo inggi pagogo mendisikemo melagike. 28 Melagikemo at Yesus uma unggiluk werekma, at agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo oba unggiluk, inom inarligat dogolik men yogokuka, “Nit nen at kugi obabut weyak mende eti mukogo wula ʼbusak erlok dek eti ninggit diluk nen,” yiluk oba kinok wagangguka. 29 Kinok waganggukama, at nen men yogisasike, “Kugi obabut weyak mende eti, yi paga walkigik, ndi paga walkigik, kagasumo mukogo wula ʼbusak erlok dek o. Sembayanat yisinem erlok mukogo wula ʼbusak o,” yiluk yogisasike. Yesus nen, “An nasugunat o,” yiluk alebagik yogisasikesik nen yabunggane yogisasike wene ( Matius 17:22-23 ; Lukas 9:43-45 ) 30-31 Esigit diluk yogisasikesik, at Yesus nen wene agoromi ane waganggo laguka mende yomenogo, kolak o Galilea agum lago dogolik yanggul isalik lagaluk, men yogisasike, “Yesus etnogo yi waga o, yiluk, akoni amberek inilu asunogo nen yogisagup. Naʼit,” yiluk yogisasikesik, wene men yanggul isalik lagike, “An abat endak lasi wagagi etnogo, ap nen yonggo lalok it ap amberek ininggi paga ʼbanumo nasugun o. Esigit diluk nasumo ninggi mbere warek dogoluk nen, ninggi omanggi paga yi niluk asigin o,” yiluk yanggul isalik lagike mende, 32 it nen wene eti nal disukasik kinok waganu inayuk nen togot disuka. Yesus agoromi nen, “Nggok, kat nogo? An o,” yigik, wene mbalko laguka wene ( Matius 18:1-5 ; Lukas 9:46-48 ) 33 At Yesus nen agoromi wene esigit diluk yanggul isalik lago lagikesik o Kapernaum lagikesik uma unggisike. Unggisikesik agoromi yomenogo men yogisasike, “Kit nen kolagarlem wago dogolik, wene nena wene mbalik wagap,” yiluk kinok waganggike. Esigit diluk kinok waganggike mende, 34 it kolagarlem lago dogolik, “Kendaganggok kat nogo? An o,” yigik, wene mbalko lagukasikmo nogo nen, inane yigidek puk aguka. 35 Puk agukama at korek lagikesik, agoromi inebe 12 yomenogo, “Korokogo ya witni o,” yiluk yogisasikemo wagukama men yogisasike, “Kat omanggi it ap yoma inewe kendaganggok asusak warlok kalok, inebe taʼbokogonat inagot atluk inanduwanengge asusak o,” yiluk yogisasike. 36 Esigit diluk yogisasikesik, elege ʼbugurlagat mende omanggi ʼbi wagikesik, inelokoma mendisikesik nen, agamo waganggikesik it yomenogo men yogisasike, 37 “Ta nen elege yi negen mende omanggiat an nake waganggo kalok, an nebeat woknabigin o. Nen, ta nen an nebe woknabigin kalok, an nebe woknabigin ʼbuk. Nombae laʼbani wagike mende etnogo ebeat waganigin o,” yiluk yogisasike. Yesus nen, “Ta nen, nit mbet nisiligogo dek kalok, at ebe nit werekmangge mende o,” yiluk yogisasike wene ( Lukas 9:49-50 ) 38 Esigit diluk yogisasikemo nen, at Yohanes nen men yogokike, “Yesus newe. Ap omanggi nit ninoba unggiluk ninom noko lago dek mende nen kugi obabut weyak mende akoni inakla unggiluk werekma kat kendaga mbalogo mukogo wula ʼbiyasinem ninilenggen kogosik nen, at ebe nit ninom noko lago dek mende eti paga, Kat esigit diluk kagako ʼbuk o, yiluk mbereko,” yiluk yogokike. 39-40 Esigit diluk yogokikemo, at nen men yogokike, “Ta nen nit mbet nisiligogo dek kalok, at eti nit werekmangge mendeat o. Eti paga, mberisusak dek o. Ta nen an nendaga mbalogo kagasusak dek mende elalinat kagatluk, dagakogo an nabok weyak mbalusak dek o,” yiluk yogisasikesik, omanggi men yogisasike, 41 “An nane eberogonat yokisak. At ta nen, It Kristus agoromi mende, yiluk, i kenago wokisagin kalok, Allah nen onggo wogosusak mende eti korligidek nuk asigin degat, onggo korlaginat o,” yiluk yogisasike. Akoni nen it amberek weyak kagasuwagaluk inakla nggagaligogi wene ( Matius 18:6-9 ; Lukas 17:1-2 ) 42 Esigit diluk yogisasikesik omanggi men yogisasike, “Ta nen elege ʼbugurlagat yi negen omanggiat endainggen an noba panggot diluk werekma nggolelogo togot danuwagaluk akla nggagaligin paga an nggolelogo togot dangge kalok, at akla nggagaligogo mende eti nggit nggok mende arlonggopma kerle yirlelogo i laut yenggelekma mbo laʼbiyelepma pano o. 43-44 Kininggi nen weyagat kinabusak kagat lago kalok, kininggi pelak mbalogo laʼbiyalok, kininggi pelagat dogolik akoni iniluk mondok dogoligogoma etoma unggumo pano o. Mende, kininggi mbere werekma, kinebe weyakma, [kindu nagulagidek inengge watlagidek inoba ʼbisi mondok dogoligogoma] etoma lamo weyak yiluk, kininggi pelak mbalogo laʼbiyani o. 45-46 Kiniyok nen weyagat kinabusak kagat lago kalok, pelak mbalogo laʼbiyalok, kiniyok pelagat dogolik akoni iniluk mondok dogoligogoma etoma unggumo pano o. Mende, kiniyok mbere werekma kinebe kindu nagulagidek inengge watlagidek inoba ʼbisi mondok dogoligogoma etoma mbo laʼbinagumo weyak o, yiluk, kiniyok pelak mbalogo laʼbiyani o. 47-48 Kinilenggen nen weyagat kinabusak kagat lago kalok, kinilenggen pelak kemelogo laʼbiyalok pelagat dogolik Allah apma unggumo pano. Mende, kinilenggen mbere dogogun kalok, weyakma kindu nagulagidek inengge watlagidek inoba ʼbisi mondok dogoligogoma (Yes. 66:24) etoma mbo laʼbinagumo weyak yiluk, kinilenggen pelak kemelogo laʼbiyani o. 49 Wam Allah ake wat diluk, iluge piligogi eti kak, akoni inebe dombok Allah ake pano dogowagaluk kindu inoba ʼbigin werek o. 50 Iluge eti pano mende, aik dek ago kalok, nena mende paga aik weregerasusak ambegep? Dek o. Iluge eti kinakla pago dogolik, akoni amberek kinom dambukogo dogoni o,” yiluk yogisasike. |
@LAI 1992
Indonesian Bible Society